Piše: Mr. Abdulah-ef. Husić

Post mjeseca ramazana zauzima posebno mjesto u životu vjernika. To je jedan od temeljnih ibadeta u islamu, kako nas je u poznatom hadisu podučio Allahov Poslanik, alejhi selam, kada je rekao da se islam temelji na pet stubova, a jedan od njih je post mjeseca ramazana. Motiv više za takvo njegovo pozicioniranje u životu vjernika je i posebna nagrada kod Gospodara za ovaj ibadet, kao što se navodi u hadisi-kudsijji: “Sve što čovjek uradi njegovo je, izuzev posta. On je Moj i Ja ću za njega posebno nagraditi. On ostavlja hranu i prohtjeve zbog Mene.” (Buharija i Muslim).

Zbog ovih činjenica i brojnih drugih benefita koje post sa sobom donosi, o čemu imate priliku čitati i u ovom edukativnom magazinu, vjernici se istinski trude da i ovaj njihov ibadet bude izvršen na najljepši i nabolji mogući način. Međutim, naš životni put je takav da postoje situacije u kojima nismo uvijek u mogućnosti da ibadet posta izvršimo u propisanom vremenu. To su situacije koje spadaju u kategoriju opravdanih, poput trenutne bolesti, putovanja, trudnoće ili dojenja i sl., kada su vjernici oslobođeni ramazanskog posta, ali nisu oslobođeni da propuštene dane posta nadoknade.

Međutim, postoje i druge dvije kategorije osoba koje propuštaju ramazanski post: oni koji neopravdano propuste ili prekinu svoj post i oni koji potpuno propuste postiti tokom ramazana zbog teške bolesti ili starosti, bez izgledne nade da će te dane moći nekada napostiti. Za ove dvije skupine Uzvišeni Gospodar je, iz Svoje milosti, ostavio mogućnost da i oni osjete bar neke blagodati ovoga blagoslovljenog mjeseca i na taj način zasluže obećanu nagradu kod svoga Gospodara. Te dvije mogućnosti su keffaret i fidja.

Keffaret – iskupljenje ili kompenzacija

Kao vid ohrabrenja vjernicima koji su počinili loše djelo, Allah, dželle šanuhu, kroz Kur'an nudi jedan veoma važan princip iskupljenja ili kompenzacije pod imenom keffaret. Jezički keffaret je oblik glagolske imenice el-kufr (prekrivanje) u značenju iskupljenje. Imam Zamahšeri u El-Keššafu, tumačeći 45. ajet sure El-Maida, kaže da je keffaret dobro djelo kojim Allah, dželle šanuhu, onome ko ga učini briše loša djela. Ovo kur'ansko načelo nalazimo u 114. ajetu sure Hud: Dobra djela zbilja nište ona hrđava.

U šerijatskom pravu keffaret je i jedna vrsta ovozemaljskog iskupljenja za namjerno, neopravdano, izostavljanje ili prekidanje posta dana ramazana. Naime, ukoliko osoba bez opravdanog razloga, a i pored jasno potvrđene zabrane skrnavljenja ibadeta ramazanskog posta, učini nešto što će post prekinuti (konzumiranje hrane i pića, spolni odnos…), obavezna je da, pored obaveznog pokajanja i traženja oprosta od Uzvišenoga i napaštanja propuštenog dana, izvrši i dodatno iskupljenje, kao vid sankcije, koje se naziva keffaret. Ova vrsta iskupljenja je s jedne strane kazna, s obzirom da je njena obaveza zbog učinjenog prijestupa, dok je s druge strane i ibadet s obzirom na njeno izvršenje, jer čin izvršenja je jedan od ibadeta.

Šerijatski propis za izvršavanje keffareta podrazumijeva jedan od tri načina:

  • osloboditi roba
  • postiti dva mjeseca uzastopno
  • nahraniti šezdeset siromaha

Dokaz za to nalazimo u hadisu Allahovog Poslanika, alejhi selam, koji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a bilježi imam Buharija: ”Došao je neki čovjek Allahovom Poslaniku i rekao mu: ‘Upropašten sam, Allahov Poslaniče!’ ‘A šta te je to upropastilo?’ – upita ga Poslanik. ‘Imao sam odnos sa ženom po danu u ramazanu.’ ‘Možeš li osloboditi roba?’ – upita ga Poslanik. ‘Ne’ – odgovori mu čovjek. ‘Možeš li postiti dva mjeseca uzastopno?’ – pita dalje Poslanik. ‘Ne’ – odgovori čovjek. ‘Imaš li čime nahraniti šezdeset siromaha?’ ‘Nemam’ – odgovori čovjek. Potom je Poslaniku, alejhi selam, donesena posuda u kojoj je bilo oko petnaest sa'a hurmi. ‘Evo, podaj to kao sadaku’ – reče mu Poslanik. ‘Je li na siromašnije od nas? Nema u ovom mjestu niko ko je u većoj potrebi od nas.’ Poslanik se tada nasmijao da mu se ukazala bjelina zuba, a onda reče: ‘Idi i nahrani njima svoju porodicu!’”

U navedenom hadisu jasno je naznačen i redoslijed izvršenja keffareta. S obzirom da prvo iskupljenje navedeno u nizu – oslobađanje roba u vremenu u kojem živimo nije moguće izvršiti, obaveza keffareta se izvršava na jedan od dva načina: postom dva mjeseca uzastopno, ili, ukoliko to nismo u mogućnosti, dužnik je dužan nahraniti šezdeset siromaha. Iznos hrane za jednog siromaha odgovara iznosu sadakatul-fitra za jednu osobu. Ukoliko bi osoba imala više ovakvih prestupa u toku ramazanskog posta, dovoljno je da izvrši jedan keffaret koji apsorbuje ostale.

Fidja – iskup ili otkup

Fidja je još jedna institucija spomenuta u Kur'anu, veoma slična keffaretu, a predstavlja specifičnu formu iskupljenja u slučaju kada su vjernici trajno spriječeni i onesposobljeni izvršiti obred posta. Jezički fidja je u arapskom jeziku infinitiv glagola feda – jefdi koji ima značenje iskup, iskupljenje ili otkupnina.

U šerijatskom pravu fidja predstavlja vid alternative obavezi posta. Taj vid je spomenut u 184. ajetu sure El-Beqara: A oni koji s mukom velikom poste, otkup je da siromaha nahrane. A ko da više otkupa, toliko bolje za njega. U tefsiru Kur'ana od Ibn Abbasa nalazimo tumačenje da se sintagma oni koji s velikom mukom poste odnosi na osobe u dubokoj starosti, koje teškom mukom podnose post i za koje ne postoji nada za promjenu stanja u budućnosti. Analogno tome, šerijatski pravnici se slažu da se ovo odnosi i na osobe koje boluju od trajne, teške bolesti koju bi post učinio još težom. U oba slučaja osnovni princip jeste trajnost navedenog stanja.

Izvršenje fidje slično je izvršenju keffareta. Naime, osoba koja spada u jednu od dvije spomenute kategorije koje će izvršiti ovu vrstu iskupljenja dužna je da za svaki propušteni dan posta nahrani jednog siromaha. Iznos hrane za jednog siromaha, također, odgovara visini sadakatul-fitra.

Za kraj, važno je napomenuti još dvije stvari. Prva je visina sadakatul-fitra. Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini svake godine određuje visinu sadakatul-fitra, najčešće u tri kategorije, zavisno od imovinskog stanja samih vjernika. Druga stvar je vezana za korisnike keffareta i fidje. To su osobe koje spadaju u kategoriju siromaha i nevoljnika. Svako onaj ko je obavezan da ispuni keffaret i fidju dužan je da uloži napor da pronađe takve osobe ili da uplatom preko institucije, u našem slučaju, Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, izvrši svoju obavezu.

(Edukativni magazin “Moj ramazan”, broj 7, mart 2025.)