U Centru za mlade Tušanj, 29. maja 2023. godine, održan je okrugli sto o temi “Porodica pred savremenim izazovima”. Organizatori ovog skupa su odjeli za brak i porodicu Muftijstva tuzlanskog i Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, a održan je u okviru aktivnosti kojima se obilježava Međunarodni dan porodice.

Riječima dobrodošlice na samom početku obratile su se koordinatorice djela za brak i porodicu Muftijstva tuzlanskog i Medžlisa Tuzla profesorice Hasiba Saračević i Elmedina Osmić Brzović.

Predavači su bile dr. Safija Malkić, voditeljica Odjela za brak i porodicu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Azra Fazlović, profesorica u Behram-begovoj medresi, dr. Fatima Klempić-Dautbašić, specijalista ginekologije i akušerstva, Anela Osmić, psihoterapeutkinja i Amina Đulović, stručna saradnica za medije i odnose sa javnostima Muftijstva tuzlanskog.

Dr. Safija Malkić, koja je govorila o temi “Porodica u savremenom dobu”, istakla je da se dešava erozija savremene porodice i da je evidentno rastakanje bosanskohercegovačke, tradicionalne bošnjačke porodice. Ona je izuzetna ugrožena savremenim tokovima i trendovima.

– Živimo u atomiziranim porodicama gdje smo svedeni na manje oblike, jer se dešava promjena koncepta pristupa porodici, upravo zbog te savremenosti i tih savremenih izazova. To su negativni izazovi i problemi – kazala je dr. Malkić.

Bitno je da se kao vjernici pouzdamo u Allahovu pomoć kada je porodica u pitanju, da se kao muslimani okrenemo Njemu i manje budemo pod uticajem materijalnog.

– Vratimo se sebi i svojoj porodici kako bi postigli duševni mir. Prioritet nam mora biti porodica, ne posao ili nešto drugo. Važno je da radimo, da smo emancipirani, da smo uključeni u društvene tokove, ali je važnije da definiramo naše uloge i da se vratimo ulozi roditelja i odgajatelja. Težnja i obaveza nas muslimana jeste da njegujemo božanski koncept, Allah nam je dao najbolji koncept porodice i braka. On nije savremeni, on je svevremeni, najbolji koncept – kazala je dr. Malkić.

Osnov porodičnih vrijednosti, istakla je profesorica Azra Fazlović, čini zdrava bračna zajednica tako da vrijednosti bračnog i porodičnog života čine neraskidivu cjelinu. Profesorica Fazlović je govorila o porodičnim vrijednostima u islamu.

– U islamu je brak blagoslovljeni ugovor između muškarca i žene s kojim oni započinju zajedničko bračno putovanje u duhu ljubavi i samorazumijevanja te zajedničke sigurnosti i zadovoljstva. Prema Kur'anu glavni cilj braka jeste da se u njemu stekne mir i zadovoljstvo na temelju međusobne ljubavi, razumijevanja i samilosti. Ove vrijednosti su ključne za sticanje i podizanje dobra potomstva – kazala je profesorica Fazlović.

Cjelokupna islamska tradicija, nastavlja profesorica Fazlović, brak predstavlja u svjetlu mnogostrukih vrijednosti za ljude, a današnja kriza braka i porodice poprima planetarne dimenzije tako da se naše društvo sa ovom zabrinjavajućom pojavom  suočava u sve većoj mjeri.

– Brak i porodica su poput građevine, katastrofalne oluje koje se događaju diljem svijeta često do krajnjih granica otkrivaju kvalitet i čvrstoću mnogih građevina. Neke zgrade koje su izgledale čvrsto budu uništene do temelja. Ukoliko se ljudi ne promjene i ne poprave svoju odgovornost, slično se može dogoditi sa brakom i porodicom, jer se i ova građevina našla pod udarom snažnih oluja. Ipak, i danas je moguće, kao što je bilo moguće i ranije, zasnovati i izgraditi sretan i stabilan brak na čijim temeljima će se učvrstiti institucija porodice – istakla je profesorica Fazlović.

Stopa nataliteta je u stalnom opadanju, kazala je dr. Fatima Klempić-Dautbašić koja je govorila o temi “Porodica i natalitet – blagodati majčinstva”. To nije samo odlika Bosne i Hercegovine, nego cijelog regiona.

– U svom poslu često sam svjedok situacijama da mlade osobe odgađaju rađanje ili čak prekidaju trudnoću, ali ne zato što oni ne žele porodicu, nego zbog straha od gubitka posla, jer mnogi privatni poduzetnici ne žele zadržati trudnicu, tako da će ona izgubiti kakvu-takvu ekonomsku sigurnost. U mnogim slučajevima slični su razlozi zašto mnoge porodice ostaju na jednom djetetu iako žele više. Ekonomske brige stvaraju i druge probleme u ljudima kao što su stres, nervoza, pa je vjerovatno i to razlog za slabije osnivanje porodica i veći broj razvoda – kazala je dr. Klempić-Dautbašić te napomenula da ima i drugačijih slučajeva koje vrlo rado ističe.

Žena koja rodi troje ili više djece je heroina, dodala je dr. Klempić-Dautbašić, te se osvrnula na izreku da svako dijete ima svoju nafaku.

– Ja iskreno vjerujem u to. Zato želim da podstaknem mlade ljude da se ohrabre, da osnivaju porodice, jer se životne prilike mogu promjeniti i to je ono što očekujemo od života, da idemo naprijed i izborimo se za svoje bolje sutra. A bit će kasno kad dođemo do tih promjenjenih prilika a propustili smo priliku za potomstvom – istakla je dr. Klempić-Dautbašić.

Mentalno zdravlje je prioritet našeg života, kazala je psihoterapeut Anela Osmić. Ma koliko pričali o njemu nikad se dovoljno ne može naglasiti njegova važnost.

– Kada je mentalno zdravlje dobro ono poboljšava kvalitet života. Na razvoj čovjekove ličnosti, na razvoj njegovih stavova, interesa, mišljenja utiču ljudi oko nas, a najveći značaj pri tome ima porodica. Ona, porodica u današnjem vremenu prolazi kroz razne izazove i često treba podršku zajednice, a posebno kada su u pitanju naši najmlađi članovi porodica – napomenula je Osmić koja je govorila o mentalnom zdravlju porodice.

O ulozi porodične komunikacije u procesu odgajanja djece govorila je Amina Đulović, stručna saradnica za medije i odnose sa javnostima Muftijstva tuzlanskog.

– U dugom procesu izgradnje porodice ključna je dobra i zdrava komunikacija. Kada sa svojom porodicom provodimo vrijeme, ulažemo male ili velike napore da izgradimo zdravu porodicu i dobru komunikaciju u njoj, kada odlučno prevazilazimo poteškoće koje bračni i porodični život nosi sa sobom, tražeći u svemu tome Allahovo zadovoljstvo, ugradili smo taj dio života u vječnost. Zbog toga je izuzetno važno s kojom namjerom s članovima naše porodice komuniciramo – istakla je Đulović.

Danas su unaprijeđena sredstva komuniciranja, napomenula je Đulović, ali nam nedostaje iskrenih razgovora, upoznavanja, razumijevanja i povjerenja. Ponekad mislimo da smo usrećili članove porodice obezbjedivši im materijalnu egzistenciju, ali propuštamo da istinski pokušamo razumjeti svog supružnika, propuštamo uronuti u svijet našeg djeteta, prepoznati uzdah našeg roditelja.

– Mi danas jako mnogo slušamo, ali do nas istinski ne dopire ono što čujemo. Nepodjeljeno je mišljenje komunikologa kada je u pitanju najvažniji segment dobre komunikacije. To je slušanje, a njegova važnost često je zanemarena. Ako se dijete plaši da nam prizna svoje greške, da s nama podijeli svoje strahove, namjere, želje i planove i ukoliko ne znamo šta je uzrok tome onda nismo izgradili dobru komunikaciju s našom djecom. Ili možda dijete u nekim njegovim pokušajima da s nama podijeli ono što osjeća jednostavno nismo pažljivo slušali – kazala je Đulović.

Kako bismo to popravili slijedi nam dug put na kojem su strpljenje i lijepa riječ ključni, zaključuje Đulović. Put izgradnje dobre komunikacije s našom djecom je težak, ali dugoročno itekako plodonosan. U razgovoru s djecom slušanje je znak aktivne komunikacije i djeca veoma dobro zapažanju da li ih slušamo ili ne. Važnu ulogu ima i međusobna komunikacija roditelja.

– Dijete će se u bliskoj budućnosti prema svojoj okolini ponašati onako kako se roditelji ponašaju prema njemu ili kako se roditelji međusobno ponašaju. Stoga je jako bitno da roditelji, s vremena na vrijeme preispitaju svoju međusobnu komunikaciju i svoju komunikaciju s djecom – kazala je Đulović.

Odlomke iz Kur'ana učili su Nermin Đuzić i Muamer Džemalić, a prigodnu kasidu o porodici izvela je Lamija Zeleturović.

Prisutni su u dijelu predviđenom za diskusije uputili pitanja ali i podijelili impresije, te iskazali radost što se u okviru zajednice organizuju ovakvi događaji koji su na korist svima koji ih posjete. Učešće na ovom okruglom stolu uzele su koordinatorice medžlisa sa područja Muftijstva tuzlanskog, tuzlanskih džemata, profesorice Behram-begove medrese, predstavnice udruženja, institucija, društveno aktivne žene i djevojke sa ovog područja, kao i značajan broj džematlijki i omladine.