U brčanskom džematu Maoča Stara danas, 19. augusta 2022. godine, svečano je otvorena musalla “hfz. Šemsudin-ef. Kavazović”.

Nakon prigodnog programa i klanjanja džuma-namaza, kojoj su uz džematlije sva tri maočanska džemata prisustvovali glavni imam Medžlisa IZ Brčko dr. Mustafa-ef. Gobeljić i gradonačelnik Brčko distrikta BiH Esed Kadrić, musallu je svečano otvorio i vakufom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovni proglasio muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.

Ovom prilikom muftija Fazlović je održao hutbu koju prenosimo u cijelosti:

Hvala Allahu Gospodaru svjetova, Svemilosnom, Samilosnom, Vladaru Dana Sudnjeg, Prvom i Posljednjem.Molimo Allaha Uzvišenog da najljepšim blagoslovima obaspe našeg poslanika i vjerovjesnika Muhammeda, alejhi selam, njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe. Neka je Njegovo zadovoljstvo uz sve naše čestite pretke, a za sve nas i naše potomke od Njega skrušeno tražimo uputu i zaštitu.

Draga braćo, cijenjene džematlije!

Naš ummet je, pored ostalih mjeseci, odlikovan i svetim mjesecom muharremi-šerifom, pročelnikom hidžretskog kalendara, u kojem s dubokom predanošću obavljamo današnju džumu-namaz. Ovaj mubarek-dan u čijem podnevskom vremenu muslimani, svake sedmice, zajednički svjedoče svoje robovanje Gospodaru Jedinom, i potvrđuju svoje bratstvo, ima poseban duhovni ali i društveni značaj. Takva ljudska pokornost je zauvijek oživotvorena jasnim Božijim pozivom u posljednjem objavljenom plemenitom Kitabu:

”O, vjernici! Kada se na džumu-namaz petkom pozovete, vi požurite da Allaha spominjete, i kupoprodaju ostavite! To vam je bolje da znate!” (El-Džumu'a, 9.)

Pored blagodati koje nam se obilato spuštaju sa iznimno vrijednim vremenskim periodima i časovima, imamo i naše zemaljsko stanište ukrašeno blagoslovljenim mjestima na kojima se mnogo Allahovo ime spominje i samo Njemu ibadet istrajno čini. Najvažnija obilježja takvih mjesta su kuće Allahovom voljom zasnovane na bogobojaznosti ljudskih srca i njihovoj težnji da se stekne zadovoljstvo Uzvišenog – …essese bunjanehu ala takva minellahi ve ridvan… (Et-Tevbe, 109.). U kur'anskoj suri En-Nur (Svjetlost), ova duhovna zdanja i oni koji ih posjećuju ovako se predstavljaju: ”U kućama koje je Allah dozvolio da se podignu i da se u njima spominje Njegovo ime, hvale Njega jutrom i večerom, ljudi koje kupovina i prodaja ne odvraća od sjećanja na Allaha, i obavljanja namaza, i davanja zekata, oni se boje Dana u kojem će srca i pogledi uznemireni biti, da bi ih Allah nagradio lijepom nagradom za ono što su činili a dao im i više iz Svoje dobrote. A Allah opskrbljuje koga hoće, bez ikakva računa.” (En-Nur, 36-38.)

Muhammed, alejhi selam, od Gospodara Plemenitog prenosi ove milozvučne, drage riječi: ”Džamije su Moje kuće na Zemlji. Pa blago li se robu koji se očisti kod svoje kuće, a zatim Me posjeti u Mojoj kući. Zaista, pravo Domaćina je da iskaže počast Svom gostu.” (Ebu Ne’im)

Duhovni hramovi koje je Allah, dželle šanuhu, označio Svojim kućama kod nas se najčešće nazivaju džamijama odnosno mesdžidima. Bosanski muslimani su ih, kao i svi drugi muslimanski narodi, snagom svoje vjere i ispravnim poimanjem njihove uloge, stoljećima u ovoj zemlji gradili, obnavljali i o njima se s najvišim stepenom ljubavi i odgovornosti brinuli. A zar to nije i ovovremena generacija, hvala Allahu Uzvišenom, pokazala svojom odlučnošću da svaku džamiju ponovo sagradi nakon Agresije u kojoj su se, uz sva druga zlodjela, mržnja i neprijateljstvo iskalili barbarskim rušenjem ovih jedinstvenih svjetionika našeg vjerskog i kulturnog identiteta?!

Cijenjena braćo,

koliko god bili svjesni vjerske i društvene važnosti koju u džematu i našoj Islamskoj zajednici u cjelini imaju džamije, zasigurno postoji potreba da se dodatno učvršćuje naša veza i jača identifikacija s ovom islamskom ustanovom. Već smo i ovom prilikom naglasili da su džamije Allaha radi i da se u njima samo Uzvišenom obraća. A šta to zapravo u svakodnevnom primarnom iskustvu muslimana znači? Džamije su u prvom redu, valja nam to neprestano posvješćivati, kuće namaza, zajedničke molitve svih muslimana. U njima se podučavamo i odgajamo, okupljamo i zbližavamo, ali svrhu i smisao svemu tome daje naše ispravno poimanje i redovno prakticiranje namaza, najvažnijeg ljudskog djela i temeljnog ibadeta u dini-islamu. U izgradnji ovakvog odnosa prema namazu, a to znači i prema islamu, džamija je nezamjenjivo ishodište i putokaz, od poduke u mektebu do sedžde u mesdžidu. Naravno, ovdje je riječ o poruci i stavu prema namazu na koji džamija općenito ima utjecaj. Jer moguće je da svako od nas bude spriječen da redovno namaze obavlja u džamiji, ali nijednom punoljetnom muslimanu i muslimanki nije dozvoljeno da u svom životu zanemari ovu islamsku dužnost, pa makar se to odnosilo na samo jedan dnevni namaz.

Mnogo je ajeta u Kur’anu časnom koji su trasirali put vjernika u istrajnosti obavljanja ibadeta namaza. Koji god od njih pomno poslušamo, mudrošću i odlučnošću će nas nadahnuti. Allah, dželle šanuhu, o namazu nam objavljuje:

”Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i klanjaj namaz” (El-‘Ankebut, 45.);

”Naredi porodici svojoj namaz i u tome budi ustrajan” (Taha, 132.);

”Reci (Muhammede) vjernicima, robovima Mojim, da namaz klanjaju” (Ibrahim, 31.)…

Stoga ne iznenađuje što je Muhammed, alejhi selam, obavljanje propisanih namaza postavio odmah poslije svjedočenja (šehadeta), kada kaže: ”Islam je sagrađen na pet (principa): svjedočenju da nema drugog boga osim Jedinog Allaha i da je Muhammed, Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, izvršavanju hadža i postu u ramazanu.” (Buhari:  8.) Posljednji Allahov poslanik, neka je na njega mir i spas, bio je doista jasan kada je izrekao slijedeće riječi: ”Islam je okosnica svega, a stub islama je namaz.” (Ahmed u Musnedu) Neizmjerno je važan i njegov hadis po kome se namaz uzima za mjerilo svih dobrih djela: ”Prvo za što će čovjek biti pitan na Sudnjem danu jeste namaz. Ako namaz bude ispravan, i sva ostala djela su ispravna, a ako s namazom ne bude kako treba, ni ostala djela nisu kako treba.” (Taberani)

Poslanik, alejhi selam, također je kazao: ”Namaz je svjetlost (en-nur).” (Muslim) A u cjelovitijoj hadiskoj predaji se obznanjuje: ”Ko bude redovno obavljao namaz, on će mu biti svjetlo, dokaz i spas na Sudnjem danu. A ko ga ne bude redovno klanjao, neće imati svjetla, dokaza ni spasa… (Ahmed) Zanimljivo je u ovim hadisima povezivanje pojma svjetlost s namazom, dok se ranije spomenuti kur'anski stavci o Allahovim kućama, džamijama, objavljuju odmah poslije ajeta o svjetlu (ajetu-n-nur) koji započinje riječima ”Allah je izvor svjetlosti nebesa i Zemlje…” (En-Nur, 35.) Učenjaci su skloni da na osnovu ovakvog redoslijeda ajeta protumače kako se Allahova svjetlost u svojoj naročitoj punini spušta i otkriva u Njegovim kućama, u džamijama. Ta blagoslovljena svjetlost se zapravo spušta na one koji u Allahovim kućama mnogo Gospodara svjetova spominju, zikr čine, odnosno na one koji namaz klanjaju. Jer namaz je u suštini zikr, spominjanje imena Božijeg i svijest o Njegovom postojanju. S tim u vezi se u Kur'ani-kerimu kaže:

”Doista, samo sam Ja Allah! Nema drugog boga osim Mene, pa Meni robuj i namaz klanjaj da bih ti uvijek na umu bio.” (Taha, 14.) U ovom kur'anskom tekstu su namaz (salat) i zikr izjednačeni. Suštinska svrha namaza je da razvija i čuva vezu između čovjeka i Njegovog Gospodara, što je i značenje pojma salat, odnosno da se putem namaza postigne najviši stupanj zikra – stalne svijesti o Allahu Uzvišenom. Tako se namaz može razumijevati i kao naš razgovor (munadžat) s Bogom Svemogućim po uzoru na mi'radž Posljednjeg Allahovog vjerovjesnika, alejhi selam, kada je namaz ljudima kao dužnost i propisan.

Draga i poštovana braćo!

Ovom prilikom smo zajedno nakratko promišljali o važnoj ulozi džamije i namaza na našoj duhovnoj stazi i u našoj misiji koju na ovom svijetu imamo. Smatrali smo da se svi mi u vezi s ovom temom možemo dobro razumjeti. Naš ibadet danas obavljamo u ovom našem čuvenom mjestu u kojem su muslimani dugo i u kontinuitetu snažno bili vezani za svoje džamije. Dobro znam da su u njihovim safovima i u najtežim vremenima svoje mjesto nalazili mladi i obrazovani ljudi. A nije neophodno isticati šta za naše džematlije, naš narod, znači prisustvo u džamijama njihove inteligencije i njihovih predvodnika. U ovoj činjenici se krije jedan od bitnih razloga što su u skorije vrijeme ovdje u Maoči podizana i obnavljana moderna džamijska zdanja oko kojih su se razvila tri zasebna džemata. Ovdje, u džematu Maoča Stara, restaurirana je i očuvana džamija, na ovom mjestu prvi put prije skoro dva i po stoljeća sagrađena, s čijim opstankom su se nesumnjivo dugo (o)čuvale vrijedne uspomene i sjećanja naših starijih generacija. Takvim svojim odnosom, poštovane džematlije, pokazali ste osobitu svijest o svojoj tradiciji, svojim vrijednostima, za što zaslužujete priznanje svih nas.

O vašoj vjerskoj svijesti, snazi i marljivosti, na poseban način svjedoči i ovo novo duhovno zdanje, musalla na kojoj smo se okupili. Ovaj atraktivni objekat je spona između tradicije i inovacije, između ideja i formi davno uspostavljenih, i mogućnosti njihovih arhitektonskih i funkcionalnih revitalizacija i reformiranja. Za musalle smo u nekim periodima prošlosti bili vezani kao i za naše džamije i mesdžide. Riječ musalla u osnovi ima isto značenje kao i salat, namaz. Zato smo u današnjoj hutbi koja je upriličena povodom svečanog otorenja ove musalle isticali suštinsku vrijednost ibadeta namaza radi čijeg obavljanja se u pravilu i grade ove ustanove. Dakle, musalle su, kao i džamije, mjesta za molitvu, s tim što su to, po definiciji, otvoreni prostori. Ključna razlika je u tome što džamije imaju svakodnevnu namjenu kako bi ljudi bili zaštićeni od vremenskih nepovoljnih utjecaja, dok su musalle predviđene za veće povremene skupove. Na musallama su se tradicionalno najčešće obavljali bajram-namazi, dženaze-namazi, učene su kišne dove, priređivale se različite svečanosti, održavala predavanja… Do danas se među muslimanima posebno čuva sjećanje na medinsku musallu iz vremena Allahovog poslanika, alejhi selam. Najpoznatija bosanska musalla čija svrha se i u ovom vremenu očuvala je Sultan-Fatihova musalla u Donjem Kamengradu kod Sanskog Mosta. Nadamo se da će i ova naša musalla u Maoči doprinijeti afirmiranju tradicije, kao i obogaćivanju vjerskog života u savremenosti.

Cijenjene džematlije ovoga džemata, poštovani gosti!

Predstavlja mi čast što sa svima vama na ovom mjestu sudjelujem u obavljanju džume-namaza i što zajedno svečano obilježavamo početak vjerskih aktivnosti u ovom lijepom objektu. U ime Muftijstva tuzlanskog vam se zahvaljujem na ideji i naporima da ovdje izgradite musallu. Dozvolite mi da s posebnim zadovoljstvom istaknem vašu odluku da ova vjerska ustanova ponese ime plemenitog hafiza rahmetli Šemsudin-ef. Kavazovića. Ispunili ste u ime svih nas dug prema velikom učitelju i prosvjetitelju koji je svoju misiju u vašem džematu, u Islamskoj zajednici, nesebično, bez predaha, aktivno obavljao tokom cijele druge polovine dvadesetog stoljeća. Naše dosadašnje nepodijeljeno poštovanje prema hafizu rahmetli Šemsudin-ef. opečatili ste vašom odlukom da se spomen na ime i djelo ovog uglednog alima pronese i među buduće generacije. Stoga se srdačno zahvaljujem svim džematlijama ovoga džemata predvođenim imamom i mutevelijom, kao i vašem Medžlisu na čelu s poštovanim glavnim imamom i predsjednikom Izvršnog odbora. Našu zahvalnost za podršku u izgradnji ovog vjerskog zdanja zaslužuju uvaženi gradonačelnik i svi drugi sudionici u ovom projektu.

Cijenjena braćo, s velikim zadovoljstvom ću prenijeti našem poštovanom reisu-l-ulemi dr. Husein-ef. Kavazoviću svoje lijepe doživljaje iz ovog susreta s vama ovako značajnim povodom.

Molimo Allaha, dželle šanuhu, da primi naša dobra djela, i da nama i našim merhumima podari Svoju milost i oprost.

Molimo Gospodara Milostivog da se u ovoj lijepoj zemlji i u našem narodu dostojno čuva Istina koju su naši preci davno svojim šehadetom posvjedočili i nama u emanet predali.