Na današnji dan, 6. oktobra 1993. godine, nakon 44 godine prekida rada, reaktivirana je Behram-begova medresa u Tuzli.

Početak rada Behram-begove medrese veže se za prvu četvrtinu 17. stoljeća, budući da se prvi pisani trag o njenom radu i postojanju temelji na relevantnim historijskim izvorima iz 1626. godine. Njen rad je, odlukom vlasti, prekinut 1949. godine.

U teškim vremenima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ova odgojno-obrazovna ustanova obnovila je svoj rad. Uprkos ratnim uslovima, nastava, smještaj i život učenika uspješno je organizovan.

– Prije 31 godinu održan je prvi čas u obnovljenoj Behram-begovoj medresi u Tuzli. Bilo je to teško ratno vrijeme 1993. godine, kada smo se borili za biološki opstanak i naroda i države. No, istovremeno, bilo je to i vrijeme kada se sva ta, u mnogim desetljećima (stoljeću?) sputavana, energija našeg naroda probudila i doslovno ujedinila u borbi za opstanak i slobodu. U tom jednom prijelomnom historijskom trenutku našla se i grupa ljudi koji su hrabro i predano započeli tu priču koja se zove Behram-begova medresa u Tuzli u novom vremenu – kazao je povodom godišnjice reaktiviranja sekretar Medrese Sevret Mehmedćehajić.

Osim te činjenice da se često iz najtežih i najkompliciranijih situacija rađaju najljepše priče i najuspješnija rješenja, dodaje Mehmedćehajić, “drugi važan faktor u povijesnom trodecenijskom rastu i radu Medrese jeste njena okrenutost ka vremenu i okolnostima u kojima živimo i stalna težnja da se učenici, koliko je to u ljudskoj moći, pripreme za svoje vrijeme u kojem će biti dobri ljudi, dobri stručnjaci i dobri muslimani”.

– Od početka nismo imali problema s orijentacijom koje sve nauke i vještine ponuditi učenicima za učenje, uz poštivanje temeljnih vrijednosti koje Medresu definiraju kao takvu – akcentirao je on.

Od reaktiviranja rada pa sve do danas, u Behram-begovoj medresi neprestano se ulažu napori za poboljšanje i prostornih i organizacijskih uvjeta za ostvarenje što kvalitetnijih odgojno-obrazovnih rezultata, čemu svjedoče značajni uspjesi učenika, kako na nivou Kantona, tako i na nivou Bosne i Hercegovine, ali i na međunarodnoj sceni.

– Svakako, od samih tih teških ratnih početaka, lokalna i šira, prije svega vjernička, zajednica u Medresi je našla svoju duhovnu i intelektualnu kuću, sigurno mjesto za razvijanje temeljnih vrijednosti kod mladih ljudi koji će je danas-sutra činiti i predvoditi. Impozantni kompleks u kojem su smještene džamija, učionice, spavaonice, kuhinja, restoran, sportska sala i otvoreni tereni, amfiteatar i dr. koji je danas na raspolaganju učenicima, izgrađen je u ovim godinama najviše sredstvima velikog broja naših vakifa i prijatelja – naveo je Mehmedćehajić.

Naglašava da su iznimno ponosni na to da “veliki broj njih svoju djecu šalju nama na školovanje i danas nemamo tu omeđenost porijekla naših učenika iz samo jedne ili dviju socijalnih kategorija stanovništva”.

– Naprotiv, nedavne naše analize pokazuju da naši učenici dolaze jednako i iz tradicionalnih ruralnih porodica kao i iz modernih urbanih porodica i od visoko obrazovanih i društveno uglednih roditelja – kazao je on.

Danas se približavaju brojci od 3.000 alumnista Medrese.

– Ponosni smo na sve njih, na njihove dobre imamske, učiteljske, akademske i naučne karijere, na uzoritost u sredinama u kojima žive, na njihovo pregalaštvo i posvećenost poslu i obavezama koje su im povjerene – akcentirao je Mehmedćehajić.

Kako je najavio, Dan Behram-begove medrese – 6. oktobar će obilježiti prigodnim programom kome prisustvuju svi učenici i profesori.

– Dodijelit ćemo priznanja najzaslužnijima među profesorima i pomoćnim radnicima i nagraditi najuspješnije učenike na literarnom konkursu. Bit će to program koji već godinama izvodimo “za sebe” – kazao je on na kraju razgovora.