Drugu polovinu XVII st. obilježila je pojava jedne od najmarkantnijih ličnosti u kulturi i tesavvufu Bosne i Hercegovine čija duhovno-intelektualna obzorja daleko nadilaze geografsko-povijesni okvir u kojem je živjela i djelovala. Riječ je o šejhu i pjesniku Hasanu Kaimiji poznatom kao Kaimi Baba. (M. Moker)

I pored brojnih istraživanja i velikog interesovanja za život i djelo Hasana Kaimije, povijesni podaci veoma oskudno govore o njegovoj životnoj stazi. Pouzdano se zna da je rođen u Sarajevu između 1625. i 1635. godine. O porodici iz koje je potekao Hasan Kaimija ne zna se gotovo ništa. Većina historičara smatra da se izraz ‘Kaimija’ ne vezuje za porijeklo Hasana Kaimije nego je riječ o poetskom pseudonimu.

Hasan Kaimija je svoje obrazovanje počeo u rodnom gradu, a prema nekim istraživačima znanje je nastavio sticati u Užicu, Sofiji, Carigradu i Konji. Potom se vraća u Sarajevo i postaje šejhom Hadži Sinanove tekije gdje svoje bogato znanje prenosi drugima.

Njegove moralne vrline opisao je E. M. Šahinović: „Krajem XVII vijeka (…) izdiže se jedna gigantska figura, pojava jednog iskrenog narodnog borca, tribuna, književnika i pjesnika, čovjeka kod kojeg je socijalni osjećaj razvijen bio do konačnih granica i kad nikakva žrtva, pa i sam život nije bila preskupa u borbi za socijalno dobro svoje sredine. To je bio skroman čovjek, koji nije niti u jednoj prilici zauzimao nikakav politički položaj u turskoj upravi, koji nije težio nikakvoj vojnoj ili političkoj slavi iako je po svojoj duhovnoj vrsnoći mogao postati prvi među prvima; i nadalje: (…) njegov dom je uvijek bio širom otvoren svakom putniku, bez razlike vjere i stališa. Mnogo je cijenio i oko sebe okupljao mudre i pobožne ljude, te pjesnike a u simahani održavao je često predavanja sa područja vjerskih i svjetovnih znanosti.”

Hasan Kaimija je posljednje godine svoga života proveo u Zvorniku gdje je i preselio na ahiret 1691/92. godine. Razlozi Kaimijinog prinudnog preseljenja u Zvornik nisu posve rasvijetljeni. Naime, 1682. god. u Sarajevu je usljed teškog ekonomskog stanja u zemlji izbila pobuna. Nema podataka koji bi potvrdili Kaimijino direktno učešće u pobuni, ali je on nedvojbeno bio zaštitnik potlačenog i obespravljenog čovjeka te je njegov dom nerijetko bio sigurno utočište za sve koji su se kod njega sklanjali pred potjerom vlasti. Iako vjerovatno nije direktno učestvovao u pobuni, smatra se da je Kaimija podržao narod što je prouzročilo njegovo protjerivanje u Zvornik. Ostatak života je proveo u ovom gradu koji je u to doba slovio kao važno središte osmanske vlasti. Nastanio se u Fethija mahali i bio je izvjesno vrijeme imam Namazđah džamije. Ukopan je u turbetu u mjestu Kula Grad iznad Zvornika.

Osim što je poznat kao sufijski šejh, Hasan Kaimija je bio divanski pjesnik. Pjesme koje je pisao na osmanskom (turskom) i bosanskom jeziku rado su recitirane i prepisivane što ga čini jednim od najviše prepisivanih autora među bošnjačkim pjesnicima na orijentalnim jezicima. Rukopisi poezije Hasana Kaimije nalaze se u bibliotekama u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Istanbulu, Parizu, Vatikanu, Bakuu, Bratislavu, Upsali, Taškentu, Tibingenu, Marburgu i Kairu. Njegove najpoznatije zbirke pjesama na osmanskom jeziku su Dīwān i Wāridāt.

Svake godine, tokom mjeseca juna, u Zvorniku se održava Kulturno-vjerska manifestacija „Dani Hasana Kaimije“. Prvi put je organizirana 1991. godine, a tokom i neposredno nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu nije bilo moguće realizirati ovu manifestaciju te je ona obnovljena čim su se za to stekli uslovi. Danima Hasana Kaimije, koje organiziraju Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Zvornik, Bošnjaci jačaju svoju duhovnost i kulturu u Zvorniku, posljednjih godina i u drugim gradovima Podrinja.

Konkurs za nagradu “Hasan Kaimija” u 2025. godini 

Dani Hasana Kaimije 2025: Konkurs za najbolji prozni literarni rad