Odjeća duhovnosti – odgovor na ovovremene moralne izazove

Piše: Medhija Husić-Muhamedbegović

Život  na ovom svijetu je dar od Uzvišenog Allaha. Svaki čovjek se barem nekoliko puta  u toku svog života upita zašto je došao na ovaj svijet, šta je svrha našeg postojanja, kako da živimo dato nam vrijeme, kuda idemo kada preselimo… Gospodar nam u Kur’anu kazuje: Džine i ljude sam stvorio samo zato da mi ibadet čine. (Ez Zarijat, 56) Iz navednog kur’anskog ajeta saznajemo da je smisao života pokornost Uzvišenom Allahu.

Dato nam vrijeme na ovome svijetu nije vječno, Gospodar nas podstiče da razmislimo kako živimo, čemu  težimo i sa čim odlazimo sa ovoga svijeta. Zar mislite da smo vas uzalud stvorili i da nam se nećete vratiti. (El Mu’minun, 115) Ukoliko je čovjek spoznao smisao života, trudit će se da živi islam u njegovoj punini s ciljem da dostigne Allahovo zadovoljstvo, Njegovu ljubav i uspjeh na ahiretu.

Svjestan da je sazdan od tijela i duše, ravnomjerno će voditi brigu kako o potrebama tijela, tako i o potrebama duše. Ako bismo se pitali kako to postići, prvi odgovor je kroz duhovnost. Duhovnost je povezanost s Bogom i ta veza sa Njim je najdragocjeniji dio našeg postojanja. Povezanost sa Allahom Uzvišenim dostižemo kroz ibadete, a prvi koji ćemo navesti je, svakako, namaz. Allah, dž.š., nam je naredio obavljanje namaza pet puta u toku dana i on je naša stalna veza sa Njim. Svjesno obavljanje namaza nam pomaže da se klonimo zla i pronađemo usmjerenje ka najboljem životnom putu. O tome nam Gospodar u Kur’anu kaže: Uči Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz, namaz, zaista, odvraća od razvrata i svega što je ružno; a Allahov zikr je veći! Allah zna šta radite. (El–’Ankebut, 45)

Post mjeseca ramazana je obaveza, a o smislu posta kao ibadeta nam govori Uzvišeni Allah: O vjernici, propisuje vam se post, kao što je bio propisan i onima prije vas, da biste bili Allaha svjesni. (El Bekare, 183) Kroz post se sjećamo i veličamo Uzvišenog Allaha, to je borba duše da bude u Allahovoj blizini, davanje prioriteta čežnjama duše nad zahtjevima tijela.

Ibadet je i učenje Kur’ana, zikr, dova, hadž i svako dobro djelo koje činimo u ime Allaha Uzvišenog.

Muhammed, a.s., nam je na puno primjera pokazao da je iskazivanje ljubavi, odanosti i privrženosti Gospodaru ibadet. Navest ćemo jedan primjer: Enes ibn Malik prenosi: „Bili smo na jednom putovanju zajedno sa Božijim Poslanikom. Bio je ramazan. Neki su postili, a neki, koristeći povlastice putovanja, nisu. Kad smo došli u jedno mjesto, postači su popadali od žeđi, gladi i umora. Oni, pak, koji su mrsili poboli su koce, povezali deve i napojili ih. Muhammed, s.a.v.s., tom je prilikom dodao: ‘Nepostači su nam danas ugrabili sve sevape, i svu nagradu.’“

Učeći o islamu saznat ćemo da bi cijeli naš život trebao biti ibadet. Da bi se pravilno pozicionirao u životu i bio sposoban da ponese dati mu emanet, odgovori na izazove i iskušenja koja mu predstoje, vjernik traga za znanjem. Uči, čitaj u ime Gospodara – prva je Allahova naredba.

Jedini ključ koji otvara vrata prema Gospodaru je znanje o Njemu i znanje o Muhammedu, a.s. Ono što trebamo imati na umu kada govorimo o znanju su riječi Muhammeda. a.s.: “Vjerovjesnici iza sebe nisu ostavljali ni dinare ni dirheme. Oni su iza sebe ostavljali znanje, a onaj koji uzme znanje, zaista je uzeo veliku sreću.“

Doista, znanje i svijest o Gospodaru je korektivni faktor u životu. Znanje u srcu u ime Allaha Uzvišenog usmjerava vjernika da izvršava naređeno i da se kloni zabranjenog, da pomaže drugima, poštuje i voli roditelje i udjeljuje iz svog imetka. Djela prate znanje pa je svaki čovjek dužan naučiti ono što će ga približiti i učiniti poslušnim Allahu. Radi znanja o Allahu vjernik se moralno ponaša jer je svjestan da ga Allah Uzvišeni uvijek vidi. Zar on ne zna da ga Allah vidi. (El Alek, 14) Jaka svijest da nas Allah, dž.š., uvijek vidi jača našu vezu sa Uzvišenim Allahom i sprečava nas da činimo zlo jer ne želimo Allahovu kaznu.

Veza sa Uzvišenim Allahom oblikuje i sve druge veze sa ljudima u našem životu. To nas određuje u odnosima prema članovima porodice, roditeljima, komšijama, kolegama i našoj braći i sestrama u džematu. Kroz međusobna druženja vjernici motiviraju i pomažu jedni druge u dostizanju ahiretskih ciljeva.

Društveni moralni izazovi danas, kao što su očuvanje vjerskog i moralnog identiteta, stabilne porodice i porodične vrijednosti, društvene mreže, konzumerizam i nasilje, ne pogađaju samo pojedinca nego porodicu i cijelu zajednicu. Navedeni izazovi zahtijevaju povratak suštinskim islamskim vrijednostima te aktivno i mudro djelovanje u društvu. Duhovno snažni pojedinci imaju znanje o Gospodaru, znanje o svijetu u kojem živimo i jasne životne ciljeve. Oni imaju samopouzdanje, čvrst karakter, smirenost, odlučnost i hrabrost da djeluju u vremenu kada nije moderno živjeti ispravno. Svjesni su da je život kratko vrijeme, korisno ga popunjavaju aktivno učestvujući u društvenim tokovima. Naš Poslanik, a.s., prve generacije muslimana i junaci iz naše prošlosti su nam pokazali kako stajati uspravno i braniti vrijednosti koje vjerujemo i živimo. Koliko jak utjecaj duhovna snaga može imati u životu čovjeka i društva, vidimo iz primjera ashaba. Prvi muslimani prihvataju islama i jačaju svoje veze sa Gospodarom, obrazuju  se pa postaju moralna i snažna zajednica. Muhammed, a.s., nas savjetuje:

„Nemojte biti povodljivi, oni koji će govoriti, ako ljudi budu činili dobro i mi ćemo, nego budite postojani! Ako ljudi budu činili dobro, i vi ga činite; a ako budu loše radili, vi nemojte granice prelaziti.“

Osoba okrenuta duhovnim vrijednostima je požrtvovana za svoju zajednicu, svoj džemat i nagradu za tu požrtvovanost očekuje jedino od Uzvišenog Gospodara.

Duhovnost snažno utječe na jačanje pojedinca. Jačanjem pojedinca izgrađuje se harmonična i sretna porodica, što je preduslov za jak džemat i  zdravu zajednicu.

Zato, ostanite svjesni Allaha koliko god možete, i slušajte i pokoravajte se i udjeljujte za svoje dobro. (Et- Tegabun, 16)

(Edukativni magazin Moj ramazan, broj 8, februar 2026.)