Čelić: U rodnom Brnjiku obilježena 80. godišnjica od rođenja muftije Ibrahim-ef. Halilovića

Povodom obilježavanja osamdesete godišnjice od rođenja muftije banjalučkog rahmetli Ibrahim-ef. Halilovića, u petak 19. juna 2026. godine, u džematu Brnjik (MIZ Čelić) proučena je hatma dova pred njegovu dušu. Hatmu su proučili imami Medžlisa Islamske zajednice Čelić.

Programu su prisustvovali muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović, glavni imami medžlisa Brčko i Čelić dr. Mustafa-ef. Gobeljić i Džemal-ef. Šadić, predsjednik MIZ Čelić Salih Karamović, supruga Ibrahim-ef. Emina i drugi članovi porodice, imami i džematlije.

Muftija Fazlović je podsjetio da je džemat Brnik mjesto iz kojeg je potekao Ibrahim-ef. Halilović, te je naglasio da vrijednost jednog čovjeka svjedoči i o vrijednosti sredine koja ga je iznjedrila.

– Došli smo ovdje na izvor, u džemat iz kojeg potiče jedan od naših velikana među ulemom. Ako je Ibrahim-ef. Halilović veliki čovjek, a nesumnjivo jeste, onda je i ovo veliko mjesto. Svaki naš džemat je važan, a Brnik je dostojanstveno mjesto sa svojim vrijednim imamima i džematlijama. U ovim našim sredinama rađali su se veliki ljudi i tako će uvijek biti, jer je Bosna i Hercegovina blagoslovljena zemlja. Nije to zemlja velikog broja stanovnika, ali jeste velika zemlja po ljudima i vrijednostima koje baštini. Mi smo danas ovdje da iskažemo poštovanje prema svijetlom liku i velikom djelu muftije Ibrahim-ef. Halilovića. Molimo Allaha, dž.š., da primi svaki njegov korak u velikoj misiji koju je imao, kazao je muftija Fazlović.

Posebne riječi zahvalnosti uputio je muftiji banjalučkom Ismail-ef. Smajloviću, ističući njegov angažman na očuvanju sjećanja na Ibrahim-ef.

Govoreći o svojim susretima s Ibrahim-ef. Halilovićem, muftija Smajlović se prisjetio da je još kao dječak slušao o njemu, a osamdesetih godina, kao mladić, posmatrao ga je kao osobu koja je uživala veliko poštovanje među muslimanima. Posebno je naglasio njegov doprinos očuvanju zajednice u teškim godinama agresije i stradanja kroz koje je prolazila Bosna i Hercegovina.

– Kada sam slušao o tim teškim, ratnim godinama, o periodu agresije i nasilja koje su preživjeli ovi krajevi, shvatio sam koliko su ljudi ovog podneblja pokazali snage i dostojanstva. A upravo je takve ljude odgajao naš rahmetli Ibrahim-ef. Halilović. Zato mi je danas posebna čast ponovo biti u njegovom rodnom mjestu, koje je iznjedrilo ovakvog velikana. Jednu ću rečenicu kazati, onu koja je zabilježena u njegovim dnevnicima, a to je kazao onima koji su ga pozivali da napusti Banju Luku: Odviše sam srcem vezan za ovaj grad, za ove čestite ljude, i ja ne mogu podnijeti da napustim Banju Luku, kazao je muftija Smajlović.

Muftija Ibrahim-ef. Halilović je rođen 24. juna 1946. godine u selu Brnjik, općina Čelić, od oca Jakuba i majke Fatime. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i Filološki fakultet u Beogradu i stekao stručno zvanje profesora arapskog jezika i književnosti.. Na svoju prvu dužnost raspoređen je 23. jula 1967. godine kao imama u Mehdi-begovoj džamiji u Banja Luci, a poslije nekoliko mjeseci postavljen je na mjesto imama, hatiba i muallima u džamiji Ferhadiji u kojoj obavlja imamsku dužnost sve do svoje smrti. Na poziciju muftije banjalučkog imenovan je 1989. godine. U godini rušenja banjalučkih džamija, Ibrahim-ef. su privodili na saslušanje, gdje je nekoliko sati bio izložen maltretiranju, nakon čega je pušten. Čitav period agresije na Bosnu i Hercegovinu je ostao u Banja Luci sa svojim džematlijama. Plijenio je pažnju svojim mirnoćom, mudrošću i ilumom. Na Ahiret je preselio u 52. godini života.