Živinice ZORA 3:07
Žepa ZORA 3:07
Zvornik ZORA 3:06
Vlasenica ZORA 3:07
Tuzla ZORA 3:07
Šekovići ZORA 3:07
Srebrenik ZORA 3:07
Srebrenica ZORA 3:06
Orašje ZORA 3:05
Odžak ZORA 3:07
Modriča ZORA 3:07
Lukavac ZORA 3:07
Kladanj ZORA 3:08
Kalesija ZORA 3:06
Gradačac ZORA 3:07
Gračanica ZORA 3:08
Čelić ZORA 3:06
Brčko ZORA 3:05
Bratunac ZORA 3:05
Bosanski Šamac ZORA 3:06
Bijeljina ZORA 3:04
Banovići ZORA 3:08

Vijesti

Nova hidžretska 1447. godina nastupa 25. juna

23.06.2025.

Slika

Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u povijesti islama i označava seobu Muhammeda, a. s., i prvih muslimana iz Mekke u Medinu. Dogodila se 622. godine po Isau, a. s.  Hidžra se spominje na preko trideset mjesta u Kur’anu a, također, i u  velikom broju hadisa Božijega Poslanika, a. s.

Hidžra, seoba muslimana iz Mekke u Medinu, nije tek jedan u nizu važnih historijskih događaja. Hidžra je simbol zrelosti i samosvijesti muslimana. Hidžrom muslimani stječu znanje o važnosti iskrene namjere, svijest o nužnosti stalnog kretanja naprijed u ime Boga i podsjećanje  o neminovnosti ulaganja truda kako bi sačuvali i dosegli dobra ovoga i budućega svijeta. Hidžra je organizirani bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da se protiv nepravde i obespravljenosti nije dovoljno boriti samo pomoću pobožnosti.

Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda, a. s., iz Mekke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila opterećena uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože. Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida.

Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islam­skih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Mekki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo.

Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera, r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara. Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana.

Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice, nova hidžretska godina nastupa s akšam-namazom u srijedu, 25. juna 2025. godine.

(Foto: City Guide 360)

Najnovije