Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je ukazao na važnost suočavanja s izazovima i aktivnog jačanja potencijala zajednice, uz podsjećanje na lekcije prošlosti i vrijednosti slobode koja nas obavezuje.
U Sarajevu se danas održava četvrta redovna sjednica Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a ovom prilikom sabornicima se obratio reisul-ulema Kavazović. Ocijenio je da je sjednica Sabora prilika da se sagledaju projekcije i planovi za narednu godinu, te da se utvrde glavne smjernice i pravci djelovanja.
– U vremenu dubokih kriza i otuđenosti današnjeg čovjeka, kada svjedočimo kako virtualne komunikacije dominiraju našim životima, u vremenu velikih ratova i prijetnji, svako susretanje nas približava jedne drugima i vraća nam međusobno povjerenje – kazao je reisul-ulema.
I pored brojnih poteškoća i izazova, koji se pred našom domovinom i našim narodom neprestano gomilaju, brojne su i blagodati, mnogima u svijetu uskraćene, a koje nam Milostivi Gospodar daruje, naglasio je reisul-ulema.
– Prema podacima relevantnih svjetskih agencija za ispitivanje kvalitete života, ako imate gdje da stanujete, imate dovoljno hrane, pijete čistu vodu, imate mobilni telefon i pristup internetu, imate priliku da idete u srednju školu i uvjete da studirate, vi ste u privilegovanoj grupi od 7% od ukupno 7,8 milijardi ljudi na planeti Zemlji. Na našu radost i nama na ponos, danas smo jedna od malobrojnih muslimanskih zajednica na svijetu koja se može pohvaliti blagodatima slobode, misli, govora i organiziranja. Biti slobodan i svoj na svome vrhunska je ovosvjetska vrijednost, koju valja brižno čuvati, kao malo vode na suhom dlanu – istaknuo je reisul-ulema.
Između ostalog, podsjetio je da “smo mi našu slobodu skupo platili, a dostojanstvo odbranili”, te da stoga “danas moramo biti odgovorni i angažirani njeni čuvari”.
– Nemamo pravo poigravati se s onim što smo stekli u teškim vremenima naše nedavne prošlosti. Posebno smo mi u Islamskoj zajednici pozvani da budemo najbolji primjer odgovornosti i posvećenosti prema preuzetim obavezama i emanetu kojega nosimo. Dužni smo danonoćno raditi na jačanju naše Zajednice, na njenoj kompaktnosti i normativnoj uređenosti – izjavio je reisul-ulema.
Reisul-ulema je ocijenio da situacija u našoj domovini, okruženju i u svijetu zorno ilustrira krhkost međunarodnih odnosa, te da se “moramo oslanjati na vlastite snage i potencijale”.
– Svijet oko nas se ubrzano mijenja. Dolazi do novog balansiranja snaga. Svijet je u previranju, a mi to ne smijemo nezainteresirano posmatrati. Nakon genocida u Srebrenici i svega što nam se dešavalo u prošlosti ne smijemo sebi dozvoliti luksuz bezbjednosti, besperspektivnosti i zatvorenosti u same sebe. Ratovi u Gazi, Ukrajini, Sudanu i širom svijeta nažalost potvrđuju opasan trend: vladavinu sile i nepoštivanje međunarodnih normi i principa. U takvom svijetu moramo biti otvoreni, jačati saveze sa prijateljima koje naša zajednica, država i narod imaju, ali, prije svega, jačati vlastite potencijale našeg naroda i zajednice u svim sferama života – smatra reisul-ulema.
Još jednom je ukazao na iznimnu važnost džemata i imama za ukupnu misiju Zajednice.
– Nagovještavao sam da ću ove godine u svom radu posvetiti podizanju nivoa uređenosti naših džemata i osnaživanju statusa imama u njima, koji su glavni protagonisti našeg islamskoga djelovanja. Fokusirani smo da sačuvamo i unaprijedimo dva iznimno važna elementa u radu imama. To su hutba i socijalna uključenost – kao trajni i nezamjenjivi obrazac žive, neposredne komunikacije imama s džematlijama; i mekteb, kao tradicionalni i nezamjenjivi način vjerskoga odgoja i edukacije. Naša djeca u mekteb i džamiju ne idu na suhoparno učenje o svojoj vjeri. Tamo se usvajaju simboli identifikacije s vjerom, kulturom i tradicijom, kao što su ezan, kibla, namaz, mevlud, džemat, ummet i sl. Naši imami u džematima nisu samo vjerski autoriteti, već vrlo često i glavni organizatori društvenih akcija u džematu, pogotovo u kriznim situacijama. To se vrlo jasno vidjelo u procesu povratka muhadžira i u prirodnim nepogodama koje su nas zadesile – naveo je on.
Dodao je da je, u nastojanju da se poboljšaju uvjeti u džematima, poduzete važne aktivnosti i pokrenuti važni procesa, koji bi trebalo da daju rezultate u narednim godinama.
– Pravilnik o članarini u Islamskoj zajednici u BiH već je bio u primjeni u ovoj godini. Iako ponegdje nailazimo na nerazumijevanja i poteškoće, zadovoljni smo njegovom primjenom. Na današnjoj sjednici Sabora pred vama je Pravilnik o službi u Islamskoj zajednici, drugi izuzetno važan dokument, koji sveobuhvatno regulira prava i obaveze uposlenika i službenika na svim nivoima u Zajednici. U procesu izrade su još tri važna dokumenta: pravilnik o standardima zanimanja i kvalifikacija, pravilnik o kategorizaciji džemata i pravilnik o imovini u Islamskoj zajednici. Radne grupe rade na nacrtima ovih dokumenata. Neki od njih bi trebali da budu pred vama na proljetnjem zasjedanju Sabora, s Božijom pomoći – najavio je reisul-ulema u obraćanju sabornicima.
Drugi važan proces koji se provodi jeste reforma visokog obrazovanja u Islamskoj zajednici. Kako je objasnio reisul-ulema, prva fazu konsultacija i istraživanja okončana je nedavnim savjetovanjem, koje je rezultiralo nizom preporuka u kom pravcu treba ići.
– U narednoj fazi će nadležni organi Zajednice otvoriti proces izmjena i korekcija nastavnih planova i programa, unutrašnje organizacije i međusobne saradnje naših visokoškolskih ustanova u Islamskoj zajednici. Od početka naredne godine s radom počinje Muzej Islamske zajednice koji će, u simbiozi s Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka, biti naš veliki iskorak u sakupljanju, proučavanju i prezentiranju naše vjerske i kulturne baštine. Radimo na daljem razvoju infrastrukture Islamske zajednice. Ovdje je značajno da spomenem da je u toku rekonstrukcija objekta pored Gazi Husrev-begove biblioteke, koji bi trebalo da bude sjedište arhiva Islamske zajednice, još jednog važnog instituta za čuvanje materijalne baštine i svjedočanstva naše višestoljetne ukorijenjenosti na ovim prostorima – izjavio je on.
Naveo je da je na posljednjoj sjednici Vijeća muftija usvojen dokument pod nazivom Platforma Islamske zajednice za dijalog.
– U njemu smo još jednom potvrdili našu privrženost afirmaciji dijaloga, kao temeljnog principa našeg djelovanja, koji je duboko ukorijenjen u islamskom učenju i u muslimanskom duhu otvorenosti i razumijevanja. Istovremeno smo jasno postavili principe s kojih nastupamo u dijalogu s drugima, u međureligijskom i međumuslimanskom dijalogu, te našem odnosu prema posljednjoj agresiji na našu zemlju.
Naš dijalog i sa Istokom i sa Zapadom, sa zajednicama iz našeg komšiluka, treba osigurati da se naš glas čuje, da drugima jasno govorimo o sebi, svojim vjerovanjima i nadanjima. Mi moramo osigurati da budemo za stolom kada se o nama odlučuje. Ne smije nam se ponoviti neki novi Berlinski kongres, neki novi Sanžermenski sporazum.
Previsoku cijenu smo platili, da ne bismo o sebi danas slobodno odlučivali – akcentirao je reisul-ulema na sjednici Sabora.
Posebno je naglasio da je godina koja je iza nas obilježena velikom diplomatskom pobjedom u Ujedinjenim narodima. Kako je kazao, Rezolucija usvojena u Generalnoj skupštini UN-a, kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, pobjeda je istine i zalog budućnosti u kojoj neće biti mjesta za ponavljanje ovih strahota.
– Na nama je da svi damo doprinos, kako bi odredbe Rezolucije zaživjele ne samo u domovini nego i širom svijeta. Pred nama je 30. godišnjica i još jedna dženaza žrtvama Genocida u Srebrenici i valja nam se pobrinuti da ona prođe dostojanstveno i na nivou koje nevine žrtve zaslužuju. O Srebrenici se valja pobrinuti i u danima koji nisu povezani s godišnjicom i dženazom. Potreban je jasan plan i vizija za poništavanje rezultata genocida i očuvanja života u Srebrenici. Tu obavezu ima i međunarodna zajednica, ako ni zbog čega drugog ono zbog uloge koju su imali u padu zaštićene zone UN-a – istaknuo je reisul-ulema.
Dodao je da je genocid u Srebrenici velika mrlja na savjesti ne samo onih koji su ga inspirirali i počinili, nego i onih koji ga negiraju, ali i dijela međunarodne zajednice i dijela međunarodne javnosti.
– Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini svoj odnos prema pojedincima, vjerskim zajednicama i državama temelji na osnovu njihovog odnosa prema genocidu u Srebrenicu. Pozivamo na uspostavu povjerenja, koje će se temeljiti na istini o onome što se dešavalo, pravdi i osudi, te ograđivanju od onih u čije ime su zločini počinjeni – poručio je, između ostalog, reisul-ulema.
Izjavio je da je “reakcija naše države na posljednje poplave u našoj domovini još jednom pokazala svu slabost te države i njenog sistema”.
– Istovremeno, vidjeli smo solidarnost i požrtvovnost naših građana, koja nas je sve inspirirala i ohrabrila. Islamska zajednica je prilozima naših članova prikupila pet i po miliona maraka. Urgentno smo pomogli nastradale, a sada planiramo realizirati više projekata: od izgradnje kuća do sanacija vodovoda. Ohrabrila nas je i materijalna podrška koja je dostavljena Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini od bratskih zajednica u okruženju, od naše braće Albanaca, pa do naše braće Turaka koji žive i rade u Austriji. Dobro je znati da nismo sami i da imamo prijatelje širom svijeta – zaključio je u obraćanju reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
Najava
