Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa i Institut za društvena i religijska istraživanja organizirali su u Tuzli dvodnevnu naučnu konferenciju s međunarodnim učešćem “Institucija hifza Kur’ana u Bosni i Hercegovini”

Ova naučna konferencija završena je danas obraćanjem muftije tuzlanskog dr. Vahid-ef. Fazlovića, koji se zahvalio organizatorima, izlagačima i učesnicima konferencije.

– Svaki naučni skup je vrijedan ali ovaj je zaista poseban. Dosta smo naučili ali je važno i da smo se u našoj duhovnoj vertikali uzdizali. Možda ovo bude poticajno za neke od nas da već sutra krenemo ovim putem, da neko od ovih vrijednih hafiza bude naš muhafiz. Na ovoj konferenciji su govorili naši najuspješniji hafizi i istaknuti alimi. Dugujemo im veliku zahvalnost. Medrese i fakulteti islamskih nauka su naši centri znanja i podučavanja, pa i kada je riječ o podučavanju hifzu Kur'ana. Tu su i naši mektebi i škole Kur'ana. Drago mi je da smo na ovoj konferenciji sklopili i jedan geografski mozaik jer smo imali predstavnike iz naših muftijstava i mešihata, kazao je muftija Vahid-ef. Fazlović.

Zaključke konferencije izložio je predsjednik Organizacionog odbora dr. Mensur-ef. Husić. U njima se, između ostalog, naglašava da je Kur'an naše duhovno vrelo. Iz njega crpimo vječne istine, uputu, znanje i univerzalne moralne postulate. Hifz Kur'ana je najjače i sveobuhvatno sredstvo povezanosti sa Kur'anom. Čuvanje Kur'ana ima svoju hijeropovijesnu i povijesnu dimenziju u kojoj se Božiji govor čuva, prenosi i baštini u svojoj izvornoj autentičnosti. Višestoljetna tradicija učenja, proučavanja i prepisivanja Kur'ana u Bosni i Hercegovini ukazuje na odgovoran odnos bosanskohercegovačkih muslimana i Islamske zajednice spram institucije hifza.

Na konferenciji je, na naučno relevantnim i dostupnim izvorima, predstavljen povijesni pregled institucije hifza od vremena poslanika Muhammeda, alejhi selam, te povijesni pregled institucije hifza Kur'ana u Bosni i Hercegovini kroz djelovanje medresa, fakulteta islamskih nauka, škola Kur'ana, imama, hafiza i kurra hafiza.

Akcentirano je da je rad sekcija hifza u mektebima, medresama, fakultetima, edukativnim programima škola Kur'ana u medžlisima i muftijstvima potrebno dodatno podržati i institucionalno ojačati. Fond Bejtul-mal iz kojeg se izdvajaju značajna sredstva za finansiranje škola hifza predstavlja respektabilnu podršku unaprjeđenju i boljoj organizaciji institucije hifza u Bosni i Hercegovini.

Medrse su i dalje glavni oslonac u odabiru i edukaciji budućih hafiza. U tom smislu potrebno je uložiti dodatne napore da se blagovremeno prepoznaju talentirani učenici koji posjeduju predispozicije za učenje hifza. Povećanje broja hafiza pokazuje veliko interesovanje mladih ljudi za memorisanje Kur'ana ali i za teorijskim i praktičnim izučavanjem Kur'ana i kur'anskih nauka.

Učesnici naučne konferencije ističu važnost da se izučavanje kiraetskih varijanti utemelji na institucionalnom i planskom pristupu Islamske zajednice i njenih organa i ustanova. Preporučeno je da Islamska zajednica u kontinuitetu organizira simpozijume i naučne konferencije na kojima će se multidisciplinarno i naučno valorizirati tradicija hifza u Bosni i Hecegovini. Učenicima koji uče hifz i njihovim muhafizima potrebno je organizirati stručnu i materijalnu podršku i kvalitetne uvjete za rad te je predloženo da Uprava za vjerske poslove organizira radne sastanke hafiza u Bosni i Hercegovini na kojima će se razmijeniti iskustva i potvrditi smjernice za unaprjeđenje institucije hifza.

Istaknuto je da hifz Kur'ana doprinosi kvalitetnijem radu u imamskom, hatibskom i muallimskom pozivu. Neprocjenjiv je doprinos koji su hafize, Bošnjakinje dale u prakticiranju i njegovanju institucije hifza u Bosni i Hercegovini. Posebno je naglašena duhova i odgojna dimenzija žena hafiza koje su svojim predanim vjerničkim angažmanom ostavile neizbrisiv trag u porodičnom i društvenom ambijentu.

Preporuka je da se dosadašnja iskustva naproduktivnijih i najiskusnijih muhafiza objedine i sistematiziraju kako bi bila relevantan izvor u procesu buduće edukacije novih hafiza.

Tokom današnjeg, drugog dana konferencije o instituciji hifza Kur'ani-kerima, koja je u Bosni i Hercegovini stoljećima brižno njegovana, iz različitih perspektiva govorili znanstveno afirmirani alimi u oblasti islamskih nauka. Izlaganja su održana u Behram-begovoj medresi u tri tematska okvira: Povijesni pregled institucije hifza u Bosni i Hercegovini, Značaj hifza u misiji islama i životu muslimana te Metode i praksa podučavanja hifzu Kur'ana.

Konferencija je otvorena u ponedjeljak 25. juna a na svečanom otvaranju obraćanja su imali reisul-ulema dr. Husein-ef. Kavazović, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, direktor Uprave za vjerske poslove dr. hafiz Mensur-ef. Malkić, prof. dr. kurra hafiz Fatih Ҫolak sa İstanbul 29 Mayıs Üniversitesi i predsjednik Organizacionog odbora konferencije dr. Mensur-ef. Husić. Uvodna izlaganja imali su akademik Enes Karić (Utjecaj Kur'ana na ljudsku misao) i prof. dr. Ismet Bušatlić (Kur'an  u Bosni i Hercegovini).