Džemat Bjelave je udaljen oko 9 km od Srebrenika u pravcu Tuzle, i isti je smješten uz tok rijeke Tinje. Do svog osamostaljivanja ovaj džemat je bio u sastavu džemata Kuge. Ideja da se gradi mekteb u ovom džematu se rodila 1990. godine, te su do početka Agresije postavljeni temelji za njegovu izgradnju.
U toku Agresije radovi su stagnirali, da bi kasnije džematlije ovog džemata donijeli odluku o izgradnji džamije umjesto mekteba. Plac za džamiju je uvakufio rahmetli Osmanović Hazim. Godine 1996. formiran je inicijativni odbor za izgradnju džamije, a prva akcija izvedena je 08. marta 1997.godine. Radovi na izgradnji džamije okončani su 2008. godine, kada je bilo i njeno svečano otvorenje, tačnije 7. juna 2008. godine. Prvi imam ovog džemata, i sadašnji, je Ishak-ef. Mehuljić. U protekle četiri godine svog postojanja džemat Bjelave je opravdao svoje postojanje, i kao takav i danas funkcioniše, kazao nam je Alija Džanić, predsjednik džematskog odbora džemata Bjelave, Medžlis IZ-e Srebrenik.
“Već sedam godina, znači od 2010. godine, sam na čelu džematskog odbora. Pored svakodnevnih aktivnosti želio bih istaći one najznačajnije koje smo realizirali u posljednje četiri godine: sanacija šteta na džamiji koje su nastale usljed elementarnih nepogoda, poplave i klizišta, koje su zadesile i naš džemat 2014. i 2015. godine. Uspjeli smo realizirati i uređenje mezarja, koje su uvakufile sestre Safija i rahmetli Fehima, kćerke rahmetli hadži Mustafe-ef. Okića,. Uspjeli smo izgraditi i savremenu mektebsku učionicu i abdesthanu za potrebe oko 40 polaznika mektebske nastave. Djeca su učila na spratu džamije, nije bilo ni adekvatnog grijanja niti opreme za izvođenja nastave. Odlučio sam da ulažemo u te resurse jer su oni zasigurno najbitniji elemenat džemata. Koristim priliku da se prvenstveno zahvalim Bogu što mi je podario zdravlja, potom džematskom odboru koji me podržao u svim ovim projektima, a posebno Islamskoj zajednici i Medžlisu IZ-e Srebrenik koji su bili potpora svim aktivnostima. Oni su donirali veliki iznos novca kako bismo realizirali nabrojane projekte. Ne mogu a da ne spomenem dva važna imena: Suljić Izudina i Salkić Saliha, majstore koji su svoje vrijeme, trud i materijalne stvari uvakufili za potrebe džemata,” ističe Alija Džanić.
Prema riječima blagajnika džemata Hamzalije Karića za sve ove aktivnosti uloženo je oko 60.000 KM.
“Sanacija džamije i ograđivanje džamijskog harema koštala je oko 17.000, izgradnja mektebske učionice i abdesthane koštalo je oko 25.000, a uređenje mezarja koštalo je oko 17.000, što sve iznosi oko 60.000 maraka,” ističe Karić.
Oni su u kratkom vremenskom period, od 2014. godine do danas uspjeli realizirati projekte koji su od izuzetnog značaja za džemat. Naime, nakon izdvajanja džemata Bjelave iz džemata Kuge nisu imali svog mezarja, te su morali koristiti mezarja tog i drugih džemata. Kako ističe Džanić, taj projekat je bio prioritet. Za njih je veoma važna i mektebska nastava, jer to je budućnost džemata, kako oni ističu. Stoga su se odlučili djelovati u tom pravcu.
Najava
