U okviru Ramazanskog programa “Poruka” na Radiju BIR gost emisije bio je dr. Sead Seljubac, koji je detaljno govorio o značaju sure Kehf, poznate i kao sura Pećina, te njenim porukama koje nose univerzalnu vrijednost – od vremena Poslanika, a. s., do današnjih dana, uključujući i bosanske muslimane.

Serijal emisija posvećen je posljednjoj Allahovoj knjizi, a ovaj razgovor fokusiran je na povod objave sure Kehf, simboliku pećine te njene lekcije koje su i danas aktuelne.

Dr. Seljubac je istakao kako ova sura nudi duhovne smjernice i praktične primjere za suočavanje s izazovima života.

Povod objave sure Kehf i simbolička moć pećine

Razgovor je započeo podsjećanjem da je sura Kehf, 18. po redu u Kur’anu, mekanska sura koja ima 110 ajeta i jedna je od pet sura koje počinju riječima “Elhamdulillah, hvaljen neka je Allah”.

Objasnio je da je povod njene objave povezan s izazovom koji su Kurejšije, uz pomoć medinskih Jevreja, postavili Poslaniku, a. s., kako bi ispitali njegovu istinitost.

Prema njegovim riječima, Kurejšije su tražile od svećenika da im daju pitanja kojima bi testirali Poslanika, a. s., a svećenici su im rekli: “Pitajte ga o troje, pa ako vas obavijesti o tome onda je on poslanik i vjerovjesnik. U suprotnom je čovjek lažac, pa vi odlučite o njemu kako hoćete. Pitajte ga o mladićima koji su u davna vremena živjeli, šta je s njima bilo.”

Nakon što su Kurešije prenijele ova pitanja Poslaniku, a. s., on je odgovorio: “Obavijesti ću vas sutra o onome o čemu ste me pitali”, ali nije dodao ključne riječi “ako Bog da”.

Dr. Seljubac je objasnio da je ovaj propust imao posljedice.

Otišli su od njega, prošlo je 15 noći, a da mu se Džibril nije pojavio s Objavom, pa su stanovnici Mekke digli uzbunu rekavši: Muhammed nam je obećao dati informaciju sutra.

Tokom tih 15 dana, kako je istakao, Allahov Poslanik se rastužio zbog zadržavanja Objave. Bilo mu je teško zbog onoga što govore stanovnici Mekke, a onda mu je došao Džibril Emin od Allaha Uzvišenog, sa surom Kehf.

Ovaj događaj, prema riječima dr. Seljubca, naučio je Poslanika, a. s., važnosti oslanjanja na Božiju volju, jer “svaki budući postupak koji planira učiniti mora vezati za Božiju volju riječima ‘ako Bog da'”.

Poseban dio razgovora posvećen je simbolici pećine, koja se u Kur’anu pojavljuje u različitim kontekstima.

– Kada je riječ o simbolici pojma pećina, treba se podsjetiti prvih riječi i objave koje dolaze u pećini Hira i Hidže, prilikom koje je svoje okrilje Pejgamberu i Ebu Bekru ponudila pećina Sevr – rekao je dr. Seljubac.

Podsjetio je na dvojaku simboliku koja je ovdje prisutna.

– U prvom slučaju, ona bez obzira na zamišljeni prostor pećinske tame, nudi čovječanstvu vječnu svjetlost, a u drugom slučaju, bez obzira na prostornu skromnost, nudi spas od progonitelja istine – istakao je.

Pećina, prema njegovom tumačenju, postaje simbol spasa i duhovnog prosvjetljenja, što je posebno naglašeno u priči o mladićima iz sure Kehf, gdje je pećina bila utočište od progona.

Tevhid kao temelj i primjeri za pouku

Centralna tema sure Kehf, prema dr. Seljubcu, jeste tevhid – čisto vjerovanje u jednog Boga.

Sura u cijelosti ima tevhid kao svoju sržnu temu. Napada se ideja širka kao ideja koja predstavlja najveću opasnost svih vremena. Ovdje je konkretno napad u tvrdnju da je Allah sebi uzeo sina i pogubnost prakse koja je bazirana na takvoj tvrdnji.

Ova borba protiv širka, prema njegovim riječima, ima univerzalnu vrijednost jer “ona bosanskom muslimanu pomaže da ostane čvrsto u okrilju tevhida kao svog svjetonazora i štiti ga od uticaja svih ideja koje mu taj svjetonazor dovodi u opasnost”.

Sura Kehf donosi četiri ključna primjera – mladiće iz pećine, dva vlasnika vinograda, Musaa i Hidra te Zulkarnajna – koji služe kao pouke za vjernike.

Govoreći o mladićima, dr. Seljubac je istakao njihovu ulogu u potvrđivanju istinitosti Kur’ana.

– Kazivanje o pećinskim mladićima kao dio sure Kehf je bilo spasonosno za Pejgambera kao dokaz istinitosti Kur’ana i njegovog poslanstva u trenucima kada ga metijanski mušrici, uz pomoć medinskih Jevreja, stavljaju na ispit – naglasio je.

Dodao je da su podaci u ovim kazivanjima “tako precizni da otklanjaju svaku mogućnost da njihov izvor bude čovjek”, što potvrđuje božansku prirodu Kur’ana.

Posebno zanimljiv dio razgovora bio je posvećen znanstvenoj nadnaravnosti Kur’ana, koju ilustruje ajet o mladićima: “I mi smo ih prevrtali sad na desnu, sad na lijevu stranu.”

– Kad bismo promatrali osobu koja spava, vidjeli bismo da mijenja svoj položaj na desetine puta u toku jedne noći. Znanstvenici su rekli da postoje živčani centri kod ljudi koji osjećaju pritisak. Ako su neki mišići stisnuti, a ti su živčani centri izuzetno osjetljivi, oni šalju signal mozgu – rekao je Seljubac.

Ovaj prirodni proces sprječava propadanje tkiva, dok kod nepokretnih osoba izostanak prevrtanja može dovesti do dekubitusa – bolesti koja nastaje dugotrajnim pritiskom na tkivo.

– To bi se dogodilo onim mladićima koji su ležali usnuli 309 godina da se nisu okretali. Ali jesu, to je Božije davanje – zaključio je Seljubac, ukazujući na čudesnu prirodu ovog događaja.

Poruke za bosanske muslimane i nagrada za vjernike

Dr. Seljubac je posebno naglasio važnost sure Kehf, podsjećajući na Poslanikovu, a. s., praksu njenog učenja petkom.

– On nam kaže da je ona svjetlo između dva petka, zaštita od Dedžala i izvor smirenosti – rekao je, dodajući da bosanski muslimani imaju običaj proučiti je petkom prije džume ili nakon sabah-namaza.

Prema njegovim riječima, sura nudi lekcije o odvažnosti, zahvalnosti i oslanjanju na Božiju volju.

– Čitajući prijevode ajeta cijele sure, a posebno o navedena četiri slučaja, s pažnjom, bosanski musliman će moći mnogo naučiti o potrebnoj odvažnosti kada je nužno kazati istinu nepravednom vladaru i spremnosti da se izdrže eventualne posljedice te odvažnosti – kazao je on.

Govoreći o Zulkarnejnu, dr. Seljubac je istakao da sura pruža smjernice o vlasti:

– U ovoj časnoj suri se o vlasti govori kroz slučaj Zulkarnejna, velikog vladara, kojem je dato znanje i moć, pa je putovao svijetom, pomagao ljudima i širio dobro – pojasnio je Seljubac.

Ova priča, prema njegovom tumačenju, pokazuje kako lider treba koristiti moć u službi dobra, a ne ličnog interesa.

Na kraju emisije, dr. Seljubac je sažeo ključnu poruku sure za savremeno doba.

– Odupiranje ovim i drugim sličnim iskušenjima učinit će nas boljim društvom onih koji se Gospodaru svome mole ujutro i naveče, u želji da naklonost njegovu zasluže – zaključio je Seljubac.

Podsjetio je na četiri iskušenja na koja sura upozorava – vjere, materijalnog blagostanja, znanja i vlasti – te pozvao na gradnju skromnosti, strpljivosti i pouzdanja u Boga.