Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović svečano otvorio Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo

Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, čiji je osnivač Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, danas je svečano otvorio reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

Nova muzejska institucija prikuplja, čuva, istražuje i prezentira islamsko kulturno naslijeđe, s posebnim naglaskom na autentično bošnjačko iskustvo islama oblikovano kroz stoljeća življenja na evropskom tlu.

Svečanom otvorenju prisustvovali su muftije, predstavnici uprava i ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, predstavnici diplomatskog kora, kulturnih i obrazovnih institucija, naučni i kulturni radnici, saradnici i prijatelji Muzeja, kao i brojni drugi gosti.

U svom obraćanju reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović govorio je o značaju osnivanja Muzeja, te očuvanju kulturnog i duhovnog naslijeđa Bošnjaka.

– Za sve nas ovo je iznimno važan dan koji smo čekali skoro čitavo stoljeće – kazao je reisul-ulema.

Podsjetio je da je osnivanje Muzeja tek početak dugoročnog procesa prikupljanja, čuvanja, istraživanja i predstavljanja islamske kulturne baštine. Njegova je svrha, kako je naglasio, sačuvati od zaborava kulturno i duhovno blago koje je stoljećima oblikovalo identitet ovdašnjeg čovjeka i povezivalo ga s ostatkom svijeta.

– Mi ovim činom nastojimo otrgnuti od zaborava, ili bolje rečeno želimo pokazati, riznicu neprocjenjivog kulturnog i duhovnog blaga koje je stoljećima oblikovalo naš identitet i povezivalo nas s ostatkom svijeta – rekao je reisul-ulema Kavazović.

Govoreći o mjestu islamske umjetnosti u bosanskohercegovačkom naslijeđu, reisu-l-ulema je ukazao na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu kao prostore susreta i prožimanja različitosti. Islamska umjetnost je svojom estetikom, geometrijom, kaligrafijom i duhovnim značenjima ostavila trajan trag u kulturnom prostoru zemlje, a Muzej bi toj baštini trebao osigurati dom kakav zaslužuje.

Njegove zbirke obuhvataju stoljeća stvaralaštva, od unikatnih rukopisa Kur’ana i vrijednih kaligrafskih radova do predmeta izrađenih od drveta, metala i platna. Ti eksponati svjedoče o umijeću bosanskohercegovačkih umjetnika i majstora, ali i o njihovoj težnji da ljudsko stvaralaštvo povežu s duhovnim nadahnućem.

– Islamska umjetnost nas podsjeća da je estetika u islamu neodvojivi dio njegove etike, a ljepota odraz najveće Ljubavi i Istine. “Bog je lijep i voli lijepo”, podsjetio nas je Muhammed a.s., u svom poznatom hadisu – istaknuo je reisul-ulema.

Posebno je naglasio da nova muzejska ustanova ne treba ostati zatvorena u prošlosti.

– Ovaj muzej nije zamišljen da bude nijemi čuvar prošlosti. Smjestili smo ga u graditeljski ambijent Gazi Husrev-begovih zadužbina: džamije, sahat-kule, hanikaha, medrese i biblioteke, s namjerom da i on postane živi centar kulture, edukacije i dijaloga – poručio je reisul-ulema Kavazović, iskazavši očekivanje da će Muzej postati mjesto okupljanja istraživača, studenata i turista iz cijelog svijeta.

Otvorenju Muzeja prethodio je višegodišnji stručni, naučni i istraživački rad. Ideja o njegovom formiranju seže u period između dva svjetska rata, dok je u posljednjim godinama rad na njenoj realizaciji intenziviran.

Stalna muzejska postavka oblikovana je kao jedinstvena cjelina raspoređena u tri galerije – u Gazi Husrev-begovom hanikahu, Kuršumlija medresi i Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Hanikah i Kuršumlija medresa imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pa historijski prostori u kojima Muzej djeluje istovremeno postaju i sastavni dio njegove muzejske priče.

Upravo povezivanje predmeta, prostora i historijskog konteksta jedno je od važnih obilježja postavke. Muzej islamsko naslijeđe ne predstavlja samo kroz pojedinačne predmete, nego i kroz priče o ljudima, običajima, znanju, duhovnosti, umjetnosti i svakodnevnom životu.

O procesu realizacije projekta, pripremama za otvaranje i budućem djelovanju Muzeja govorio je Amir Sakić, direktor Muzeja islamske kulture i umjetnosti Sarajevo.

– Ovaj čin nije samo niz kićenih govora i protokola, već trenutak ostvarenja gotovo cijelo jedno stoljeće duge ideje. Vjerujem da ovaj događaj ima potencijal da bude prelomna tačka u našem pristupu prema vlastitom kulturnom naslijeđu, predstavljanju i interpretaciji naše baštine i identiteta – kazao je Sakić.

Muzej istovremeno ima i širu institucionalnu ulogu. U okviru Muzeja djeluje naučno-istraživački odjel koji se bavi istraživanjem i dokumentiranjem islamskog naslijeđa na tlu Bosne i Hercegovine. Muzej sudjeluje i u procesu zaštite i očuvanja objekata i dobara kulturne baštine u vlasništvu Islamske zajednice, uključujući nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine.

Otvorenjem Muzeja islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, jedinstvene institucije ovog tipa u jugoistočnoj Evropi, javnosti je omogućeno upoznavanje autentičnog islamskog kulturnog naslijeđa.

Nakon zvaničnog čina otvorenja upriličen je i koncert kao poklon povodom otvaranja Muzeja. Pred publikom su nastupili hafiz Burhan Šaban, Zanin Berbić i Hor Gazi Husrev-begove medrese predvođen kompozitorom Latifom Moćevićem.

Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo vrata za posjetioce otvara 5. septembra 2026. godine. Tokom prvog vikenda, 5. i 6. septembra, ulaz u Muzej bit će slobodan. (Opširnije: preporod.info)