Naučna konferencija “450 godina Gazi Turali-begova vakufa” svečano je otvorena u utorak, 13. decembra 2022. godine u Tuzli. Konferenciju je otvorio dr. Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski. Muftija Fazlović je održao uvodno izlaganje o temi U dobra djela koja vječno traju čovjek se može najbolje pouzdati.

– Večeras su naša sjećanja i razmišljanja snažno povezana s doista velikim datumom u našoj bosanskoj povijesti. Izuzetnim jubilejima kao što je ovaj, koji nas je okupio, u novije vrijeme se poklanja sve više pažnje. Njihova obilježavanja nas podstiču da proširujemo znanja o znamenitim ličnostima i uzimamo pouku iz njihovih nesebičnih djela koja su ostala neizbrisivi pečati u mnogim povijesnim razdobljima. Institucija vakufa nastala je u prvim decenijama islama. Muslimani su od tada, pa u dugom nizu stoljeća, svojim pristupom vakufu nerijetko presudno doprinosili razvoju islamske kulture i civilizacije na korist svim narodima svijeta, kazao je muftija Fazlović, naglasivši da je vakufnama Gazi Turali-bega, tuzlanskog gazije i vakifa, koja povodom ove iznimno važne godišnjice plijeni pažnju svekolike javnosti, nesumnjivo jedno od najdragocjenijih povijesnih svjedočanstava o veličini djela ljudi ove zemlje i ovoga grada. Ukupna zadužbina vakifa Gazi Turali-bega, po svojim prihodima i ugledu, kako bilježe pojedini istraživači, primicala se onoj koju je zavještao plemeniti Gazi Husrev-beg.

–  Gazi Turali-begova vakufnama obavezuje nas da pamtimo djelo koje je u njoj zapisano, da primjer i pouku uzmemo. Tragovi Gazi Turali-begovog djela nisu iščezli u prošlosti. I nakon četiri i po stoljeća, do danas su postojani i jasni. Poput stabla su koje plodove daje u svako doba jer se njegov korijen hrani vjerom i plemenitošću. Obnavljajmo i mi našu vjeru i nadahnimo se dobročinstvom velikih bosanskih dobročinitelja. Ugledajmo se u njih na njihovoj svijetloj stazi nesebičnosti i ljubavi prema ljudima i domovini. Savjeti Muhammeda, alejhi selam, o trajnoj nagradi za sticanje i širenje korisnog znanja i kod nas su iznjedrili najeminentnije utemeljitelje medresa i drugih školskih ustanova kao što je to učinio naš čestiti vakif Behram-beg. Među njima su brojni veliki znalci čija će pisana djela trajno osvjetljavati puteve napretka onih što će poslije njih doći, poput našeg tuzlanskog pjesnika Hevaije Uskufije, autora prvog bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine, poručio je muftija Fazlović. Istakao je da prisjećajući se svih ovih velikih djela povodom godišnjice Gazi Turali-begove vakufname, iskazujemo ponos na generacije prije nas, kao i našu zahvalnost najistaknutijima među njima po njihovom znanju i djelu.

– Dozvolite mi da na kraju još jednom spomenem pobožnog i učenog Gazi Turali-bega, moleći Allaha Uzvišenog da njegov plemeniti vakuf ostane trajno dobro djelo. A Kur'ani-kerim nas jasno podučava: …A dobra djela, koja vječno traju (vel-bakijatus-salihat) bit će kod tvoga Gospodara najbolje nagrađena i ono u što se čovjek može najbolje pouzdati. (El-Kehf, 46.), poručio je muftija Fazlović.

Prisutnima se tokom svečanog otvaranja konferencije obratio hafiz Ahmed-ef. Huskanović, glavni imam Medžlisa IZ Tuzla i član Organizacionog odbora Konferencije, koji je istakao da se tokom cijele ove godine obilježava 450 godina Gazi Turali- begovog vakufa.

– Drago mi je da je naš muftija dr. Vahid-ef. Fazlović inicirao da se okupimo i da pripremimo brojne sadržaje kojima smo obilježili ovaj jubilej. Drago nam je da je uvaženi reisul-ulema dr. Husein-ef.  Kavazović bio u februaru ovdje u Tuzli i posebno naglasio značaj ovoga vakufa i ovoga vakifa, kazao je Huskanović.

Dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja i predsjednik Organizacionog odbora, kazao je da je Gazi Turali-begov vakuf, nastao sa plemenitim namjerama, stoljećima korišten, ali nažalost, ponekad i zloupotrebljavan i uzurpiran od nesavjesni ljudi i impertilnih državnih sistema.

– Što se tiče Tuzle, materijalni dokazi o njenoj autohtonoj graditeljskoj i prostornoj matrici više gotovo da i ne postoje, kao i islamska urbano-građanska fizionomija ovoga grada, osim nekoliko preostalih sakralnih i sepuklarnih objekata. Ohrabruje činjenica da se u posljednje vrijeme i kod nas sve intenzivnije razviđaju realne pretpostavke, i institucionalne inicijative za reafirmiranje koncepta oživljavanja vakufa kao vjerske, moralne, socijalne i kulturne vrijednosti muslimana. U korelaciji s navedenim inicijativama i konceptom, treba percipirati i aktuelnu naučnu konferenciju pod nazivom “450 godina Gazi Turali-begova vakufa“, kazao je dr. Sulejmanović.

Direktor Vakufske direkcije dr. Senaid Zajimović je kazao da su svi protekli sistemi nastojali uništiti, devastirati, otuđiti, uzurpirati vakufe, Hvala dragom Bogu, oni su iza nas.

– Vakuf je preživio i dokaz za to jeste ova naučna konferencija i cijela ova godina u kojoj obilježavamo vakuf Gazi Turali-bega. Vakuf je neuništiv, a dokaz jesu ne samo Gazi Turali-begov vakuf, nego svi ovi vakufi koje Islamska zejdnica u Bosni i Hercegovini zajedno sa vama, osviještenim i svejesnim dijelom naših građana, svih ovih godina oživljava. Uništeno je mnogo džamija, mnogo drugih vakufskih i vjerskih objekata. Islamska zajednica je uspjela skoro sve obnoviti, ponovo izgraditi i staviti u funkciju svim građanima ovog društva, kazao je direktor Zajimović.

Mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, govorio je o strukturalno-stilskim karakteristikama Gazi Turali-begove vakufname, te je predstavio izložbu vakufnama u Bosni i Hercegovini.

-Druga polovina 16. stoljeća u kojem je datirana i Turali-begova vakufnama predstavlja zlatno doba islamske kulture u Bosni. To je vrijeme najvećih bosanskohercegovačkih vakifa. Turali-begova vakufnama ima sve karakteristike ovih važnih dokumenata 16. stoljeća. Pisana je na arapskom jeziku sitnim, italik pismom, na papiru dugom 175 cm i širokom 27 cm, nalijepljenom na svilenom platnu. Osim originalnog primjerka sačuvana su i četiri prijepisa ove vakufname. Do sada je ova vakufnama tri puta prevođena i dva puta publikovana, kazao je direktor Lavić.

Recital o Gazi Turali-begu govorio je Irfan Kasumović, glumac Narodnog pozorišta Tuzla a moderator ovog skupa je bio Emir Šečić, sekretar Instituta za društvena i religijska istraživanja.

Radni dio Naučne konferencije će biti nastavljen u srijedu, 14. decembra 2022. godine, u Amfiteatru Behram-begove medrese u Tuzli. Izlaganja koja će početi u 9,00 sati, kroz četiri sesije će tretirati teme: “Društveno-političke i demografske prilike u Osmanskom carstvu, Smederevskom i Zvorničkom sandžaku u vrijeme Gazi Turali-bega”, “Vrste vakufa i njihova društveno-prosvjetna uloga, s posebnim osvrtom na bosanskohercegovačke prostore”, “Ličnost Gazi Turali-bega i neke karakteristike njegovih vakufa” i “Uzurpacija i obnova vakufa, s posebnim osvrtom na Tuzlu i njenu okolinu”.

Organizatori ovog naučnog skupa su Muftijstvo tuzlansko, Institut za društvena i religijska istraživanja i Medžlis Islamske zajednice Tuzla.