Publikacija “Šerijatski sud u Tuzli (1894-1946) – analitički inventar” promovisana je večeras u Behram-begovoj medresi u Tuzli.

Pod pokroviteljstvom Muftijstva tuzlanskog, promociju su organizovali Arhiv Tuzlanskog kantona, Behram-begova medresa i Institut za društvena i religijska istraživanja, a promotori su bili dr. Ahmed Hatunić, prof. dr. Izet Šabotić i prof. dr. Sead Selimović.

Promociji je prisustvovao muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, koji je kazao kako je ova publikacija važna za Islamsku zajednicu, nauku, prošlost, ali i sadašnjost.

Govoreći o početku rada Šerijatskog suda u Tuzli muftija Fazlović je podsjetio na generaciju Bošnjaka koji su u tom teškom vremenu, kada se nije bilo lahko snaći, tražili rješenja.

– Tražili su rješenja u osnivanju i jačanju institucija. Bošnjaci su u tom vremenu imali ispred sebe jedno važno pitanje, ostati u Bosni ili otići iz nje. Prvi pokret koji su Bošnjaci formirali sa dolaskom Austro-Ugarske monarhije u Bosnu i Hercegovinu je bio Pokret za iseljevanje iz Bosne i Hercegovine. U nekoliko navrata veliki broj Bošnjaka se iselio iz ove zemlje – podsjetio je muftija Fazlović.

Umni ljudi tog vremena, dodao je muftija, razmišljali su kako uvjeriti svoje sunarodnjake, narodne mase, da je ipak najvažnije ostati u svojoj domovini. Valjalo je dati odgovor muslimanima na tu kolektivnu zapitanost da li je dozvoljeno muslimanima da žive u nemuslimanskoj zemlji.

– Postavila su se četiri pitanja kako da se organizira naš narod na nivou institucija. To je vjersko predstavljanje i vjerske institucije, zatim obrazovanje, vakufi i jedno od ključnih pitanja je bilo šerijatsko-sudački poslovi i načini njihove organizacije. Sa manje ili više poteškoća, našli su odgovor na sva ova pitanja – kazao je muftija Fazlović.

Muftija je dodao da je bošnjačka ulema tada dobila podršku od autoriteta iz muslimanskog svijeta, a među njima su bili šejh Muhammed Abduhu i Rešid Rida.

– Šejh Abduhu je pohvalio Bošnjake i bošnjačku ulemu nakon uspostavljanja Šerijatsko-sudačke škole koja je izravno bila izdanak ovih potreba da za šerijatsko-sudačke poslove imamo stručnjake, profesionalce – istakao je muftija Fazlović.

Muftija Fazlović je, zahvalivši se Arhivu TK-a i timu koji je radio na ovoj publikaciji kazao da svako vrijeme, a tako je i sa našom generacijom, donosi zahtjeve, okolnosti koje najčešće nisu lahke.

– Od velikog je značaja da se na osnovu jedne ovakve publikacije podsjetimo na tu vitalnost našeg naroda i na sposobnost da se pronađu rješenja – istaknuo je muftija Fazlović.

Promotor dr. Ahmed Hatunić je kazao da su muslimani Bosne i Hercegovine tokom prošlosti posvećivali značajnu pažnju šerijatsko-pravnoj nauci, ali i njenoj primjeni kroz institucije države od Osmanskog perioda, ali i u svim kasnijim državno-pravnim okvirima, a na neki način i u nekom obliku do današnjeg dana.

– Primjena šerijatskog prava u Bosni i Hercegovini trajat će neprekidno sve do 5. marta 1946. godine kada je Predsjedništvo Narodne skupštine BiH donijelo Zakon o ukidanju šerijatskih sudova na području Bosne i Hercegovine – podsjetio je dr. Hatunić.

Dodao je da će šerijatsko pravo nakon tog datuma sa normativno-pravnog područja djelovanja iza čije primjene stoji država putem svojih institucija sudske i organa izvršne vlasti koje garantiraju njihovo poštivanje preći na isključivi domen vjere i etike gdje je čovjek potpuno slobodan izabrati između poštivanja ili nepoštivanja šerijatsko-pravnih normi, uz važnu opasku da njihova primjena predstavlja neodvojivi dio vjerskog identiteta muslimana koji žele da se pridržavaju pravila svoje vjere.

– Iz šerijatsko-pravnog aspekta gledano radi se o vrijednom djelu koje će buduće istraživače o primjeni šerijatskog prava na ovim prostorima i njegove sudske prakse veoma jednostavno i brzo povezati sa mnoštvom cjelovitih presuda, tokova suđenja, obrazloženja i zaključaka, a što će biti od velike pomoći prilikom istraživanja, formiranja zaključaka i dokazivanja njihovih znanstvenih veza – kazao je dr. Hatunić.

Prof. dr. Izet Šabotić je istakao da je jedan od važnih fondova u Arhivu Tuzlanskog kantona i fond Šerijatskog suda u Tuzli koji sadrži izuzetno vrijedne spise koji se odnose na važne životne oblasti, bračno-porodične, posjedovno-imovinske, ekonomsko-socijalne i druge na širem tuzlanskom području u naznačenom vremenu, od 1894. do 1946. godine.

– Shodno tematskoj podjeljenosti ovog fonda na koje se odnose spisi obrađivač je iste, uz poštivanje tematskog reda, razvrstao na dvije zasebne cjeline i to onu koja se odnosi na bračno-porodične odnose i onu koja se tiče ostavinsko-imovinskih odnosa stanovništva kotara Tuzla. Isto tako, pri obradi fonda se poštovao hronološki red prateći dokumenta koja su nastajala u radu Šerijatskog suda – kazao je dr. Šabotić.

Da bi istraživanje bilo olakšano, kazao je promotor prof. dr. Sead Selimović, pristupa se izradi ovakvih arhivskih pomagala, odnosno znanstveno-obavještajnih sredstava kao što je ovaj inventar.

– Rukopis analitičkog inventara sadrži važne dokumente kao što su smrtovnice, sudski spisi, spisi o bračnim odnosima, bračnim sporovima, ostavinskim raspravama i tako dalje. Inventari imaju veliki značaj za istraživače i druge korisnike, ali i za arhiviste i arhive. Ovaj inventar je urađen izuzetno pregledno, baš onako kako treba da budu urađena znanstveno-obavještajna sredstva – istakao je dr. Selimović.

Promociju je moderirao Emir Šečić, a prisutnima se obratio i diretkor Arhiva Tuzlanskog kantona mr. Omer Zulić.