Panel u Ankari: Glasovi iz Bosne i Hercegovine o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici

Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, na Univerzitetu društvenih nauka u Ankari (Ankara Sosyal Bilimler Üniversitesi) u okviru programa “Međunarodnog dana razmišljanja i sjećanja” održan je panel na kojem su, pored  naučnika, stručnjaka i zvaničnika iz različitih zemalja, učestvovali dr. sc. Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, prof. dr. Mensur Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, doc. dr. Midhat Čaušević, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, prof. dr. Sead Nazibegović, dekan istog fakulteta i prof. dr. Ilijaz Pilav, ratni hirurg iz Srebrenice i svjedok genocida.

Panel je ponudio višeslojno sagledavanje genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, kroz analizu njegovih posljedica na bosanskohercegovačko društvo, ideoloških uzroka koji su mu prethodili, odnosa međunarodne zajednice prema tom zločinu, te kroz naglašavanje značaja obrazovanja, svjedočenja i kulture pamćenja u prevenciji budućih zločina i očuvanju historijske istine.

Ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona dr. sc. Ahmed Omerović u svom izlaganju pod naslovom “Zločin genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica: poraz međunarodnog poretka”, posebno je istaknuo neuspjeh međunarodne zajednice u zaštiti civila u zaštićenoj zoni UN-a, podsjećajući na etičke i političke implikacije tog neuspjeha.

Ovom prilikom, ministar Omerović je istakao i važnost kontinuiranog rada na kulturi sjećanja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu, kako bi se sačuvala istina i odala počast žrtvama.

Prof. dr. Mensur Husić govorio je o strukturalnim promjenama u bosanskohercegovačkom društvu koje su uslijedile kao direktna posljedica genocida nad Bošnjacima u sigurnoj zoni UN-a Srebrenica, ukazujući na duboke demografske, socijalne i političke posljedice koje su ostavile dugotrajan trag na cjelokupno bosanskohercegovačko društvo.

Doc. dr. Midhat Čaušević u izlaganju o temi “Ideologija zla: zločin genocida nad Bošnjacima, uzroci i posljedice” fokusirao se na ideološke korijene koji su doveli do genocida, analizirajući diskurs mržnje, propagandu i sistemsko podsticanje nasilja koje je prethodilo masovnim zločinima.

Dekan Sead Nazibegović govorio je o ulozi i značaju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli u njegovanju kulture pamćenja, naglašavajući važnost obrazovnih institucija u očuvanju sjećanja, edukaciji novih generacija i izgradnji društva koje je sposobno suočiti se s vlastitom prošlošću.

Na kraju, prof. dr. Ilijaz Pilav, poznat i kao ratni hirurg iz Srebrenice i svjedok genocida, podijelio je lično i profesionalno iskustvo iz jula 1995. godine, nudeći potresno i autentično svjedočanstvo o tragediji koja se odvijala pred njegovim očima.

Kroz naučna, institucionalna i lična svjedočenja, panel je ukazao na važnost stalne borbe za istinu, pravdu i pamćenje, kao temelje izgradnje pravednijeg društva i otpora pokušajima negiranja zločina.

(Alem Dedić/Preporod.info)