U Behram-begovoj medresi je u utorak, 10. juna 2025. godine, održana promocija knjige hutbi Savjet bogobojaznima autora mr. Halila Mehanovića. Promocija je održana u okviru Kulturno-vjerske manifestacije „Dani Hasana Kaimije“.

Hutba koja se kazuje petkom poseban je govor o vjeri i sastavni je dio džuma-namaza. Datira od vremena poslanika islama Muhammeda, a.s., prvog i najuzornijeg hatiba do Sudnjeg dana.

Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je ovom prilikom naglasio da savjeti i pozivi hatiba imaju izuzetan značaj za podučavanje, podsticanje i informiranje muslimana na sedmičnom nivou.

– Govori brojnih hatiba su u svakom vremenu bilježeni, sakupljani i objavljivani u zbornicima hutbi. Pored činjenice da su prenesene i sačuvane hutbe posljednjeg Poslanika, alejhi selam, tokom muslimanske povijesti su nastajale brojne zbirke hutbi. Nastajanje i bogatstvo ove vrste pisanih djela ne čudi, s obzirom na to da je hutba obavezan govor u svakoj džamiji u kojoj se obavlja džuma-namaz, a svaki hatib je potencijalni autor makar jedne zbirke hutbi – kazao je muftija tuzlanski.

Bošnjački alimi su se također afirmirali kao vrsni autori djela koja su u najizravnijoj vezi s hutbom, istakao je muftija Fazlović.

– Zbirka hutbi mr. Halil-ef. Mehanovića je logičan i očekivan slijed događaja i rezultat njegove posvećenosti i marljivosti, s obzirom na to da decenijama kazuje hutbe koje su pomno pripremane i izlagane na osnovu napisanog teksta. Mnogima od nas je poznato da se ovaj naš ugledni alim odlikuje izrazitom odgovornošću u pristupu hutbi, te da u tom pogledu može biti primjer među hatibima, kazao je muftija, podsjetivši da prof. Mehanović već decenijama redovno kazuje hutbe u džamiji Behram-begove medrese koje sluša veliki broj džematlija, među kojima su i učenici ove škole.

Dodatna odgovornost pred hatibima u džamiji Behram-begove medrese je u tome što se njihove hutbe putem Radio-televizije Tuzlanskog kantona prenose širem gledateljstvu.

– Jedna od prepoznatljivih karakteristika hutbi Halil-ef. Mehanovića je njihova tradicionalna, mogli bismo kazati školska, struktura i forma. Prvo što, skoro uvijek, u uvodu hutbe iznosi jeste kur'anski tekst kao suštinska tematska okosnica. U daljem “razvijanju” toka hutbe, navodi još kur'anskih ajeta, smještenih u kontekst, iz kojih se nadaju ključne poruke, a koje se ljudima o postavljenoj temi upućuju. Glavna potka hutbe sazdana je i od pažljivo i tematski posve svrsishodno probranih hadiskih predaja. Zatim, nerijetko su zastupljeni upečatljivi i poučni navodi iz znamenitih tradicionalnih islamskih djela, ali i argumenti iz nauke, kao i primjeri iz aktuelne životne stvarnosti – naglasio je muftija Fazlović.

Osvrćući se na sadržaje hutbi koje prof. Mehanović crpi iz različitih islamskih oblasti (tefsir, hadis, akaid, fikh…), muftija je istakao kako su njegove interpretacije pouzdane jer pripada redu krajnje odgovornih i veoma učenih alima.

– Sasvim sigurno je prof. Mehanović jedan od naših upućenijih poznavalaca klasične literature i tradicionalnih islamskih znanja, a što mu omogućava i njegovo izvrsno poznavanje arapskog jezika. Uz to, posjeduje lijep izraz u vlastitom jeziku, lahak, razgovijetan i prijemčiv stil govora i pisanja. A to su ključne odrednice za transmisiju znanja, poruke i pouke za ljude – naglasio je muftija Fazlović.

Prepoznatljiva je temeljna nit koja povezuje skoro sve hutbe u ovoj zbirci – njihova povezanost s događajima iz vremena kada su kazivane.

– Autor se nije libio o svemu važnom govoriti, na svoj način, a opet karakterističnim jezikom hutbe. Tako je zbirka hutbi i svojevrsni pregled povoda i događaja koji su obilježili jedno vrijeme u trajanju od nekoliko prvih decenija XXI stoljeća. Čitaoci će ovdje naći njihove precizne deskripcije i sasvim primjerene poglede na njih iz ugla dobro upućenog i educiranog alima. Uz to, njome će se moći lijepo služiti i brojni naši hatibi u svojim pripremama za obavezna sedmična kazivanja hutbi – zaključio je muftija Fazlović.

Direktor Behram-begove medrese dr. Admir Muratović istaknuo je posebnu vrijednost jezika i stila koji autor koristi, naglasivši da hutba sama po sebi jeste najbolji, najljepši govor, jer poziva Allahu, poziva onome što će Ga učiniti zadovoljnim.

Dr. Muratović je pohvalio to što profesor Mehanović dosljedno slijedi praksu Poslanika, a.s., u pogledu brige o jeziku propovijedi, rekavši da jezik i stil njegovih hutbi u potpunosti odgovaraju svrsi i funkciji ove vrste kazivanja. Hutbe su, kako je istakao direktor Muratović, lahko razumljive, prijemčive, inspirativne, uz to produhovljene, senzibilne i ekspresivne, a sve to im daje snagu da se primjenjuju u svakodnevnom životu onih koji ih slušaju ili čitaju.

Posebno je naglašena jezička čistoća profesoreve hutbe koja, prema riječima dr. Muratovića, u potpunosti odgovara ambijentu u kojem je ista držana, čistoći, sjaju i bjelini džamije Behram-begove medrese.

Zasluge za tu jezičku jasnoću dr. Muratović je pripisao i Mehanovićevoj jezičkoj kompetenciji.

– Mehanovića poznajemo kao izvrsnog poznavaoca arapskog jezika, ali i kao osobu koja uveliko vodi računa o svome maternjem jeziku – kazao je dr. Muratović.

Direktor Biblioteke „Behram-beg“ dr. Ahmed Hatunić istakao je bogatu biografiju autora i njegov višestruki doprinos Islamskoj zajednici i obrazovanju. Profesor Mehanović, kako je naveo, dugogodišnji je profesor arapskog jezika i kiraeta u Behram-begovoj medresi, afirmirani islamski učenjak, alim, hatib, vaiz, te osoba koja je doprinijela i radu Behram-begove biblioteke kao član u Upravnom odboru.

Dr. Hatunić je naglasio da je profesor Mehanović svoje znanje i hatibsku praksu oblikovao kroz obrazovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi, a zatim i tokom studija u Egiptu i Saudijskoj Arabiji.

– Znanja i iskustva alima spojio je s okolnostima i potrebama svoje domovine, prateći aktuelnosti situacija i trenutaka, okolnosti i povoda o čemu je vodio računa prilikom pripreme i održavanja hutbi. One su, bez izuzetka aktualne, iskazane kao odgovor na potrebu, povod ili stanje u kojem su se nalazili muslimani u trenucima njihovog kazivanja – kazao je dr. Hatunić.

Posebno je naglasio da je profesor Mehanović bio hatib koji je znao odgovoriti na zapitanost vjernika da rastumači propise vjere, potakne na djelovanje, razmišljanje i promjenu te pojasni aktualna događanja u zemlji i svijetu. Sve je to, kako je dodao direktor Hatunić, temeljio na tekstovima Kur’ana i sunneta, predajama časnih prethodnika i prvih generacija muslimana.

Govoreći o stilu hutbi, dr. Hatunić je istaknuo njihovu jasnoću, preciznost i tematsku uokvirenost.

– U njima autor slušaocu ili čitaocu dostavlja dostatnu količinu informacija koje će mu u potpunosti rasvijetliti i približiti zadatu temu – zaključio je dr. Hatunić.

U svom obraćanju na promociji, autor knjige Halil Mehanović osvrnuo se na složenost pripreme i kazivanja hutbe, naglašavajući da je mnogo lakše govoriti o hutbi nego je zaista napisati i održati. Istakao je da gotovo svako može komentarisati hutbu, ali da za kvalitetnu, uspješnu hutbu treba mnogo više, posvećenost, priprema, razumijevanje konteksta i, iznad svega, Božija uputa.

Objasnio je da je upravo ta uputa ono što često odlučuje o tome hoće li hutba zaista imati svoj puni učinak, jer kako kaže, „nekad se desi da smo pripremajući hutbu dali sve od sebe, ali na kraju nama samima ne izgleda onako kako smo zamislili“.

Govoreći o suštini hutbe, profesor Mehanović je naglasio da uspješna hutba treba biti tamam, optimalna, koja nije dugačka. Prema njegovim riječima, hutba nije za poduku, nije za podučavanje, nego je za poruku i opomenu.

U uvodnom poglavlju knjige Savjet bogobojaznima autor se pozabavio samim opisom hutbe, njenog sadržaja i strukture. Posebno je naglasio važnost vremenskog trajanja hutbe. Njegov zaključak je da govor s minbera petkom, koji muslimani moraju slušati jer je obavezni dio namaza, ne bi trebalo da bude ni prekratak ni predug, nego „optimalan“.

Teme kojima se autor bavi u ovoj zbirci nisu klasificirane po nekom obrascu ili razdvojene u poglavlja po tematskoj povezanosti sadržaja. Time se sugerira da su sve teme važne i da se muslimani moraju prema njima adekvatno odnositi.

Uslovno se mogu klasificirati teme kojima se autor bavi. Dominantne su one koje se tiču vjere, opisa iskazivanja pokornosti Uzvišenome, ljubavi prema Allahu i Njegovom Poslaniku, a.s., učenjacima kao nasljednicima Božijih poslanika, ramazanu, hadžu, hidžabu, ihramima, odabranim noćima… Značajan opus pripada i temama vezanim za poželjne osobine vjernika, porodici, radu, dozvoljenoj zaradi i sl.