U Janji održan kolokvij o životu i djelu muderrisa Alije Sadikovića

U petak, 30. oktobra 2026. godine, u suterenu Atik džamije u Janji održan je kolokvij „Život i djelo muderrisa Alije Sadikovića (1871–1936)“, organiziran povodom 90. godišnjice od njegovog preseljenja na Ahiret.

Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je istakao da govoriti o Aliji Sadikoviću znači govoriti o Janji, njenim ljudima i njihovoj prošlosti, ali i budućnosti. Naglasio je da historija, o kojoj Kur’an časni donosi brojna kazivanja, predstavlja izvor pouke i ibreta, te da je važno iz prošlosti učiti i njene poruke prepoznavati u vlastitom životu i djelovanju.

– Alija Sadiković je radio i djelovao među ljudima u Janji, ne pomišljajući da napusti svoj grad. Ovdje je učio i ovdje je podučavao. Bio je i učenik i učitelj u medresi, koju je svojim radom i predanošću nosio. Znakovito je da se njegovim preseljenjem na Ahiret ugasila i medresa koja je postojala gotovo dvije stotine godina. Bilo je to teško vrijeme, tridesetih godina prošlog stoljeća, neposredno pred Drugi svjetski rat, vrijeme velikog stradanja našeg naroda. Bilo je to vrijeme kada nije bilo ni traga ni glasa o Bošnjacima, kada nije bilo mjesta ni za nacionalno, jezičko ili državno prepoznavanje. Valjalo je to preživjeti, fizički opstati, sačuvati svoju duhovnost, naslijeđe i identitet, kazao je muftija Fazlović.

Muftija je ukazao na Sadikovićevo široko obrazovanje, umnu pronicljivost i mudrost. Istakao je da se njegova posebnost ogledala ne samo u znanju i poznavanju različitih naučnih disciplina nego i u sposobnosti razumijevanja i uspješnog djelovanja među ljudima.

Književnik Asim Osmanbašić predstavio je društveno-historijske i kulturne prilike u kojima je Sadiković živio i djelovao. O životu i biografiji Alije Sadikovića govorio je hfz. Omer-ef. Camić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Janja.

Prof. dr. Mensur Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog, govorio je o njegovoj odgojno-obrazovnoj i naučnoj djelatnosti, a prof. dr. Mirsad Kunić, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predstavio je Sadikovićev književni opus i njegov značaj.

Alija Sadiković je rođen 3. augusta 1871. godine u Atmačićima kod Ugljevika, u porodici čiji su preci generacijama bili imami. Cijeli život proveo je u Janji. Osnovno obrazovanje stekao je pred ocem, a 1882. godine upisao je Janjansku medresu, u kojoj je proveo 17 godina, učeći pred muderrisom Osman-ef. Gruhonjićem. Diplomirao je 1899. godine, stekavši idžazetnamu kojom je osposobljen za obavljanje muderriskih, imamskih, hafiskih i muallimskih dužnosti. Svoju službu započeo je 1889. godine kao mujezin Atik džamije, a od 1891. obavljao je dužnost zamjenika imama. Godine 1896. postavljen je za vjeroučitelja u osnovnoj školi, gdje je radio do 1936. godine. Nakon smrti Osman-ef. Gruhonjića 1900. godine postavljen je za imama Atik džamije, a od 1903. godine preuzima sve značajniju ulogu u radu Janjanske medrese. Godine 1907. u potpunosti je preuzeo njeno vođenje, a 1912. imenovan je za glavnog muderrisa i upravitelja medrese, na čijem je čelu ostao do smrti. Godine 1928. imenovan je i za imama matičara. Uz predan pedagoški rad, kontinuirano se bavio naukom i usavršavanjem. Služio se arapskim, turskim i perzijskim jezikom, što mu je omogućavalo pristup širokoj stručnoj i naučnoj literaturi. Bio je poznat kao dobar pedagog i metodičar, a nastojao je unaprijediti nastavu u medresi, zbog čega je dodatna znanja stjecao i kod bijeljinskog muderrisa Salih-ef. Jusufovića. Zbog narušenog zdravlja posljednjih godina života postepeno je smanjivao svoje službene obaveze. Umro je u Janji 28. septembra 1936. godine, u 65. godini života. Iste godine prestala je s radom i Janjanska medresa, koja je djelovala više od dva stoljeća i imala značajnu ulogu u vjerskom i prosvjetnom životu muslimana Janje.

Kolokvij „Život i djelo muderrisa Alije Sadikovića (1871–1936)“, organiziran povodom 90. godišnjice od njegovog preseljenja na Ahiret, organizirao je Medžlis Islamske zajednice Janja, uz podršku Muftijstva tuzlanskog.

Ašere je na početku programa proučio hafiz Fahret Baćevac, a recitaciju o muderrisu Sadikoviću govorila je Nedžla Baćevac. Njegovu ilahiju Nati-šerif izvele su Lamija Rešidović, Nedžla Baćevac i Aletović Halima. Moderator je bio Mujaga-ef. Cifrić.