ured@muftijstvotz.ba
22. okt 2018.

O Islamskoj vjeronauci

Nastavu Islamske vjeronauke u 126 osnovnih i 37 srednjih škola na Muftiluku tuzlanskom predaje 178 vjeroučiteljica i vjeroučitelja.

Islamska vjeronauka na Muftiluku tuzlanskom se održava u osnovnim i srednjim školama u Tuzlanskom kantonu, Posavskom kantonu, bh. entitetu RS i Distriktu Brčko.

Na 1. Kongresu vjeroučitelja Islamske vjeronauke, koji je održan u Sarajevu, 3. decembar 2011. god./8.muharrem, 1433. h.god., usvojena je Deklaracija vjeroučitelja islamske vjeronauke u kojoj se, razumijevajući dimenzije vjere, ukazuje na ulogu Islamske vjeronauke. U Deklaraciji, između ostalog, piše:

Duhovna dimezija vjere (vjeronauke): Vjera kultivira ljudski duh kroz duhovnu praksu, koja ima za cilj ostvarivanje istinskog unutarnjeg mira vjernika i mira sa širom zajednicom. Vjera je snaga kojom se savlađuje nesavladivo; vjera je nada i kad izgleda da nema osnove za nadu. Vjera je manifestacija ljepote ljudske duše i moralnih vrlina.

Etička dimenzija vjere: Vjera je izvor etičkih sistema koji upravljaju ljudskim životima i određuju ponašanje miliona ljudi. Misija vjeroučitelja je da na učenike prenose sistem etičkih vrijednosti koje promoviraju kulturu mira, suživota i tolerancije. Etičke vrijednosti kao što su istina, pravda, solidarnost sa slabim i nemoćnim osobama, briga za čistoću životne sredine i kultura nenasilja su u središtu vjeroučiteljske pažnje. Vjeroučitelj mora biti moralno-etički uzor svojim učenicima.

Društvena dimenzija vjere: Vjerska tradicija ima vertikalnu i horizontalnu strukturu, koja joj omogućava da ima utjecaj na privatni i javni život ljudi. U svakom gradu i svakom selu postoji mjesto za vjersko okupljanje: džamija, crkva, sinagoga ili neka druga bogomolja. Na različite načine ta mjesta su uvezana u domaću i međunarodnu mrežu, koja ima snažan utjecaj na formiranje ljudske ličnosti. Zadatak vjeronauke u školama je da djecu na vrijeme i pravilno vjerski educira i ukaže im na opasnost od krivog tumačenja vjere i nasilnog ponašanja u ime vjere. Društvena dimenzija vjere daje velike mogućnosti za komunikaciju, koju treba usmjeriti u pravcu kulture mira i tolerancije, a ne u pravcu nasilja i netolerancije.

Kulturna dimenzija vjere: Vjera je čvrsto uvezana u kulturu i zato može značajno pridonijeti izgradnji tradicije i običaja, koji promoviraju mir i suživot umjesto nasilja i mržnje. Vjera je istovremeni tumač života u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Posredno ili neposredno, vjerski govor formira identitet ljudi i određuje njihov odnos prema drugom i drugačijem. Vjeronauka ima moć da ustanovi pozitivne vrijednosti ljudskog života kao općeg dobra zajednice i društva.“