U petak, 7. novembra 2025. godine, u Zvorniku je održan kolokvij i predstavljena izložba pod nazivom „Hifzija-ef. Suljkić – 100 godina od rođenja“.

Hifzija-ef. Suljkić je rođen 1925. godine u Gvozdevićima kod Živinica i ove godine se navršava 100 godina od njegovog rođenja. Obavljao je imamsku dužnost u Zvorniku, gdje ga je zatekla agresija na Bosnu i Hercegovinu.

Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je u svome obraćanju istakao da je ovaj vrijedni alim imao veliki utjecaj u odgajanju i uspravljanju Bošnjaka u Zvorniku, ali i mnogo šire.

– Hifzija-ef. Suljkić je počeo pisati u svojim pedesetim godinama, kazali bismo relativno kasno, ali je svojim perom ostavio veliko djelo. Tako je i na planu sakupljanja knjiga, imao je impozantnu biblioteku. Napisao je značajna broj radova u mnogim oblastima i bio je rame uz rame sa našim uglednim i cijenjenim alimima i autorima u Tuzli, Sarajevu, koji su ga veoma uvažavali. Jako su ga poštovali i voljeli su biti u njegovom društvu, kazao je muftija Fazlović.

Hifzija-ef. Suljkić je bio narodni čovjek, često je putovao po džematima i susretao se s ljudima.

– Vrlo predano je u svojstvu imama, dok je obavljao tu dužnost, radio u svom džematu. Vrijedno je radio sa svojim džematlijama, podučavajući ih i odgajajući. Činio je to vrlo inteligentno, sa nadprosječnim darom. Kada se sve to poveže sa njegovom predanošću i znanjem onda zasigurno govorimo o značajnim rezultatima, o velikom utjecaju u odgajanju i uspravljanju Bošnjaka u Zvorniku ali i mnogo šire, poručio je muftija Fazlović, istakavši da impozantan pisani opus Hifzije Suljkića, nameće pitanje: Šta bi sve učinio i napisao Hifzija Sujkić da je imao lakšice savremena tehnologije u prikupljanju građe?

Kolokviju su prisustvovali članovi porodice Hifzije-ef. Suljkića, član Muftijstva tuzlanskog dr. Mensur-ef. Husić, glavni imam MIZ Zvornik hafiz Izet-ef. Salkanović, imami i džematlije iz Zvornika ali i drugih gradova.

Dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja, predstavio je biografiju Hifzije-ef. Suljkića, te je iznio i svoje lične impresije i sjećanja na ovog alima. Dr. Sulejmanović se posebno osvrnuo na njegovo postavljanje na dužnost imama u Vlasenici i Zvorniku 1957. 1958. godine.

O Namazđah džamiji, koja je podignuta 1911. godine u Zvorniku, na mjestu gdje je ranije postojala drvena džamija, a srušena 1978. godine, govorio je mr. Mustafa-ef. Muharemović. Hifzija-ef. Suljkić bio je posljednji imam ove zvorničke džamije.

Na kolokviju je istaknuto da je Hifzija-ef. Suljkić napisao i preveo veliki broj stručnih i naučnih radova, posebno onih iz islamske i kulturne baštine. O njegovim radovima objavljenim u periodici Islamske zajednice govorio je mr. Osman Lavić.

Hifzija Suljkić je, boraveći u Tuzli tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, pokušao kompletirati svoju bogatu biblioteku, ali je u tome samo djelimično uspio. Nakon njegove smrti, članovi njegove porodice i prijatelji sabrali su i objavili trilogiju “Sabrani tekstovi” Hifzije Suljkića. O ovom djelu, čiji izdavači su Bosanska medijska grupa u Tuzli i Medžlisa IZ Zvornik, govorio je Mehmed Pargan.

Hifzija Suljkić je završio Behram-begovu medresu u Tuzli, a potom i Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Filozofski fakultet, arapski jezik, turski jezik i književnost, završio je u Prištini.

Posjedovao je jednu od najvećih privatnih biblioteka u Bosni i Hercegovini sa preko 7.000 naslova, štampanih djela, orijentalnih rukopisa i islamske periodike.

Napisao je i preveo veliki broj stručnih i naučnih radova iz islamske i kulturne baštine.

Umro je u Tuzli 2002. godine. Za životno djelo Hifzija Suljkić je 2007. godine, potshumno, nagrađen Poveljom Hasan Kaimija.

Kolokvij su organizirali Muftijstvo tuzlansko, Institut za društvena i religijska istraživanja i Medžlis IZ Zvornik, a moderator je bio Osman-ef. Halilović.