Na 450 metara dužine s visinskom razlikom od 150 metara grade se kamene stepenice koje će biti najlakši i najkraći put do Kušlat džamije sa glavne ceste Konjević Polje – Zvornik.

– Do sada su stepenice urađene na dužini od 250 metara kroz šumsku trasu i do oktobra je planiran završetak preostalog dijela stepeništa – kaže u razgovoru za Fenu Kemo Selimović, izvođač radova.

Pojašnjava da je širina stepenica 1,25 metara što će omogućiti nesmetano kretanje i mimoilaženje više osoba na putu prema džamiji.

Gradi se i više potpornih zidova, a u planu je postavljanje klupa, ograde i rasvjete na stepeništu.

Ukupna dužina staze do Kušlat džamije je 734 metra, a dio od 284 metra će se prelaziti postojećim stepenicama koje su uklesane u kamenu u vrijeme gradnje džamije u 15 stoljeću, kaže Selimović.

Izgradnju stepeništa realizira, na bazi dobrotvornih novčanih priloga i donacija, udruženje „Kušlat“ iz Ženeve.

Stepenište će biti najlakši i najbrži način dolaska do džamije, pored postojećih šumskih puteva, od kojih je jedan Rimski put koji je povezivao Srebrenicu i Sremsku Mitrovicu (Domavia i Sirmium), a koji i danas svjedoči o važnosti ovog područja još od antičkog vremena.

U doba Rimskog carstva u Sremskoj Mitrovici je radila kovnica zlatnog i srebrnog novca, a ruda je dopremana iz Srebrenice.

Koračajući prema džamiji Kušlat istovremeno se u mislima korača kroz istoriju … Pečat prošlim stoljećima do današnjih dana daje džamija izgrađena u ranom osmanskom periodu, između 1460. i 1480. godine, zbog čega se smatra jednom od najstarijih vojnih džamija u BiH, izgrađenih za potrebe vojnika Osmanskog carstva.

Graditeljsko umijeće da džamija ukrasi vertikalnu stijenu, i skladne dimenzije koje su je sjedinile sa liticom i zelenilom, izazivaju divljenje onih koji je gledaju odozdo sa glavnog puta Konjević Polje-Zvornik, kao što bez daha ostavlja pogled odozgo na Jadar i Drinjaču, koji se spajaju upravo ispod lokaliteta džamije, ukrašeni kanjonskim šumovitim stranama te dvije zelene rijeke. I nije slučajno što je privlačila učenjake, sufije, mistike…

– Džamija Kušlat je u prošlosti bila mjesto okupljanja znamenite uleme iz raznih krajeva svijeta. Na skupovima su održavana predavanja, dersovi i rasprave o raznim teološkim i drugim pitanjima. Takođe je postojala tradicija okupljanja sufija sa ovog područja. Tu tradiciju je do 1992. godine održavao šejh Mehmed ef. Hafizović i to upravo krajem mjeseca augusta. Na ovom lokalitetu su bili i skupovi na kojim su se učile kišne dove u periodima sušnih sezona – priča magistar istorije i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik Mustafa Muharemović dok koračamo šumskim putem prema džamiji.

Pojašnjava u nastavku razgovora da je Kušlat bio vezan za Sreberenicu i Zvornik. Još od antičkog vremena karavanski put između ova dva grada je vodio preko Kušlata. U srednjem vijeku se u blizini tvrđave razvilo trgovište Podkušlat koje se nastavilo razvijati i u osmanskom periodu. Preko Kušlata je transportovana srebrna ruda iz Srebrenice, ali i druge robe i vrijednosti.

– Danas su džamija u Kušlatu, kao i druga mjesta u blizini simbol odlučnosti našeg naroda da se izbori za svoje mjesto na ovom području, simbol borbe za identitet i svoja prava – kaže Muharemović.

U blizini, 30-tak kilometara udaljenosti je Memorijalni centar u Potočarima, mezarja u Gornjoj Kalesiji, Veljaci u Bratuncu, Zaklopača, Rakita u Vlasenici, brojni memorijali, mjesta bosanske istorije i pijeteta.

– Tu su turbeta Hasana Kaimije u Kula Gradu i Hamza-dede Orlovića u Konjević Polju, Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi i druge znamenitosti od duhovnog i općekulturnog značaja za naš narod i domovinu BiH – kaže sagovornik.

Kulturološka vrijednost Kušlat džamije je posebna i stoga će izgradnja stepenišne staze značiti bolju mogućnost da se dođe do vrha stijene i spoji davno vrijeme sa sadašnjim.

Uoči tradicionalnog okupljanja vjernika u Kušlat džamiji koje će biti održano narednog petka, odnosno posljednjeg petka u augustu, Muharemović kaže da se tada održi hutba, prigodan vjerski program i prouči dova za domovinu. Tako će biti i ove godine u petak, 27. augusta.

– Ranijih godina su bili organizirani i kulturni sadržaji, a jedne godine smo imali likovnu koloniju. Nadamo se da će u postokoronskom periodu biti ponovo više različitih sadržaja. Očekujemo da će na ovogodišnjem okupljanju biti znatno bolja posjeta nego je to bilo prošle godine – kaže na kraju razgovora za Fenu tokom posjete Kušlat džamiji Muharemović.

Grupa sarajevskih planinara je prethodnog vikenda pohodila Kušlat džamiju, a dočekao ih je efendija Muharemović. S njim su pješačeći do džamije i tokom par sati odmora na prostoru oko džamije razgovarali o njenom istorijatu, tradiciji, legendama i vremenima kada je tokom srpske agresije spaljena 1993. godine. Obnovljena je 2011. godine u izvornom izgledu, sa kamenim zidovima u osnovi te drvenim krovom i munarom. Putnicima namjernicima daje mogućnost da namaz obave na stijeni, visokoj 150 metara.

(FENA)