Svečano otvorena Sulejmanija džamija u Bijeljini

U prisustvu velikog broja vjernika, zvaničnika i vjerskih službenika, u subotu, 16. augusta 2014. godine, u Bijeljini je svečano otvorena Sultan Sulejmanova Atik džamija, najveća i najstarija džamija u tom gradu, javlja Anadolija.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović ključ džamije je predao glavnom imamu Samiru ef. Camiću, koji će voditi muslimane Bijeljine i svaki dan otključavati džamiju.

Reisu-l-ulema Kavazović je u obraćanju poželio dobrodošlicu svima koji su danas došli na otvorenje Atik džamije u Bijeljini.

“Nismo mi jedini narod koji je patio u povijesti”, kazao je Reisu-l-ulema, obraćajući se prisutnima.

“Nakon tegoba i rana, dolazi i vlast, dolazi olakšanje. Valja nam liječiti ove rane, valja nam zajedno živjeti na ovom prostoru. Naravno, ne možemo zaboraviti ono što se desilo. Volio bih da naša djeca, koja sada odrastaju, koju sada odgajamo, da ovu našu prošlost, koja nije lahka, pogledaju iz budućnosti. Volio bih da se to dogodi među nama Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Volio bih da naša budućnost bude bolja od prošlosti”, poručio je Reisu-l-ulema.

Obnavljati povjerenje među ljudima

Kako je kazao, bosanske crkve, džamije i katedrale samo zub vremena može uništiti te poželio da se više nikada ne doživi da “jedni drugima vadimo temelje iz zemlje”.

“Ne trebamo to raditi. Ne smijemo to raditi. Nadam se da ćemo se jednom zavjetovati svi, i muslimani i pravoslavci i katolici, da to više nikada jedni drugima ne učinimo”, pojasnio je Kavazović, poručivši kako je nakon svega važno raditi na obnovi povjerenja među ljudima.

Emir Musli, predsjednik Medžlisa IZ Bijeljina, u obraćanju je podsjetio da je Bijeljina u BiH “i mi tako osjećamo”.

“Hvala vama koji sa nama dijelite ovaj osjećaj. Jutrošnja kiša samo je još jedna od kušnji koje smo i do sada i koje ćemo i dalje prolaziti”, kazao je Musli.

On je potom podsjetio na teške ratne dane, kada su rušene džamije u Bijeljini, kazavši da su Bošnjaci Bijeljine zapamtili “gluhu tišinu i pustoš ondje gdje su bile džamije u ovom gradu”.

Napomenuvši kako je u Bijeljini je tokom ratnih godina srušeno pet džamija, Musli je kazao “pamtimo vrijeme zla, oholosti, ali živimo i dane mira”.

Glavni imam u Bijeljini Samir ef. Camić kazao je da su teška vremena iza građana Bijeljine.

“Džamije su bile srušene, ali niko ih nije mogao izbrisati iz naših srca i naše duše. Snaga jedne zajednice ogleda se u tome da zna iznijeti teret na svojim leđima, ali i odoljeti različitim iskušenjima”, kazao je Camić.

Prema njegovim riječima, u Bijeljini nisu obnovljene samo džamije nego i kulturni život Bošnjaka u ovom gradu.

Spremnost na poštivanje prava svih

Otvorenju bijeljinske Atik džamije prisustvovao je i gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić koji je kazao kako je Bijeljina spremna na poštivanje prava svih.

“Današnjim otvaranjem Atik džamije Bijeljina pokazuje spremnost za poštovanje vjerskih i ljudskih prava, vjerskih sloboda svih svojih građana bez obzira na to kako se oni zovu”, poručio je Mićić.

Kazao je da svečanost u Bijeljini treba da bude poruka i poziv da se u svim ostalim gradovima BiH obnove vjerski objekti i srpskog i hrvatskog i bošnjačkog naroda.

Današnji događaj je prema riječima tuzlanskog muftije Vahida ef. Fazlovića “prilika za zahvalnost svima onima koji su doprinijeli povratku i obnovi u Bijeljini”.

Otvorenju džamije prisustvovao je i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) Mevlud ef. Dudić.

“Ovo je veliki dan, veliki trenutak, radostan dan za sve one koji grade, a ne ruše. Pripadamo vjeri koja gradi, a ne ruši”, poručio je muftija Dudić.

Današnjem svečanom otvorenju Atik džamije prisustvovali su, između ostalih, ambasador Turske u BiH Cihad Erginay, goraždanski muftija Remzija Pitić, predstavnik Srpske pravoslavne crkve u Bijeljini i brojni drugi.

Nakon svečanog otvorenja Atik džamije, vjernici su u njoj klanjali podne-namaz.

Džamija obnovljena donacijama pojedinaca i udruženja

Atik džamija je izgrađena između 1520. i 1566. godine, za vrijeme Osmanskog carstva, a do sada je više puta rušena, posljednji put 13. marta 1993. godine u ranim jutarnjim satima, u svetom mjesecu muslimana ramazanu.

Obnova džamije je počela 2002. godine, a proglašena je i nacionalnim spomenikom BiH. U obnovi su učestvovali mnogi pojedinci, udruženja i institucije. Među njima je rahmetli Hasan Talović, koji je za izgradnju džamije donirao 100.000 konvertibilnih maraka ušteđevine.

Izgradnju su podržali još i Rijaset IZ BiH, državno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, Opština Bijeljina i mnoge druge institucije. Osim toga, izgradnju džamije su pomogli i Srbi iz Bijeljine pojedinačnim donacijama.

Atik džamija je najstarija džamija u Bijeljini. Spominje se u pisanima izvorima ime tadašnjeg vladara sultana Sulejmana Veličanstvenog, po njemu i je i nazvana kao Carska džamija.

Džamije i turbe su 13. marta 1993. godine srušeni, a materijal je u cijelosti odnesen sa prostora džamijske cjeline. Već 2003. godine su iskopani ostaci temelja stare džamije u toku iskopu za temelje nove džamije.

{gallery}1808140{/gallery}

(rijaset.ba)