U organizaciji Centra za istraživanje i unapređenje duhovne i kulturne baštine Bosne i Hercegovine (CID BiH), danas je u Stocu održan 17. naučni skup pod nazivom „Srce islama – islamska duhovnost/tesavvuf u prošlosti i sadašnjosti“.
Na skupu su razmatrane teme poput uloge tesavvufa u savremenom društvu, značaja duhovnog autoriteta, odnosa srca i razuma te etičkih i spiritualnih dimenzija islama.
Na početku skupa istaknuto je da su naučni susreti u Stocu rezultat dugogodišnje vizije i duhovne širine rahmetli šejha Halila Hulusije Brzine.
Šejh mr. Suad-ef. Mujakić, predsjednik CID-a, podsjetio je da islamska duhovnost, odnosno tesavvuf, predstavlja najdublji unutarnji sloj islamskog vjerovanja te da se obradom pojmova tesavufa nastoji sagledati njihovo izvorno značenje u savremenom društvenom kontekstu, kako bi poslužilo kao putokaz za individualno duhovno sazrijevanje i odgovorno kolektivno djelovanje unutar zajednice.
Prenoseći selame reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, u svojstvu njegovog izaslanika skup je otvorio tuzlanski muftija dr. Vahid-ef. Fazlović.
Uz podsjećanje da nauka i naučna okupljanja primarno imaju za cilj duhovno oplemenjenje čovjeka, kao pojedinca i kao dijela cjeline, naglasio je da se ni stabilno društvo ne može graditi ako za to nema dovoljno motiviranih, plemenitih i moralno formiranih pojedinaca. Shodno islamskim načelima, ishodišna snaga te vrste postojanosti baštini se u zdravom ljudskom srcu.
– Muhammed, sallellahu alejhi ve sellem, objašnjava da se bit njegove poslaničke misije ponajprije vezuje za izgradnju najboljih karakternih crta i uzornog moralnog ponašanja ljudi. Nadahnuti ovim riječima Resuli-ekrema, sufije su naučavale i djelovale u skladu s načelom da oplemeniti čovjeka znači zamijeniti jednu crtu njegove ličnosti boljom, te da je naročito poguban egoizam. Jer ljudski ego potiskuje plemenite potencijale srca i duše, remeti zdravoumsko prosuđivanje – kazao je Fazlović.
U citatima Ibn Hazma o psihologiji ljudskih bića izdvojio je osjećaj oslobođenosti od nespokoja.
– Otjerati nespokoj težnja je oko koje se svi narodi slažu od vremena kad je Svemogući stvorio svijet, pa do Sudnjeg dana. I sva njihova djela usmjerena su ka tom cilju – naglasio je, podsjećajući na važnost svrsishodnog korištenja vremena u darovanom prostoru.
Govoreći o temeljnim shvatanjima tesavufa, Fazlović je naveo mišljenje sufijskog šejha iz 17. stoljeća, Egri Dereli Ibrahim-efendije, prema kojem se sufije potpuno predaju Apsolutnoj Volji i poništavaju strasti kako bi zaslužili status gosta Božijih tajnih dvora.
– Sufija je potpuni musliman, koji istinski poznaje propise vjere. Biti u okrilju tesavvufa znači biti pastir svih Božijih stvorenja, te u svakom od njih vidjeti Istinu. Tesavvuf osposobljava sufiju da mu bude lahka svaka poteškoća i da bude strpljiv i izdržljiv kao Poslanikovi ashabi ‘ehli suffe’. Tesavvuf traži da u ljudskom srcu ‘tako čvrsto stoji Muhammedov šerijat kao nepomična stijena’ – citirao je Fazlović.
Na kraju obraćanja podsjetio je da tesavvuf, uz hanefijsko-maturidijsko pravno i teološko učenje, stoljećima čini važnu komponentu tradicije muslimana u Bosni i Hercegovini, što je potvrđeno u brojnim naučnim radovima i istraživanjima.
Prof. dr. Nevad Kahteran je u svom izlaganju govorio o intelektualnom i duhovnom naslijeđu profesora Sejida Huseina Nasra, ističući njegovu ključnu ulogu u savremenom razumijevanju islamske duhovnosti, filozofije i pluralizma.
Podsjetio je da se Nasr početkom decembra ove godine povukao s George Washington Universityja, naglašavajući da je riječ o jednom od najvećih muslimanskih mislilaca današnjice i najznačajnijem predstavniku perenijalne filozofije.
Kahteran je naglasio da Nasr sintetizira gotovo 1.500 godina islamske misaone tradicije, dajući joj savremeni izraz i globalni značaj, te pruža intelektualno i duhovno pribježište u vremenu globalnih kriza. Posebno je istaknuo Nasrovu ulogu u afirmaciji islamskog pluralizma, za koji je rekao da predstavlja samu suštinu islamske tradicije.
Prof. dr. Fahira Fejzić Čengić iznijela je lično i akademsko svjedočanstvo o suočavanju s dominantnim medijskim narativima o islamu nakon 11. septembra 2001. godine. Govoreći o prijavi svoje magistarske teze neposredno nakon terorističkih napada u SAD-u, ukazala je na otpore i nerazumijevanje unutar akademske zajednice, posebno zbog odluke da se komunikološki bavi medijskim prikazom islama i muslimana.
Fejzić Čengić je posebno istakla značaj Nasrove knjige „Srce islama“, opisavši je kao ključno intelektualno uporište i ohrabrenje. Naglasila je da Nasr islam ne posmatra kao monolitnu pojavu, već kroz koncept „sedam srca islama“, ističući historijsku i geografsku raznolikost islamskog svijeta, te ulogu tesavvufa i derviških tradicija u očuvanju islama, uključujući i evropski islamski prostor kojem pripada i Bosna i Hercegovina.
U završnom dijelu izlaganja upozorila je na potrebu kritičkog pristupa savremenim tehnologijama i vještačkoj inteligenciji, ističući važnost oslanjanja na provjerene izvore znanja i duhovne vrijednosti.
Zaključila je da Nasrovo djelo predstavlja snažnu vezu „srca islama i srca insana“ i pozvala prisutne da njegovo naslijeđe čitaju kao trajni poziv na intelektualnu odgovornost, duhovnu dubinu i međureligijski dijalog.
Doc. dr. Elvir Musić u svom izlaganju tematizirao je odnos islama, tradicije i umjetne inteligencije, upozoravajući da se čovječanstvo nalazi pred pojavom koja će presudno oblikovati svakodnevni život, način mišljenja i razumijevanje duhovnosti.
Polazeći od islamske postavke slobode čovjeka kroz robovanje isključivo Uzvišenom Allahu, Musić je naglasio da je upravo ta sloboda najveći dar čovjeku, jer oslobađa od svakog drugog oblika porobljavanja.
– Samo slobodan čovjek može iskreno robovati Allahu i odgovorno graditi put ne samo sebi, nego i cjelokupnom čovječanstvu – istakao je Musić.
Ukazao je na ozbiljan problem savremenog muslimanskog svijeta – oslanjanje na parcijalna znanja i tuđa otkrića, dok vlastitu stvarnost dopuštamo da definiraju drugi. U tom kontekstu umjetnu inteligenciju označio je kao „game changer“, čiji se utjecaj ne može ignorirati.
Musić je istaknuo da će umjetna inteligencija postati ogledalo čovječanstva, obrađujući sve što joj je povjereno – znanja, tekstove, ideje i vrijednosti.
– Ona neće misliti izvan onoga što smo joj dali, ali će ubrzati procese do mjere da ćemo, ukoliko ne razvijamo vlastite kognitivne i duhovne kapacitete, vrlo brzo izgubiti korak s vremenom – upozorio je.
Posebno je istakao potrebu da muslimanska društva aktivno učestvuju u oblikovanju digitalnog prostora, sistematski unoseći vlastita znanja, tradiciju i intelektualnu baštinu u savremene tehnologije. Kao pozitivan primjer naveo je zemlje koje su na vrijeme digitalizirale vlastitu znanstvenu i kulturnu baštinu.
Govoreći o duhovnosti, Musić je upozorio na opasnost pogrešnog redefiniranja i razvodnjavanja pojma duhovnosti.
– Umjetna inteligencija vrlo lahko može ponuditi sadržaje koji nemaju uporište u islamskoj, odnosno monoteističkoj tradiciji, zbog čega je nužno jasno i odgovorno definirati stupnjeve i sadržaj autentičnog duhovnog iskustva – naglasio je.
U završnom dijelu izlaganja, govorio je i o vlastitom iskustvu rada s umjetnom inteligencijom, koje je rezultiralo knjigom „Moji filozofski razgovori s umjetnom inteligencijom: o etici i budućnosti ljudskog roda“, objavljenom na engleskom jeziku. To iskustvo nije ponudio kao gotov model, već kao svjedočanstvo vremena i poziv na ozbiljno akademsko i duhovno promišljanje.
Zaključujući izlaganje, Musić je podsjetio da postoje dimenzije ljudskog postojanja koje umjetna inteligencija nikada neće dosegnuti: emocije, duhovna dubina i moralna odgovornost.
– Na nama je da u tim prostorima jačamo, kako bismo ostali ono što jesmo, ljudi, najsavršenija bića koja je Uzvišeni stvorio – poručio je.
Mustafa-ef. Gobeljić, glavni imam MIZ Brčko je govorio o šejhu Mehmed-efendiji Hafizoviću, ističući njegovu ulogu moralnog autoriteta, vjerskog učitelja i duhovnog mentora.
Naveo je osobine šejha: blagu narav, postepenost u radu s ljudima, strpljivost, senzibilnost prema zajednici te izuzetne pedagoške sposobnosti.
– Bio je vrsni pedagog i duhovni učitelj, osoba koja vam nije ostavljala izbora osim da je volite – kazao je Gobeljić.
Šejh Mehmed-efendija ostavio je dubok trag u Donjem Podrinju, posebno u općinama Zvornik, Vlasenica i Bratunac, gdje je bio omiljen među džematlijama i u široj zajednici.
– Neka se Allah džellešanuhu smiluje njegovoj plemenitoj duši – zaključio je Gobeljić.
Na skupu su o temama poput ihsana, klasične opozicije razuma i srca, Fojničke medrese kao nukleusa islamsko-tesavvufske tradicije, futuvveta u svijetlu kur'anskih ajeta i etičkih izreka Džunejd el-Bagdadija, interaktivnog odnosa tesavvufa i društva, te krize duhovnog autoriteta govorili prof. dr. Ferid-ef. Dautović, prof. dr. Amina Šiljak-Jesenković, prof. Mensur-ef. Pašalić, dr. hfz. Lejla Boškailo, dr. Senad Hasanagić i mr. šejh Džemal-ef. Salkić.
Radove za 17. zbornik, koji će biti štampan do proljeća iduće godine, priložit će još i prof. dr. Ismet Bušatlić, šejh dr. Senad-ef. Agić, mr. Suad Behlulović i mr. Suad Mujakić.
(Hasan Eminović/Preporod.info)
Sedamnaesti naučni skup CID-a BiH: Od duhovnog naslijeđa do umjetne inteligencije
