U Centru za mlade “Tušanj” večeras je promovisana knjiga “Bosanske biblioteke Osmanskog doba”, autora mr. Osmana Lavića. Promociji knjige prisustvovao je i muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, a knjigu su, pored autora predstavili dr. Aladin Husić, direktor Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu i mr. Rijad Šestan, bibliotekar u Behram-begovoj medresi. Organizatori promocije bili su Biblioteka Behram-beg i Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu.

– U ovoj knjizi su obrađene sve biblioteke, svih konfesionalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. U uvodnom dijelu dat je kratak pregled razvoja bibliotekarstva i islamskog bibliotekarstva, a onda su dati, paralelno, prikazi katoličkih, pravoslavnih i jevrejskih biblioteka u Bosni i Hercegovini Osmanskog perioda, da bi akcenat bio na islamskoj komponenti odnosno muslimanskim bibliotekama Osmanskog perioda – kazao je autor knjige mr. Lavić.

U knjizi je ukupno obrađeno 35 biblioteka, od toga 25 muslimanskih od 1463. do 1878. godine. Inače, kako ističe autor, u našoj historiografiji taj period je, kada je u pitanju bibliotekarstvo, bio nepokriven, neistražen i ova knjiga sada zatvara jedan krug razvoja bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini od srednjeg vijeka do novijeg doba.

– Knjiga je rađena na prvorazrednim izvorima, islamskim rukopisima i vakufnamama, a zaključak koji se izvodi jeste da je knjiga na ovim prostorima bila imanentna našem čovjeku, gdje god je bio on, sa njim je bila i knjiga. Svi vjersko-odgojni zavodi koji su osnivani na ovim prostorima, počev od mekteba, medresa, tekija i drugih zavoda u svom sastavu posjedovali su manje ili veće zbirke knjiga odnosno biblioteke. Knjiga je bila pratilja čovjeka na ovim prostorima i doživljavala je sudbinu, uništavana je od onoga od čega je uništavan i čovjek. Nekih 10 posto tih knjiga je preživjelo i danas svjedoči o njihovom postojanju na ovim prostorima u prošlosti – kazao je Lavić.

Promotor dr. Husić je istakao da je ovo djelo koje obuhvata ostatke naše kulturne baštine u onom segmentu koji je predstavljalo javne ustanove, bosanske biblioteke Osmanskog doba.

– Većina tih biblioteka, na neki način sažima sve ono što je cirkuliralo u naučnom, kulturnom i svakom drugom aspektu na prostorima Bosne i Hercegovine u Osmansko doba. S druge strane, svjedoči način i puteve komunikacije knjige sa drugim pravcima islamskog kulturnog i intelektualnog svijeta – poručio je dr. Husić.

Autor je, dodao je dr. Husić, obradio četiri stoljeća knjige na našim prostorima, obradio je 25 institucionalnih biblioteka odnosno onih biblioteka koje su osnivane pri obrazovnim ustanovama ili su nastajale kao samostalne ustanove i djelovale po svim uzusima bibliotečke prakse onoga doba, ali i uzusima bibliotečke prakse antičkog, pa i savremenog doba.

– Oni koji su osnivali te biblioteke u svojim zakladnicama su definirali mnoga pitanja, na koji način funkcioniše biblioteka, kako se prema biblioteci i knjizi treba odnositi, kako je treba čuvati. Autor je knjigu napisao na temelju dugogodišnjeg iskustva rada u samoj biblioteci, a posebno rada u Gazi Husrev-begovoj biblioteci koja danas predstavlja, a tako je bilo i u prošlosti, jednu od najznačajnijih kulturnih središta pisane rukopisne baštine – istakao je dr. Husić.

On je kazao da su knjige ubijali još u antičko doba, kao i u osmansko doba, poznat je upad Eugena Savojskog u Sarajevo krajem 17. stoljeća kada je mnogo toga otišlo u nepovrat.

– S druge strane, mi svjedočimo ubijanje knjige u agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine kada su stradale dvije velike kulturne ustanove koje su baštinile knjige, a to su Nacionalna biblioteka i Orijentalni institut u kome je oko 5300 rukopisa nestalo u vatrenoj stihiji što je neprocjenjiv i nenadoknadiv gubitak ne samo za Sarajevo i BiH, nego općenito kulturnu baštinu u svijetu – napomenuo je dr. Husić.

Promotor mr. Rijad Šestan je podsjetio da je utemeljenje i način rada ovih biblioteka u Bosni i Hercegovini najčešće uređivano vakufnamama, a postojanje takvih institucija rječito govori o kulturnom dometu bosanskog čovjeka tog vremena.

– Biblioteke su imale ključnu ulogu u očuvanju kulturne baštine našeg naroda. Neki rukopisi, koji do danas nisu sačuvani, obrađeni su, katalogizirani i ima svijest i fizički dokaz njihovog postojanja kao kulturnoj baštini naroda Bosne i Hercegovine. Naše kulturno naslijeđe je naše pamćenje – kazao je mr Šestan.

Istakao je da je pamćenje potrebno osvježavati i bogatiti kako bi naši nasljednici imali, kao što mi danas imamo, govoriti o kulturnoj baštini i našeg doba. U tom procesu pamćenja, osvježavanja, čuvanja od zaborava veliki doprinos dao je i autor knjige Bosanske biblioteke Osmanskog perioda, magistar Osman Lavić.