U okviru treće sesije na dvodnevnoj naučnoj konferenciji s međunarodnim učešćem “Institucija hifza Kur’ana u Bosni i Hercegovini” izlaganja su bila o temi Metode i praksa podučavanja hifzu Kur'ana.

Prof. dr. kurra hafiz Fatih Ҫolak, ugledni profesor i ekspert kur'anskih nauka sa teološkog fakulteta u Istanbula (İstanbul 29 Mayıs Üniversitesi), govorio je o temi Iskustva i načini podučavanja hifzu Kur'ana u Turskoj. On je podsjetio na prve godine nakon osnivanja Republike Turske kada su Zakonom Tevhid-i Tedrisat, usvojenim 1924. godine, zatvorene medrese i škole Kur’ana. Nakon toga, u Turskoj u određenom periodu biva dozvoljeno učenje hifz samo na kursevima Kur'ana.  Do 1950. godine podučen je jako mali broj hafiza, a u periodu od 1923-1933. godine broj kurseva Kur'ana u zemlji bio je samo devet. Govorio je i o izučavanje Kur'ana u periodu 1950-1997. kada je povećan broj kurseva Kur'ana i podučavanja hifzu koji su djelovali pri Diyanetu (Predsjedništvo za vjerske poslove).

– Opća praksa na ovim kursevima bila je da učenici od 11-12 godina, koji su završili osnovnu školu, dolaze na kurseve i vježbaju učenje napamet, a zatim oni koji su imali sredstava i mogućnosti nastavljaju školovanje. U ovom periodu počela je i praksa dodjele hafiskih diploma. Od 1975-2015. godine broj hafiza koji su dobili hafiske diplome u Turskoj je premašio 120.000, kazao je prof. dr. kurra hafiz Fatih Ҫolak.

Nakon 1997. godine, sa povećanjem obaveznog  formalnog obrazovanja na 8 godina, došlo je do stagnacije učenja hifza u Turskoj.

– Od 2012. godine dolazi do ponovnog otvaranja kurseva Kur’ana, nove mogućnosti za učenje Kur’ana napamet postale su dostupne. Jedna od tih mogućnosti, i najvažnija, bila je da se u okviru projekta obuke za memorisanje Kur’ana, uz formalno obrazovanje, obezbijedi hafiska obuka talentovanih učenika koji se školuju u imam-hatip školama, uz podršku Diyaneta. Iako je bilo pozitivnih pomaka u pogledu učenja Kur'ana napamet, u različitim istorijskim periodima od Osmanskog carstva do danas, uloženi su veliki napori da se ova tradicija ne izgubi u najtežim vremenima. U današnje vrijeme ovu vrijednost treba dobro cijeniti, zaključio je prof. dr. kurra hafiz Fatih Ҫolak.

Mr. kurra hafiz Aziz Alili, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zagreb, govorio je o temi Načini učenja (mekami) Kur'ana. U svome izlaganju naglasio je da je danas, za razliku od ranijeg vremena kada nije bilo prilike da se nauči više o mekāmima, pored literature na stranim jezicima, moguće posredstvom savremenih elektronskih medija, ne samo usvajati ili studirati nove mekāme, nego i naći veliki broj pisanih radova iz te oblasti.

– Što se pak tiče pravilnog učenja i poznavanja tedžvidskih pravila, što je prvi uvjet govora o ovom pitanju, mogu istaknuti da učači s ovih prostora ne zaostaju za učačima iz drugih zemalja. Sudjelujući na natjecanjima učača Kur'ana u gotovo svim muslimanskim zemljama koje njeguju ljubav prema melodioznosti Kur'ana (Maroko, Egipat, Iran, Libanon, Sirija, Turska, Pakistan, Malezija i Indonezija), uvijek sam se pitao kako to da se do danas nitko na ovim prostorima nije bavio poučavanjem mekāma, jer proučavajući literaturu ovakve vrste na našim prostorima, nisam naišao ni na jedno posebno djelo koje se bavi pitanjem mekāma i melodioznosti Kur'ana. Vodeći računa o emocionalnosti ljudske duše pobuđene muzikom, interpretiranje Kur'ana nije propisano kao običnan govor, nego se, štoviše, zahtijeva učenje Kur'ana „melodikom jasne dikcije“ (Ve rettilil-Kur'ane tertȋlá), kazao je mr. kurra hafiz Aziz Alili.

Prof. dr. hafiz Haris Hadžić, profesor na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru, govorio je o temi Iskustva u izučavanju hifza Kur'ana u Sandžaku. Prezentirao je neke od vrijednih podataka koje je prikupio tokom istraživanja o hafizima u Sandžaku i Crnoj Gori te je predstavio Školu Kur'ana Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, koja u skoro trideset odjeljenja u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i drugim mjestima u Sandžaku te odjeljenjima u Beogradu, Novom Sadu i Subotici, ima preko 2.800 polaznika.

Osnovna pravila i principi u hifzu Kur'ana je tema o kojoj je govorio dr. kurra hafiz Fadil Bektaš, profesor u Elči Ibrahim-pašinoj medresi u Travniku. Hifz Kur'ana zahtijeva potpunu predanost, disciplinu i svakodnevno pridržavanje određenih načela i smjernica, naglasio je dr. kurra hafiz Bektaš, te je istakao da je ključna iskrena namjera (nijjet) da se uči za zadovoljstvo Allaha, dželle šanuhu, a ne zbog nečeg drugog.

– Redovnost i doslijednost su neophodne, što znači imati svakodnevni raspored za učenje novih ajeta i ponavljanje već naučenih. Bolje je dobro zapamtiti manje ajeta nego pokušati memorisati veći broj bez čvrstog hifza. Ponavljanje je esencijalno. Ispravno izgovaranje svakog harfa kao i pravilno učenje je važno za tačno memorisanje i pravilno prenošenje ajeta. Preporučuje se da hafiz prilikom memorisanja svakog ajeta, obavezno više puta pročita prijevod njegovog značenja, kazao je dr. kurra hafiz Fadil Bektaš, naglasivši važnost učenja u mirnom i čistom okruženju, učenje pred učiteljem ili mentorom, mentalnu i fizičku pripremu.

– Stalno traženje pomoći i upute od Allaha, dželle šanuhu, kroz dovu je ključni aspekt koji pomaže u uspješnom memorisanju Kur'ana. Primjena ovih pravila i principa pomaže svakome ko želi da uspješno savlada hifz Kur'ani-kerima, kazao je dr. kurra hafiz Fadil Bektaš.

Hafiz Mirnes Spahić, profesor u Behram-begovoj medresi u Tuzli, govorio je o temi Uloga muhafiza na putu hifza Kur'ana. On je istakao da se Kur'an kroz ljudsku povijest, od objavljivanja do danas, čuvao na dva načina: pismeno (zapisivanjem) i usmeno (hifzom/memorisanjem).

– Hifz kao jedan od vidova nadnaravnosti Kur'ana predstavlja i garantirano čuvanje njegove glasovne forme, sa svim njezinim finesama, varijantama i specifičnostima. Zasigurno svakom muhaffizu u njegovom radu snagu daje činjenica da je prvi hafiz bio Muhammed, alejhi selam, a melek Džibril, po naredbi Svevišnjeg, njegov muhafiz, mentor. Uloga muhafiza na putu hifza veoma je značajna i odgovorna, ali i izuzetno časna. Muhafiz je osoba koja preslušava, poučava, podstiče, pomaže i odgaja svog kandidata. Muhafiz ostaje u kontaktu sa svojim hafizom i poslije položenog hifza, kazao je hafiz Mirnes Spahić.