Danas, 8. aprila, punih je trideset i dvije godine od progona Bošnjaka Zvornika i agresije na ovaj grad, koju su, uz podršku Jugoslovenske narodne armije, provele paravojne formacije “Arkanovci”, “Šešeljovci”, “Simini četknici”, “Beli orlovi” i drugi.

Prema Istraživačko-dokumentacionom centru u Sarajevu, u periodu od 1992. do 1995. godine u općini Zvornik poginulo je ili nestalo 3.936 osoba.

Prema izvještaju o etničkom čišćenju koji je sastavila Komisija eksperata Ujedinjenih nacija 1992. godine, vojni napad na Zvornik počeo je 8. aprila 1992. Kasnije, sporadične vojne operacije s jedinicama bivše JNA sarađivale su s paravojnim jedinicama. Ove operacije uglavnom su bile fokusirane na srednjevjekovnu tvrđavu Kula Grad, jugozapadno od Zvornika, gdje je desetak boraca pružalo otpor. Međutim, 26. aprila ova tvrđava je osvojena u zajedničkom napadu bivših pripadnika JNA, uz pomoć vazdušne podrške i paravojnih jedinica.

Logori, strijeljanje, klanja, ubijanje nedužnih civila na ulicama grada, samo su neke od strašnih slika kojima su zvornički Bošnjaci bili izloženi.

Kao posljedica etničkog čišćenja zvorničkog kraja i gornjeg Podrinja ostali su zabilježeni masakri u Bijelom Potoku, Jusićima, Snagovu, Hamzićima i 114 masovnih grobnica. U samo 27 slučajeva radilo se o primarnim grobnicama. Iz njih je od augusta 1996. do marta 2016. godine ekshumirano 9.786 žrtava.

U masovne grobnice su, osim Zvorničana, bacana i tijela pobijenih Bošnjaka iz cijelog Podrinja. Najviše grobnica pripremljeno je prilikom izvršenja genocida u i oko srebreničke enklave u julu 1995. Ekshumacije su vršili istraživači Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Državne komisije za traženje nestalih osoba, Federalne komisije za nestale osobe i entitetske Komisije za nestale RS.