Piše: Mr. Amra Sinanović

Međuljudski odnosi u odgojno-obrazovnom procesu ključni su za stvaranje pozitivnog i produktivnog obrazovnog okruženja, u kojem učenici mogu rasti, razvijati se i usvajati ne samo akademska znanja, već i duhovne vrijednosti i socijalne vještine. Odgoj i obrazovanje nisu samo usmjereni na prenošenje znanja, već i na oblikovanje moralnih i društvenih vrijednosti, a međuljudski odnosi igraju ključnu ulogu u procesu prenošenja vrijednosti. Jedan od najvažnijih faktora u izgradnji dobrih međuljudskih odnosa u školama jeste uloga učitelja.

Učitelji nisu samo prenosioci znanja, već i mentori i uzori. Njihovo ponašanje, stavovi i način komunikacije sa učenicima direktno utječu na atmosferu u učionici i na međuljudske odnose među učenicima. Kada učitelji svojim pozitivnim primjerom demonstriraju poštovanje, strpljenje, ljubaznost i pravednost, učenici uče iste ove vrijednosti, što doprinosi stvaranju harmonične i produktivne učionične atmosfere.

Učenici, s druge strane, nisu pasivni sudionici odgojno-obrazovnog procesa. Razvijanje socijalnih vještina, kao što su empatija, saradnja, asertivnost i komunikacija, ključni su za smanjenje nesuglasica i sukoba među učenicima. Učenici koji nauče kako da izgrade prijateljske, podržavajuće i konstruktivne odnose sa svojim vršnjacima ne samo da poboljšavaju svoje emocionalno blagostanje nego doprinose pozitivnoj atmosferi u školskoj zajednici.

Roditelji imaju važnu ulogu u odgoju djece, a njihovo angažovanje u obrazovnom procesu je također značajno jer doprinosi dobrim međuljudskim odnosima u školi. Aktivno učešće roditelja u obrazovanju, kroz redovne sastanke s učiteljima, podršku u učenju kod kuće i učešće u školskim aktivnostima, povećava osjećaj zajedništva. Roditelji svojim primjerom mogu podučiti djecu kako razvijati pozitivne međuljudske odnose, poštovati autoritete te kako efikasno komunicirati.

Jedan od najvećih izazova u odgojno-obrazovnom procesu danas je fizičko, verbalno, i emocionalno nasilje među učenicima. Sukobi, zlostavljanje i diskriminacija mogu negativno utjecati na međuljudske odnose i ometati razvoj učenika. Prevencija nasilja je neophodna i zahtijeva zajednički rad svih članova obrazovne zajednice. Škole trebaju promovisati vrijednosti tolerancije, uvažavanja različitosti i rješavanja konflikata na miran način, koristeći dodatne edukativne programe i radionice. Poseban resusrs za ovakve aktivnosti su časovi islamske vjeronauke koji obiluju sadržajima na navedene teme. Komunikacija je ključ uspješnih međuljudskih odnosa. Kroz nastavu islamske vjeronauke učimo se komunikaciji po uzoru na našeg poslanika Muhammeda, alejhi selam, koji je najbolji učitelj među ljudima.

U odgojno-obrazovnom procesu važno je razvijati komunikacijske vještine među učenicima, učiteljima i roditeljima, učiti se aktivno slušati, jasno izražavati mišljenja, davati konstruktivne povratne informacije i poštovati različite stavove i mišljenja kako bismo smanjili nesporazume i nesuglasice.  Uz to, važno je njegovati kulturu otvorenosti, u kojoj su svi članovi zajednice spremni na iskren razgovor i rješavanje problema. Međuljudski odnosi u odgojno-obrazovnom procesu nisu samo pitanje svakodnevnih interakcija među učenicima i učiteljima, već su ključni i za cjelokupan razvoj društva. Učenici će emocionalno, socijalno i moralno okruženje u kojem rastu i iz kojeg uče prenositi kroz svoje obrasce ponašanja na sljedeća pokoljenja. Međusobnim poštovanjem, adekvatnom komunikacijom, saradnjom i prevencijom nasilja moguće je stvoriti školu u kojoj se svi članovi zajednice osjećaju sigurno, voljeno i poštovano. Stvaranjem pozitivnog školskog okruženja odgojno-obrazovni proces biva prostor za oblikovanje budućih građana koji će biti odgovorni, empatični i sposobni za izgradnju harmoničnih međuljudskih odnosa u društvu. Međuljudski odnosi u školi predstavljaju ključan aspekt formiranja pozitivne i konstruktivne atmosfere koja doprinosi ne samo akademskom, već i ličnom i socijalnom razvoju učenika.

Islam naglašava važnost poštovanja drugih, ljubavi, uvažavanja i zajedništva, nudi smjernice za izgradnju harmoničnih odnosa. Kroz Kur'an i hadis muslimani su pozvani da se u ponašanju rukovode principom dobrote, uvažavanja, poštovanja prema svim ljudima bez obzira na njihov socijalni status, porijeklo ili vjeru. Kur'an ističe važnost međusobnog poštovanja i uzajamnog pomaganja: O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa. (El-Hudžurat, 13) Ovaj kur'anski ajet poziva na ravnopravnost, na poštovanje različitosti i na zajedništvo.

Ljubaznost i pažnja prema drugima predstavljaju ključne karakteristike ličnosti muslimana. Od Enesa ibn Malika se prenosi da je Allahov Poslanik, alejhi selam, rekao: “Niko od vas neće biti pravi vjernik sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi samome sebi.” Poslanik, alejhi selam, poziva na empatiju i ljubaznost, naglašavajući važnost stvaranja prijateljskih odnosa među ljudima. U školskom okruženju to znači da se učenici trebaju međusobno pomagati, biti ljubazni jedni prema drugima, te nuditi podršku i ohrabrenje u izazovima koje nosi školski život. Islam također naglašava važnost pravednosti i izbjegavanja nasilja. Učenici treba da grade međusobne odnose na temelju poštovanja prava drugih, bez upotrebe nasilja, fizičkog ili verbalnog.

Osobina vjernika je da ne nanosi štetu ni sebi ni drugima, da nastoji širiti mir i ljubav.  Islam u konačnici naglašava odgovornost svakog pojedinca za međuljudske odnose. Svaka osoba je dužna da se ponaša prema drugima onako kako bi željela da drugi postupaju prema njoj. Kroz ovakav pristup školska zajednica može postati mjesto gdje vlada međusobno poštovanje, ljubav i podrška, što doprinosi izgradnji zdravih međuljudskih odnosa i pozitivnog općeg društvenog okruženja. Kroz poštovanje, ljubaznost, pravednost i toleranciju, učenici mogu stvoriti školu kao prostor koji ne samo da podstiče akademski, već i moralni i društveni razvoj svakog pojedinca. Nastava islamske vjeronauke ne služi samo za prenošenje religijskih učenja, već i za razvijanje socijalnih i moralnih vještina koje oblikuju međuljudske odnose u skladu sa islamskim principima.

Vjeroučitelji su pozitivni uzori od kojih učenici često uče kroz primjer. Pozitivnim primjerima, pokazivanjem ljubaznosti, poštovanja, pomaganja u nevolji, davanja bez očekivanja, stvaraju kulturu koja promoviše dobročinstvo. Islam snažno poziva na to da budemo najbolji uzori drugima kroz vlastite postupke i ponašanje.

Odnosi među ljudima danas su oblikovani mnogim složenim faktorima, globalizacijom, tehnologijom, političkim previranjima, ekonomskim nejednakostima, moralnim i etičkim normama. Iako osnovni principi etike postoje u svim velikim religijskim i filozofskim tradicijama, stvarnost svakodnevnih međuljudskih odnosa često pokazuje duboke razlike u njihovoj primjeni. Tehnologija, posebno internet i društvene mreže, imaju značajan utjecaj na međuljudske odnose. S jedne strane, omogućavaju povezivanje ljudi širom svijeta, učenje o drugim kulturama, širenje empatije i razumijevanja, ali sa druge strane, tehnologija također može dovesti do udaljavanja među ljudima, površnosti u odnosima i problema kao što je širenje lažnih informacija o drugima. Virtualne interakcije često zamjenjuju stvarne odnose, što proizvodi otuđenost čovjeka od čovjeka.

Društvo se danas suočava sa sve većom ekonomskom i socijalnom nejednakošću, što duboko utječe i na međuljudske odnose. Razlika u bogatstvu i obrazovanim prilikama dovodi do podjela, što može biti uzrok netrpeljivosti i diskriminacije, pa na kraju i društvene izolacije. Siromaštvo i nemogućnost zadovoljavanja osnovnih životnih potreba mogu stvoriti napetosti kako među djecom, tako i među odraslima, čineći međuljudske odnose teškim.

Međuljudski odnosi u školskom okruženju dodatno su opterećeni sve težim porodičnim odnosima. Evidentan je rast stresa kod roditelja zbog nemogućnosti usklađivanja porodičnih i poslovnih obaveza, ekonomskih pritisaka i društvenih očekivanja, što nerijetko narušava porodičnu klimu i prijateljske odnose u njoj.

Unapređenje međuljudskih odnosa u školama zahtijeva zajednički rad učitelja, učenika, roditelja i šire zajednice. Kroz razvoj emocionalnih vještina i otvorenu komunikaciju, saradnju i poštovanje škole mogu postati mjesta gdje se visoko vrednuju dobri međuljudski odnosi, smanjuje nasilje, izgrađuje harmonično i podržavajuće okruženje za sve. Meduljudski odnosi u školi imaju važnu ulogu u stvaranju pozitivnog okruženja koje doprinosi emocionalnom, socijalnom i intelektualnom razvoju učenika ali i cjelokupne zajednice. Kroz prizmu islama, odnosi među učenicima, učiteljima i svim članovima obrazovne zajednice trebaju se temeljiti na načelima poštovanja, suosjećanja, pravde i uzajamnog pomaganja. Samo tako možemo graditi prijateljske podržavajuće odnose među ljudima. Allah dž.š. u Kur'anu kaže: I pomažite se u dobru i bogobojaznosti, a ne u grijehu i neprijateljstvu… (El-Maide, 2) Budimo primjer iskrenosti u komunikaciji, odgovornosti i poštenja u poslovima, ljubaznosti u svakodnevnim aktivnostima kako bismo dali svoj doprinos uspostavljanju što boljih međuljudskih odnosa.