Borba Bošnjaka za vakufsku imovinu u entitetu RS nije vezana samo za mezarja, a primjer Medžlisa Islamske zajednice Bratunac jedan je od primjera koji to ilustruju.
Vakufsko zemljište oko gradske džamije se prostire na 64 dunuma zemlje, što je nekada bila jedna parcela.
Različiti sistemi su djelovali na ovaj vakuf još od 1946. godine, da bi 1997. godine oduzet značajan dio ovog zemljišta, na kojem su sagrađeni privatni i poslovni objekti.
– Planirali smo, na preostaloj zemlji koju smo uspjeli povratiti, gradnju poslovno-stambenog, sportsko-rekreativnog objekta i poslovne hale, gdje bi bio zaposlen značajan broj ljudi. Sve je urađeno po zakonu, a riječ je o centru grada te bi objekat koristio svima, a ne samo Bošnjacima – izjavio je glavni imam MIZ Bratunac Elvir-ef. Hodžić.
Prijedlog nije podržan dovoljim brojem glasova na lokalnom nivou, a zahvaljujući tendencioznim naslovima u ideološki obojenim medijima o gradnji islamskih centara, proširena je mržnja i netrpeljivosti prema svima koji su drugačiji.
– Imamo nekoliko tužbi i procesa koje smo vodili, ali to se uvijek završi na ponovnom odlučivanju i vraćanju predmeta na početak. To su radili više puta. Oni neće da presude u našu korist, znaju da nisu u pravu, ali odugovlače kako bismo mi odustali. Naravno, nećemo odustati, jer smo ovdje svoji na svom i nastavit ćemo se boriti svim pravnim sredstvima – naglasio je Hodžić.
Huso Salihović, stručni savjetnik za pravne poslove u Vakufskoj direkciji, ističe da predstavljena situacija ukazuje na dva različita problema po pitanju vakufske imovine. Prvi se odnosi na povrat oduzete imovine, a drugi na slobodu upravljanja imovinom za koju je Islamska zajednica ovlaštena i kojom raspolaže.
Podsjetio je da vakufska imovina ne smije biti pasivna te treba biti stavljena u namjenu za koju je vakif ostavio.
– Ovdje se radi o našoj čestici, koja imovinsko-pravno nema nikakvih problema i za koju je predviđen projekat ekonomskog karaktera. To ne znači samo Bošnjacima na ovom području, već svim ljudima. To je projekat koji doprinosi razvoju lokalne zajednice. Nakon toga svjedočimo blokadi i nemogućnosti dobivanja regulacionog plana, kao i izmišljanju razloga te pozivanju na neke islamske konotacije i slično – kazao je Salihović.
Pokrenuti su sudski i upravni postupci koji traju izuzetno dugo, a postupke izlaganja nekretnina i utvrđivanja prava na nepokretnost uglavnom vrše jednonacionalne komisije.
Važno je napomenuti da je vraćeno 13 dunuma zemlje, gradnja centra je planirana na četiri dunuma, a ostalo će biti na raspolaganju Bratuncu u obliku javnog dobra, parkinga, pristupnog puta i zelenih površina.
(Nedim Gondžić/Preporod.info)
