Delegacija Muftijstva tuzlanskog boravi u dvodnevnoj posjeti Muftijstvu bihaćkom 

Takav sastanak je održan u četvrtak, 17. novembra 2022. godine u Kozarcu gdje su pored muftija bihaćkog i tuzlanskog prisustvovali glavni imami Srebrenice, Vlasenice i Bratunca s jedne i glavni imami Prijedora, Kozarca i Bosanske Kostajnice s druge strane, te predsjednici medžlisa Srebrenica i Kozarac.

„Nakon šehidske dženaze u Kamičanima ove godine, nekoliko puta sam razgovarao sa cijenjenim muftijom dr. Vahid-ef. Fazlovićem da bi bilo iznimno korisno da napravimo sastanak sa glavnim imamima iz onih podučja na kojima je počinjen Genocid i teški ratni zločini i da pokušamo na osnovu tih razgovora, podići kvalitet kulture sjećanja i memorijalizacije Genocida na viši nivo. Smatramo da su pomenuti ljudi pozvani da nakon dvadeset i više godina rada sa našim narodom i rada na polju kulture sjećanja, mogu ponuditi dobra iskustva i odlične smjernice. Manje ili više, iako je geografska razdaljina  između jednog i drugog dijela Bosne i Hercegovine značajna, problemi i izazovi su gotovo pa identični. Drago mi je da je muftija Fazlović sa svojim saradnicima obišao i ove naše medžlise u RS-u i da smo na terenu pokušali doći do zaključaka koji su to ključni faktori opstanka povratnika u svojim mjestima. Definitivno nam je potrebna veća organizacija i odlučniji pristup države, sa svim njenim jedinicama, kako bi povratak imao smisla i kako bi ljudi živjeli, a ne preživljavali na svojim topracima”, izjavio je muftija Kudić

Izazovi s kojima se susreće naš narod na području entiteta RS su kontinuirani i bolni, kao posljedica teških ratnih zločina i traganja za članovima porodice koji nisu pronađeni. Islamska zajednica ulaže maksimalne napore da bude na usluzi našim ljudima u RS-u.

„Islamska zajednica je od prvog dana imala viziju povratka i opstanka našeg naroda u mjestima odakle je naš narod protjeran u protekloj Agresiji. Imami su bili prvi povratnici i oni su i danas glavni stubovi povratka. Mi smo se danas vratili u prošlost onoliko koliko je bilo nužno, a onda razgovarali o budućnosti. Kako unaprijediti kulturu sjećanja, šta dodatno ponuditi kada je u pitanju kultura sjećanja, kako sačuvati naš narod na njihovom topraku, kako doprijeti do onih koji donose odluke kako bi njihov angažman bio još jači i snažniji prema ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Sve su ovo teme koje zahtjevaju posebne sesije i razgovore, ali je ovo inicijalni sastanak ova dva tima, koji će u narednom periodu nastaviti komunikaciju i iznalaziti rješenja i inicirati promjene. Zahvalan sam muftiji hafizu Kudiću što je sa svojim saradnicima pripremio ovu posjetu, te sam zadovoljan kako naša Zajednica funkcioniše na ovom prostoru. Mi možemo i moramo tražiti od naših institucija i svih koji su u mogućnosti da se planski ulaže u povratnička mjesta, jer je to ključno pitanje za opstanak našeg naroda u narednom periodu”, rekao je muftija Fazlović.

Glavni imami su istakli da je važno da se institucije države kvalitetnije uključe u rješavanje egzistencijalnih, ali i drugih potreba povratnika, da se izgradi ambijent koji bi trebao biti čak i nadprosječan, ukoliko se želi sačuvati naš narod u svojim mjestima i država Bosna i Hercegovina u cjelini.

„Kada je u pitanju budućnost Bošnjaka na području entiteta RS, smatram da je krajnje vrijeme da institucije i oni koji rukovode institucijama, a sebe doživljavaju domoljubima i onima kojima je stalo do cjelovite Bosne i Hercegovine i njenog prosperiteta, odrede svoje lične planove djelovanja, svoje strategije i sve ono što oni lično treba da poduzmu, a sve u cilju potpune neutralizacije osnovnih problema s kojima se susreću ljudi koje nazivamo povratnicima. Dok god ne shvatimo da opstanak Bosne i Hercegovine zavisi isključivo od opstanka Bošnjaka u RS-u i dok god tom pitanju ne pridamo veliku pažnju, nećemo ponuditi prave odgovore niti dati neka adekvatna rješenja”, poručio je hafiz Mahić.

Nakon ovog sastanka, prisutni su obišli lokaciju budućeg memorijalnog centra u Kamičanima, te razgovarali o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja. Potom su posjetili Čaršijsku džamiju u Prijedoru, te je rukovodstvo Medžlisa IZ Prijedor i džemata Čaršijske džamije predstavilo delegacijama aktuelnu situaciju u ovom medžlisu i dinamiku aktivnosti, te su govorili o perspektivi života na ovom području sa posebnim naglaskom na značaj naše dijaspore i njihove uloge u opstanku džemata i zajednice.

Nakon ovog sastanka u prostorijama Medžlisa IZ Prijedor, delegacije su posjetile memorijalni centar Čarakovo nadomak Prijedora gdje je u jednom mjestu ubijeno preko 400 mještana na najsvirepiji način. I tokom ove posjete kompleksu memorijalnog centra Čarakovo, naglašeno je da je infrastruktura kada su u pitanju šehidska obilježja dobro regulisana i da se fokus u cjelosti treba staviti na obrazovne programe i motivisanje prije svega našeg naroda da njeguje sjećanje kroz posjete ovim centrima, kroz pripreme i promocije literature i multimedijalnog sadržaja koji govori o Genocidu i teškim vremenima kroz koja je naš narod prošao.

Delegacije su posjetile i Medžlis IZ Bosanski Novi, gdje su sa glavnim imamom i predsjednikom medžlisa, te članovima Izvršnog odbora razgovarali o modalitetima podrške ovom medžlisu kojeg u narednom periodu očekuju projekti od velikog značaja za ovaj medžlis. Pomoć i podrška je neupitna kada su u pitanju svi nivoi Islamske zajednice i da je neophodno usmjeriti energiju na vlastite potencijale i uložiti te poencijale u ono što je od koristi za zajednicu, poručeno je sa sastanka.

Na kraju je usaglašeno da samo institucionalna briga svih aktera društvenog života i odlučno opredjeljenje za izgradnju cijele Bosne i Hercegovine sa posebnim naglaskom na povratnike, može biti podloga za opstanak našeg naroda na svojim prijeratnim ognjištima.

(muftijstvobihacko.ba)