Radio i Televizija BIR ovog ramazana pripremaju iftarski program iz 15 bosanskohercegovačkih gradova, a u serijalu „Ramazan u Bosni“ gostuju brojne poznate ličnosti iz religijskog i kulturnog života grada domaćina.

Deseto izdanje iftarskog programa „Ramazan u Bosni“ emitovano je iz Tuzle. Urednica i voditeljica programa bila je Merima Uzunalić.

Gosti devetog izdanja emisije bili su Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski, Miralem Mešković, direktor Turističke zajednice Tuzlanskog kantona, hfz. Ahmed-ef. Huskanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, Mumin-ef. Mumić, koordinator Odjela za društvenu brigu Muftijstva tuzlanskog, Amra Sinanović i Esnefa Smajlović-Muhić.

Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović istakao je značaj zadnje trećine mubarek mjeseca ramazana, mubarek noći Lejletul-kadr i kazao da u svakom smislu trebamo slijediti primjer Poslanika, a.s.

– Preneseno je da je Muhammed, s.a.v.s., ulagao poseban trud da svoje ibadete pojača u danima i noćima posljednje dekade mjeseca ramazana. Činio je to tako što je svojim primjerom pokazivao, ali je podsticao i druge, polazio je od sebe i od svoje porodice. Muhammed, s.a.v.s., šalje poruku da se svi moramo probuditi, koliko je to moguće, svojim duhom, dušom, umom, u mjesecu ramazanu, a da to na poseban način uznastojimo u ramazanskim danima i noćima kako se bližimo kraju mjeseca ramazana – poručio je muftija Fazlović, te je govorio i o ostavštini, vakufima kojima je bogat prelijepi Grad soli ali i drugi gradovi.

– Islam je jedna sinteza i on se pokazuje i u slučaju vakufa, kada imamo sasvim korisne ekonomske efekte, ali imamo i brigu o našem potomstvu, imamo brigu za vrijednost kakvu ima znanje za čovjeka i sve ljude – kazao je muftija Fazlović.

O historiji Tuzle, nacionalnom blagu kojim obiluje, ali i o naslijeđu koje ona nosi sa sobom govorio je Miralem Mešković, direktor Turističke zajednice Tuzlanskog kantona. Spomenuo je mnoge lijepe destinacije koje posjeduje Tuzlanski kanton te pobliže objasnio njihov historijski, religijski i turistički značaj.

– Toplo se nadam da će svi oni koji su zaduženi, koji imaju i obavezu da rade na očuvanju i tradiciji kulture, spomeničkih objekata i svega drugog, raditi baš ovako kao vi, kao vaša cijenjena televizija. Ja i ovo smatram jednom promocijom ljudstva na području Tuzle i Tuzlanskog kantona – istakao je.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tuzla hfz. Ahmed-ef. Huskanović govorio je o listu „Ramazanske novine“ koji izdaje Medžlis Islamske zajednice Tuzla te o počecima, toku i o važnosti kontinuiteta tokom rada. Kontinuitet se ogleda i u primjeru hatma-teravije, koja je uspjela biti realizirana i tokom pandemije. Hfz. Huskanović ističe njen značaj. Također, ističe i značaj međuljudskih odnosa i brige jednih za druge.

– Istakao bih tu važnost da smo stalno u dodiru, tu su imami, njihova uloga je nezamjenjiva da prepoznaju džematlije kojima treba pomoći. Ali svakako i džematlije uvijek pozivamo da se obraćaju u džamiju, da imam može znati za njih – naglasio je glavni imam Huskanović.

Mumin-ef. Mumić istaknuo je značaj tradicije i spomenuo vraćanje tradicije ramazanskog topa s Kicelja.

– Ono što meni posebno imponuje je što sam jedan od tih aktera koji je učestvovao u tome da se ta tradicija vrati u ovaj naš prelijepi grad, na to uzvišenje, Kicelj, taj lijepi brijeg s kog se vidi naš grad. To je već dobilo jednu posebnu dimenziju u našem gradu – riječi su efednije Mumića.

Govorio je o društvenoj brizi i o projektima koje Odjel za društvenu brigu Mufijstva tuzlanskog sprovodi i o kojima vodi brigu.

O porodici, značaju porodice i vrijednostima koje ona nosi sa sobom govorile su Amra Sinanović i Esnefa Smajlović-Nuhić. One su uključene i u rad savjetovališta pri Medžlisu Islamske zajednice Tuzla.

– Naše savjetovalište uglavnom pruža podršku roditeljima prilikom odgajanja, vaspitavanja djece, ali naše savjetovalište ima još neka područja svog djelovanja. Provodimo aktivnosti vezane za predbračna savjetovanja mladih bračnih parova, aktivnosti koje se tiču bračnih savjetovanja, u slučaju da dođe do određenih konfliktnih situacija bračnih parova koji su već zasnovali svoj zajednički život. Također, te aktivnosti koje su ciljano usmjerene na majke, na roditelje vezano za njihovo odgojno djelovanje prema svojoj djeci i mnoštvo edukacija, seminara i radionica koje tematski organiziramo i blagovremeno planiramo u skladu s interesima naših ciljanih grupa – kazala je Sinanović.

Smajlović se prisjetila djetinjstva i perioda koji je na nju ostavio neizbrisiv trag.

– Moj babo, rahmetli Omer, radio je osam sati u firmi, radio je i prekovremeno, kao vrstan poznavalac majstorskih poslova, kako bi meni i mojoj braći obezbijedio sve ono što nam je potrebno. I doista, imali smo sve. Imali smo i više što nam je bilo potrebno. A moj dobri, voljeni, plemeniti otac bio je veoma važna uloga i figura u mome životu. Sva ta ljubav i pažnja kojom sam se ja napajala tokom odrastanja i mojih mladalačkih dana, zapravo je dodatna snaga za moje životne korake – osvrnula se Smajlović.

Govorila je i o genocidu u Srebrenici i o stradanjima njene porodice te o tuzi i boli čije posljedice osjeća i danas.

(Esma Klisura / Preporod.info)