U Zvorniku je u utorak 3. novembra 2021. godine održana naučna konferencija o temi “Podrinjska medresa u Zvorniku: 150 godina vakufname”. Naučnu konferenciju su, uz podršku Muftijstva tuzlanskog, organizirali Institut za društvena i religijska istraživanja i Medžlisa Islamske zajednice Zvornik.

Ovom naučnom skupu su prisustvovali muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja dr. Šefko Sulejmanović, Behram-begove medrese dr. Ahmed Hatunić, glavni imam i predsjednik IO MIZ Zvornik Haris-ef. Mustajbašić i Mustafa-ef. Muharemović, imami i gosti.

Dr. Sulejmanović je u uvodnom obraćanju istakao vrijednu saradnju Instituta i medžlisa Muftijstva tuzlanskog u tematiziranju važnih pitanja koja se tiču muslimanskog naslijeđa, što je potvrđeno i ovom konferencijom. Istakao je o potrebu  vraćanja zgrade Podrinjske medrese u posjed Islamske zajednice, te njenu obnovu.Prije početka izlaganja direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu mr. Osman Lavić uručio je Medžlisu Zvornik kopiju vakufname Podrinjske medrese, čiji original se čuva u Biblioteci.

Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović je u svome obraćanju istakao da djelovanje bosanskih medresa ima svoj petostoljetni povijesni kontinuitet, ostvaren zahvaljujući samoodgovornosti i pregalaštvu brojnih generacija Bošnjaka muslimana.

„Njihovim osnivanjem i razvojem, u Bosni i Hercegovini se uspostavlja uspješan model odgoja i obrazovanja koji se nesumnjivo može smatrati pretečom organiziranog školstva u ovoj zemlji i ovom dijelu svijeta. Iz naših medresa su se istovremeno širili moral i znanje. One su snažno utjecale na oblikovanje duhovnog i kulturnog identiteta bosanskih muslimana, ali i na afirmaciju univerzalnih ljudskih vrijednosti“, kazao je muftija Fazlović. Istakao je da je tokom svog rada i djelovanja, Podrinjska (Drinska) odnosno Zvornička medresa, nedvojbeno imala važnu kulturno-obrazovnu ulogu među muslimanima Zvornika i njegove okoline. U veoma zahtjevnim povijesnim okolnostima, zajedno s drugim sličnim obrazovnim ustanovama, ova škola je iznjedrila značajan broj učenih i uglednih alima, postojanih čuvara vjerskih i nacionalnih vrijednosti našeg naroda u Zvorniku i Podrinju.

Imajući ovo na umu kada ističemo važnost sto i pedesete godišnjice Podrinjske medrese, valja postaviti pitanje naše obaveze da i u ovom vremenu, kao i u prošlosti, muslimani Podrinja imaju oslonac na svoje medrese, a njihovi džemati adekvatnu brigu i kadrovsku podršku svoje Islamske zajednice, kazao je muftija Fazlović.

„Neka i naše današnje sjećanje na Podrinjsku medresu potakne najumnije među nama da neprestano rasvjetljavaju i afirmiraju vrijednosti naše vjere i kulture, te da odlučno svjedoče istinoljubivost i pravdu, skromnost i dobročinstvo, poštenje i rad, kako bi izdašno doprinosili da stvarnost Bošnjaka koji danas žive u dijelovima domovine poput Podrinja bude sigurnija i naprednija“, poručio je muftija Fazlović.

Svoja izlaganja u prvom od tri predviđena panela imali su dr. Ramiza Smajić koja je govorila o medresama u Osmanskom carstvu, te dr. Ismet Bušatlić o temi medresa u Bosni Hercegovini u periodu osmanske vlasti. Temama su obuhvaćeni i rad medresa i u drugim periodima, te je tako o medresama na području tuzlanskog okruga u vrijeme Austrougarske govorio dr. Mustafa Gobeljić, a panel je zaključen osvrtom dr. Seada Selimovića na rad Podrinjske medrese između dva svjetska rata.

U dva naredna panela uslijedile su teme koje tretiraju demografske prilike Zvorničkog kadiluka u vrijeme osnivanja Podrinjske medrese, o čemu je govorio mr. Kemal Nurkić, a o vakufnami Podrinjske medrese umjesto odsutnog Hamze Lavića, govorio je mr. Osman Lavić, koji je u istoj sesiji izložio i svoju temu o biblioteci Podrinjske medrese. O vakufima ove medrese govorio je Osman Halilović.

Temom o muderisima Podrinjske medrese treći panel je otvorio Mustafa Muharemović, a o Hasan ef. Smajloviću, muderisu i upravitelju Medrese govorio je Emir Šečić. Dr. Šefko Sulejmanović govorio je o softama i svršenicima Medrese, a panel je zaključen temom o zabrani rada i zatvaranju medresa u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rada, o čemu je izlaganje imala dr. Senija Milišić.