Naučna konferencija „Društveno-politički i kulturni identitet bosanskog Podrinja – 500 godina tekije Hamza-dede Orlovića u Konjević Polju (1519–2019)“ održana je 27-28. septembra 2019. godine. Konferencija je organizovana pod visokim pokroviteljstvom reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića.

Ovaj naučni skup dio je Vjersko-kulturne manifestacija “500 godina tekije u Konjević Polju”, čiji su organizatori Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Bratunac, a u čijoj organizaciji učestvuju i Institut za društvena i religijska istraživanja i Behram-begova medresa u Tuzli.

Naučnu konferenciju je organizirao Institut za društvena i religijska istraživanja uz podršku Muftijstva tuzlanskog. Njen domaćin je Medžlis Islamske zajednice Bratunac, a organizaciju su podržali i Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ-e u BiH i Behram-begova medresa u Tuzli.

Dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja, iskazao je nadu da će ova konferencija ispuniti očekivanja stručne, naučne ali i opće javnosti kao prva u kontinuitetu narednih, jer je namjera organizatora da se svake godine u okviru već naznačene vjersko-kulturne manifestacije održava i naučna konferencija s intencijom objektivnog promatranja i naučno relevantnog valoriziranja naše prošlosti ali i društvenih procesa u sadašnjosti.

Svečano otvaranje naučne konferencije organizirano je u Domu kulture u Bratuncu. U okviru svečanog dijela Konferencije prisutnima su se obratili Elvir-ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bratunac, dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja, dr. Ekrem Tucaković u ime Uprave za obrazovanje i nauku i Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović. Nakon što je Muftija tuzlanski otvorio naučnu konferenciju, prisutni su imali priliku da poslušaju dva predavanja. Prof. dr. Ismet Bušatlić govorio je na temu “Prethodnici Hamza-dede Orlovića u Podrinju”. Drugo predavanja održao je direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu mr. Osman Lavić. On je govorio na temu “Vakuf Hamza-dede Orlovića u svjetlu dostupnih izvora”.

…

U subotu, 28. septembra naučna konferencija je nastavila svoj rad u Bosanskom kulturnom centru u Srebrenici. Učešće je uzelo 15 izlagača. Program naučne konferencije podrazumijevao je rad u četiri sesije. Prvom sesijom predsjedavao je dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja.

Prvi izlagač je bio prof. dr. Adib Đozić sa Filozofskog fakulteta iz Tuzle. On je govorio na temu Čije je bosansko Podrinje: Društveno-demografska struktura bosanskog Podrinja. Autor je prisutne upoznao da su Bošnjaci u toku svog hiljadugodišnjeg postojanja u Bosanskom Podrinju, najčešće ne svojom voljom, već pod pritiskom „historijske nužde“, mijenjali politička uređenja, običaje i tradiciju, religijska uvjerenja, načine stanovanja i odijevanja, pa čak i svoje etničko ime, ali ono što nikada nisu mijenjali, prodali ili poklonili to je njihova zemlja.

Prof. dr. Izet Šabotić sa Filozofskog fakulteta iz Tuzle je kroz referat Uzurpacija zemljišnih posjeda Bošnjaka bosanskog Podrinja i njihovo ekonomsko slabljenje od 1878. do 1948. godine prezentirao proces osmišljenje uzurpacije i oduzimanja imovine od podrinjskih begova: Begzadića, Pašića, Salihbegovića, Fadilpašića, Selmanagića, Mahmudbegovića i drugih. To je rezultiralo da se u vrijeme austrougarske uprave prisvoji nekolika hiljada hektara zemlje podrinjskih begova. Na taj način, bošnjački zemljoposjednik je ekonomski oslabio, što je za posljedicu imalo iseljavanje Bošnjaka u Osmansko carstvo.

U okviru ove sesije treće predavanje je održao doc. dr. Husejin Omerović sa Američkog Univerziteta u Bosni i Hercegovini. On je govorio na temu Nasljeđe Hamza-dede Orlovića u kontekstu očuvanja političkog i religioznog identiteta Bošnjaka srednjeg Podrinja. Autor je naglasio da je suštinski dio ovog naučnog rada usmjeren je na agresiju na međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu, odnosno srednje Podrinje od strane Srbije i Crne Gore, a u sadejstvu sa kolaboracionističkim snagama lokalnih Srba. U toj oružanoj agresiji srpske snage su počinile brojne masovne zločine nad Bošnjacima srednjeg Podrinja uključujući i genocid.

Posljednji izlagač u prvoj sesiji bio je mr. Nusret Kujraković, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Tema njegovog izlaganja bila je Pregled vakufa Hamza-dede Orlovića u 1938. godini. Površina Hamza-dedinog vakufa u 1938. godini iznosila je 868.050 m2.

…

Drugom sesijom je predsjedavao mr. Kemal Nurkić, direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa TK. Ovu sesiju je svojim izlaganjem otvorio dr. Ferid Dautović sa Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka. On je govorio na temu Muhamed Šefket Kurt – borac za ljudska i vjerska prava. Tokom svog izlaganja posebno je naglasio da je spomenuti Muhamed Kurt bio jedan od kreatora tuzlanske rezolucije o spašavanju Srba i Jevreja. Naglasio je i to da je u raspravama oko zatvaranja tekija smatrao je da su one važan segment našeg islamskog odgoja i da ih zbog toga ne treba zatvarati.

Centralna tema druge sesije bila je Sufijska tradicija Bošnjaka-paradigmatički primjer Hamza-dede Orlovića i Hamza Balija koju je izlagao doc. dr. Rusmir Šadić sa Filozofskog fakulteta u Tuzli. Autor je na primjeru Hamza-dede Orlovića i Hamza Balija, ponudio jednu povijesno-fenomenološku eksplikaciju ukazavši na karakter bosanskog sufizma i njegovu konstitutivnu ulogu u onome što nazivamo islamskom tradicijom Bošnjaka. Dr. Šadić je istakao kako hamzevije stupaju na povjesnu scenu tek sa Hamza Balijem, koji se ne može dovoditi u vezu sa Hamza-dedom Orlovićem, utemeljiteljem tekije u Konjević Polju.

Dr. Elvir Duranović sa Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka je kroz temu Sufijska tradicija u Bosni i Hercegovini nakon zabrane tekija 1952.-fenomen džamija-tekija predstavio nastojanja na očuvanju sufijske tradicije, prvenstveno zikra, s posebnim fokusom na fenomen džamija-tekija.

Mr. Nusret Čolo iz Federalnog ministarstva kulture i sporta je temom Bajramijski šejh Husejin Lamekani El-Bosnevi zatvorio drugu sesiju, ističući da je pažljivom analizom Lamekanijevog života ustvrdio da je bio visoko obrazovana osoba, što mu je omogućilo da postane jedna od najznačajnijih ličnosti intelektualnog, a posebno tesavvufskog života osmanske prijestonice s početka 17. stoljeća.

…

Trećom sesijom je predsjedavao docent na odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Tuzli dr. Rusmir Šadić.

Prvi izlagač u ovoj sesiji bio je dr. Šefko Sulejmanović sa Instituta za društvena i religijska istraživanja. Autor je izlagao na temu Stari nišani na području srednjeg Podrinja i njihov značaj u očuvanju kulturnog identiteta Bošnjaka. On je u svom izlaganju naglasio da je cilj njegovog istraživanja bio da se nepoznati, zaboravljeni ili zabačeni nišani evidentiraju, da se ukaže na njihovo postojanje i njihov kulturno-historijski značaj, te da se potaknu aktivnosti na afirmaciji njihovog (o)čuvanja i znanstvenog valoriziranja, radi potpunijeg razumijevanja društvenog i kulturnog identiteta srednjeg Podrinja.

U okviru ove sesije rad je izložio i dr. Kemal Bašić iz Centra za osmanističke studije u Sarajevu. Tema njegovog rada bila je Prilog historiji funkcije sandžakbega Zvorničkog sandžaka 17. stoljeća. Dr. Bašić je objasnio funkciju sandžak-bega u organizaciji Osmanske države aIi i koju je važnost imala ova funkcija u historiji Osmanske države s posebnim osvrtom na Zvornički sandžak.

Mr. Kemal Nurkić imao je izlaganje na temu Bošnjačko muslimansko stanovništvo Konjević Polja sa okolinom prema popisu iz 1266./1850/51. godine. Autor je naznačio da je na osnovu prijevoda i vlastiti istraživanja u navedenom popisu uočio brojne demografske karakteristike ovog područja sredinom XIX stoljeća, kao što su ukupne demografske prilike tj. ukupan broj muškaraca, te detaljne podatke o muškom stanovništvu svih kuća u Konjević Polju i okolini.

Mr. Mustafa Muharemović, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik je u svom izlaganju fokus stavio na Džemat Kušlat. Napravio je jedan historijski pregled razvoja ovog džemata. Posebno je istakao nekoliko važnih činjenica, kao što su da je džemat Kušlat djelovao u okviru Vakufsko-mearifskog povjerenstva Srebernica, da je sjedište imamate bilo u Hrnčićima, a nekada i u Drinjači, koja je bila najurbanije naselje na ovom području. U okviru džemata Kušlat su se razvili vjerski i obrazovni objekti u Drinjači, Hrnčićima i Pobuđu, a vjerski život i u ostalim mjestima.

…

Četvrtom sesijom je predsjedavao dr. hfz. Elvir Duranović sa Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka.

U okviru ove sesije bila su tri izlagača. Prvi je govorio mr. Rusmir Djedović iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa TK. Tema njegovog izlaganja bila je Naselje Bratunac na prelazu 19/20. stoljeća. U radu je govorio o osnovnim historijsko-geografskim karaktetistikama naselja Bratunac na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Naglasio je da se naselje Bratunac tada razvija zahvaljujući svom geografsko-prometnom položaju i činjenici da se na raskršću puteva grade prvi privredni i trgovački objekti u ovom dijelu Podrinja.

Dr. Muhamed Husejnović je imao izlaganje na temu Političke prilike u Srebrenici pred dolazak Osmanlija. Tokom svog izlaganja naglasio je da je Srebrenica naselje čiji počeci dosežu do rimskih vremena, te da zahvaljujući svom prirodnom bogatstvu Srebrenica se svrstavala među najrazvijenija naselja u srednjovjekovnoj bosanskoj državi.

Posljednji u ovoj sesiji je govorio mladi istraživač sa Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka prof. Emrah Đozić. Tema njegovog izlaganja bila je Tekija Hamza-dede Orlovića u dokumentima Zemaljske vakufske komisije za BiH i Zemaljskog vakufskog povjerenstva za BiH. Autor je u svom izlaganju tretirao dokumente o tekiji Hamza-dede Orlovića u periodu od 1883. do 1895. godine.

Nakon što su svi izlagači prezentirali svoje radove na ovoj naučnoj konferenciji uslijedila je diskusija. Posebno zapažena diskusija bila je prof. dr. Amira Karića, univerzitetskog profesora iz Tuzle.

Pripremio: Emir Šečić
Fotografija: Podrinjemedia