U Brčom je danas u organizaciji Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstva tuzlanskog i Medžlisa Islamske zajednice Brčko održan naučni okrugli sto „Zločini nad Bošnjacima općine Brčko tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu“.

Izlagači na okruglom stolu su bili prof. dr. Ermin Kuka sa Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, profesor Enes Pašalić i Adila Suljević, predsjednica Udruženja za pomoć žrtvama i preživjelim seksualnog nasilja u ratu „Suze“ Brčko Disktrikt.

Medina Mehmedović Mulalić, voditeljica Odjela za saradnju sa državnim institucijama i nevladinim organizacijama u Upravi za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine je kazala da Uprava za vanjske poslove i dijasporu u okviru svojih redovnih aktivnosti, a koje se tiču obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, a prije samog obilježavanja genocida u Srebrenici 11. jula organizira svake godine dva naučna okrugla stola u gradovima širom Bosne i Hercegovine gdje su se desili stravični zločini koji su po svom obimu, karakteru bili genocidni s tim što nisu imali tu brojnost kao što je bila Srebrenica.

– Zapravo, oni su bili samo uvod u ono što će se desiti u Srebrenici 1995. godine. U tom kontekstu želimo ovim naučnim okruglim stolom da skrenemo pažnju i na one zločine sa kojima je započeo genocid 1992. godine. Do sada smo uradili nekoliko okruglih stolova gdje smo obradili zločine u Prijedoru, Zvorniku, Bratuncu, Goraždu i u drugim mjestima. Uvijek su sa nama kao predavači i istraživači sa Instituta za istraživanje ratnih zločina Univerziteta u Sarajevu, stručnjaci koji su naučnim putem i metodologijom došli do istina koje prezentiraju – istakla je Mehmedović Mulalić.

Napomenula je da je cilj svakog ovog okruglog stola raditi na kulturi pamćenja, to jeste govoriti o tim zločinima.

– Možda je najjači momenat kada na ovim okruglim stolovima imamo žive svjedoke, oni koji mogu iz svog iskustva, iz onoga što su oni proživjeli u logorima i zatočeništvu da govore šta se dogodilo. Period mjeseca maja, juna i jula je vrijeme kada se sjećamo, kada se intenzivno obilježavaju godišnjice različitih stratišta širom naše domovine i cilj je da skrenemo pažnju i budućim generacijama na ono što se dešavalo kako se to više nikada ne bi ponovilo – kazala je Mehmedović Mulalić.

Mustafa Gobeljić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Brčko je ovom prilikom kazao da svaki pojedinačni zločin koji se dogodi upućuje na moralni sunovrat osobe koja ga je počinila.

– Kada su posrijedi masovni zločini onda oni upućuju na ideologiju ili sistem koji stoji iza toga. Obzirom na masovnost, karakter zločina u Brčkom onda možemo sasvim sigurno ustvrditi da se ovdje dogodio zločin one druge vrste. Zadatak nas preživjelih, a to je na koncu u skladu sa univerzalnom ljudskom pravdom, posebno sa Božijom pravdom, jeste da se svi zločini istraže, da se zločinci, ma ko oni bili, privedu sudu pravde kako bi se obezbjedili preduvjeti da se zločin nikad više ne dogodi i da se zločin više nikad ne ponovi – istakao je glavni imam Gobeljić.

Dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu smatra da kao društvo imamo veliku obavezu u onome što se naziva kultura pamćenja.

– Na prostoru Brčkog su počinjeni stravični masovni zločini, razni oblici zločina. Takođe, imamo dodatnu obavezu zbog generacija koje će doći poslije nas da znaju šta se desilo i da, na neki način, živimo u nadi da se ti i takvi monstruozni zločini neće ponoviti. Ono što nas dodatno obavezuje da više radimo, više ulažemo, da pokušamo institucionalno da se bavimo ovim temama jeste činjenica da oni koji negiraju zločin, negiraju genocid i istinu o svemu onome što se dešavalo na prostoru Republike Bosne i Hercegovine i konkretno samom Brčkom zaista ulažu mnogo u tom pravcu. S tim u vezi smatramo da bi bilo važno da se svi zajedno suprostavimo tim revizionističkim snagama – naglasio je dr. Džananović.

– Adila Suljević, predsjednica Udruženja za pomoć žrtvama i preživjelim seksualnog nasilja u ratu „Suze“ Brčko Disktrikt i zatočenica logora Luka je kazala da se, pored drugih aktivnosti, bore protiv velike stigme kako bi žene progovorile o onome što su preživjele.
Već treću godinu obilježavamo 19. juni, Međunarodni dan seksualnog nasilja u konfliktu. Pravimo taj mirni skup kako bi podržale sve žene koje su preživjele seksualno nasilje i na neki način motivisale sve druge žene koje nisu progovorile da progovore – rekla je Suljević.

Profesor sociologije Enes Pašalić je istakao da se u Brčkom poslije promocije knjige Muhameda Mujkića posvećene logorašima „1992 – Logor smrti Luka Brčko“ iz 2017. godine nije govorilo o stradanju civila u ovom gradu.

– To potvrđuje moju tezu da u Brčkom važi ona logika ‘mir, mir, niko nije kriv’ ili ‘ako hoćete da imate budućnost, zaboravite prošlost’. Nažalost, ta prošlost se ne može zaboraviti, u svjedočenju gospođe Suljević se to najbolje potvrđuje – kazao je Pašalić.

On smatra da okrugli sto treba da inicira obnovu kulture sjećanja, a prije svega da bi se utvrdila istina o onome što se dešavalo 1992. godine u Brčkom.

– Da se kaže ko je počinio zločine i da ti i takvi budu sankcionisani, a to se ne dešava, da evociranjem sjećanja pokušamo spriječiti takve i slične događaje. Sama situacija danas kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, a Brčko ponaosob govori da nismo ništa naučili iz onoga što nam se desilo – naglasio je Pašalić.