U Tuzli promovisana fotomonografija „Srebrenica Potočari 1995–2025“ Ahmeta Bajrića Blicka: Trajni dokaz istine o genocidu u Srebrenici

U Bosanskom kulturnom centru u Tuzli, u okviru „Dana sjećanja na genocid u Srebrenici“, održana je promocija fotomonografije „Srebrenica Potočari 1995–2025“ poznatog fotografa Ahmeta Bajrića Blicka, djela koje kroz 3.500 fotografija dokumentuje tri decenije traganja za istinom, sjećanja i borbe protiv zaborava.

Obraćajući se prisutnima, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je istakao da fotomonografija Ahmeta Bajrića Blicka nije nastala samo kao zbirka fotografija, već iz duboke ljudske i moralne povezanosti autora sa žrtvama genocida, njihovim porodicama i cjelokupnim narodom.

– Ova knjiga je nastajala sa najdubljim motivom koji je povezivao ovog plemenitog čovjeka sa šehidima, šehidima Srebrenice, Podrinja, njihovim plemenitim porodicama, našim časnim majkama, očevima, s našim narodom u cjelini nakon teškog historijskog poglavlja. Dužnost je bila svakome od nas da večeras dođemo i prisustvujemo ovom događaju, razgovoru. Ljudskom biću je potrebno da ga u nekim razgovorima savladaju emocije. Nekako ostajemo odveć na površini, a valja nam dobro razumjeti ovu stvarnost u kojoj živimo. To je istinski moguće ako imamo pred svojim očima ovaj put kojim smo prošli. To je težak put – kazao je muftija Fazlović.

Govoreći o autoru, muftija Fazlović je istakao da je riječ o čovjeku koji je vođen srcem i osjećajem odgovornosti tri decenije neumorno bilježio događaje vezane za Srebrenicu.

– Ahmed Bajrić je doista institucija. Nije tražio ni od koga veliku pomoć. Jeste obznanjivao, govorio o svojim poduhvatima, ali je išao dalje sam. A ako je Ahmed Bajrić doslovno pojedinačno dugo bio naša institucija na ovom putu, u ovoj borbi, danas je to cijela njegova porodica. To je jedan porodični tim. On je svojim djelima odgojio svoju porodicu da budu najljepši primjer i uzor pregalaštva – rekao je muftija Fazlović.

Govoreći o fotomonografiji, muftija Fazlović je izrazio uvjerenje da će ona doprijeti do velikog broja ljudi i postati važno sredstvo u očuvanju historijske istine o genocidu u Srebrenici.

– U metodama istraživanja naglašava se da je terensko istraživanje posebno važna metoda. Ova fotomonografija je doslovno u cijelosti terensko istraživanje. Moralo je biti jedno duboko opredjeljenje, posve ljudsko opredjeljenje da bi se to postiglo. Ahmed Bajrić je srcem i dušom koračao sve ovo vrijeme, neumorno. On je jedan od najskromnijih ljudi koje sam upoznao. Došli smo večeras da kažemo Ahmedu Bajriću da smo ponosni na njegovo djelo i da smo mu zahvalni. Ova njegova knjiga obavezuje. Nadam se da ćemo svi imati za sebe po jednu knjigu, za svoje porodice, ali i još po jednu knjigu za one druge koji su nam važni, do kojih treba doći, kojima treba ovu knjigu dati, jer se moramo boriti za istinu – istakao je muftija Fazlović.

O fotomonografiji je govorila istaknuta novinarka Almasa Hadžić koja je istakla snažan emotivni i dokumentarni značaj fotomonografije.

Govoreći o svom prvom susretu s djelom, Hadžić je naglasila da je, iako je bila upoznata sa sadržajem, tek nakon što je knjiga izašla iz štampe i kada ju je prvi put uzela u ruke, u potpunosti osjetila njenu težinu i značaj.

– Shvatila sam da u stvari u svojim rukama držim jedan težak dokaz koji svjedoči tragičnu historiju mog naroda. Tačnije, dokaz o zločinu nad Bošnjacima Srebrenice, Podrinja i njegovim nesagledivim posljedicama. Ova fotomonografija, koju su mnogi već nazvali svjedokom historije, sadrži preko 3.500 fotografija. A fotografije su neumoljiv svjedok događaja, za vrijeme u kojem su nastale. Danas sam poslala fotografiju u Hag jednoj istražiteljici. Rekla sam joj da se nalazi u monografiji i, plačući, javila mi se i zahvalila Blicku – istakla je Hadžić.

Govoreći o karakteru fotografija, istakla je da one predstavljaju autentičan zapis bez naknadnih intervencija, retuširanja ili uljepšavanja, što im daje dodatnu dokumentarnu snagu.

– Nastajale, takve su i objavljene, što ih čini historijskim dokumentom Bosne i Hercegovine, ali i snažnim sudskim dokazom. Istinski akteri tragedije su majke koje u grobnicama pokušavaju identificirati posmrtne ostatke svoje djece. Grobnice u kojima istražitelji, heroji, pronalaze iskomadana tijela srebreničkih sinova. Dženaze koje svjedoče ukopu posmrtnih ostataka cijelih porodica, sve je to zabilježio Blickov objektiv. Kao takve, one svjedoče o svoj monstruoznosti izvršilaca zločina – kazala je Hadžić.

Predsjednica Udruženja „Žene Srebrenice“ Nura Begović govorila je o višedecenijskoj povezanosti Ahmeta Bajrića Blicka sa porodicama žrtava genocida, ističući da je njegov fotoaparat od prvih dana nakon pada Srebrenice bilježio bol, tugu i borbu za istinu. Podsjetila je da su dani uoči obilježavanja godišnjice genocida posebno teški za preživjele, te naglasila da fotografije sadržane u fotomonografiji predstavljaju autentično svjedočanstvo o onome što se dogodilo u Srebrenici.

Govoreći o autoru, Begović je istakla da je autor od samog početka bio uz majke Srebrenice, pružajući im podršku i kao čovjek koji je svojim radom pomagao da se sačuva sjećanje na ubijene i nestale. Dodala je da je taj posao radio potpuno nesebično, zajedno sa članovima svoje porodice, nikada ne tražeći bilo kakvu naknadu.

Govoreći o značaju fotografije kao dokaza, podsjetila je da su upravo Blickove fotografije korištene i u postupcima pred međunarodnim sudovima.

Fotografija je dokaz, poručila je Begović, naglašavajući da su zahvaljujući tim fotografijama mnoge porodice uspjele dokazati identitet svojih najmilijih i doprinijeti utvrđivanju činjenica o počinjenom genocidu.

– Ne postoji čovjek, pojedinac, koji je na tako sistematičan način, u kontinuitetu, ispratio srebreničku tragediju, tragediju genocida. Ispratio je i popratio svaki momenat od našeg izlaska na slobodnu teritoriju u Sapni, u Nezuku, od izlaska žena, djece u blizini Kladnja – kazao je promotor mr. Hasan Hasanović.

Istakao je da je fotografija iznimno važna kao dokaz, te da je rad autora od iznimne važnosti.

– Nama se Bošnjacima ne vjeruje. Uvijek se više vjeruje fotografiji nego nekoj pisanoj ili verbalnoj riječi. I zato je ova monografija i sam rad našeg Blicka od iznimne važnosti. Nadam se da će ovo društvo na adekvatan način znati da se zahvali ovom čovjeku – istakao je Hasanović.

O značaju fotomonografije govorio je i Damir Peštalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica koji je istakao da djelo Ahmeta Bajrića Blicka predstavlja mnogo više od zbirke fotografija. Prema njegovim riječima, riječ je o vrijednom historijskom dokumentu koji trajno svjedoči o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici i događajima iz tog perioda.

– Ovo nisu samo slike, nije samo fotomonografija, ovo je više od toga, ovo je jedan ozbiljan dokument koji svjedoči. Spominjano je to, naravno, u presudama, u dokazivanju zločina genocida. Te slike su bile od izuzetne važnosti, jer kada vi pričate, teško je sve to, pogotovo nama, da neko vjeruje, ali kada slika dođe, slika je nešto na što ne možete reći: nije se desilo. Tako da je naš Blicko i njegov fotoaparat jedan od najvećih svjedoka genocida nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini – kazao je Peštalić.

Autor fotomonografije Ahmet Bajrić Blicko prisjetio se okolnosti u kojima se, nakon izbijanja rata, vratio u Bosnu i Hercegovinu kako bi dokumentovao događaje koji će obilježiti njenu savremenu historiju. Govoreći o nastanku fotomonografije, naglasio je da je ona rezultat tri decenije predanog rada na terenu, tokom kojih je fotoaparatom bilježio gotovo svaki važniji događaj vezan za Srebrenicu, od proboja preživjelih, ekshumacija masovnih grobnica i identifikacija žrtava, do kolektivnih dženaza i obilježavanja godišnjica genocida.

Posebno se osvrnuo na fotografije nastale tokom proboja Srebreničana u julu 1995. godine, ističući da su upravo one postale trajno svjedočanstvo jednog od najtragičnijih događaja u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. Istakao je i želju da ovo djelo dopre do što šire međunarodne javnosti, posebno do diplomatskih predstavnika, kako bi se istina o genocidu u Srebrenici nastavila prenositi i izvan granica Bosne i Hercegovine.

Govoreći o izazovima na koje je nailazio tokom pripreme knjige, Bajrić je naglasio da je ključnu ulogu u njenom nastanku imao muftija Fazlović, a njegova podrška i ohrabrivanje bili su presudni da nastane ovo značajno djelo.

Na kraju je naglasio da iza svake fotografije stoji autentičan dokumentarni zapis, te da je cjelokupna građa sačuvana u njegovoj arhivi.