U organizaciji Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održava treći radni sastanak na kojem se razmatra i analizira stanje, potrebe, sadržaj i dinamika planiranih reformskih procesa u visokom obrazovanju Islamske zajednice.
Ovaj sastanak upriličen je u prisustvu reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića i zamjenika reisul-uleme Enes-ef. Ljevakovića s menadžmentima fakulteta, voditeljima katedri, muftijama, glavnim imamima, akademskim osobljem s fakulteta Islamske zajednice u BiH i rukovodiocima medija Islamske zajednice.
Prisutnima se na početku obratio reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, koji je kazao da je reforma zajednički zadatak.
– Ovom zadatku pristupili smo prije nepunih pola godine. Za njegovu cjelovitu realizaciju trebat će nam još najmanje dvije godine. Ovaj je naš zajednički zadatak. On nije ni jednostavan ni lahak. Svaka reforma izaziva otpore. Ponekada se reformama protivimo iz bojazni za vlastite, stečene pozicije. Ovdje još jednom želim da ponovim: kakve god i u kojem god obimu budu reforme na kojima zajedno radimo, one ne smiju ugroziti ničiji radno-pravni status – kazao je reisul-ulema.
Dodao je da je od najveće važnosti “da ovom procesu pristupamo iz perspektive sagledavanja cjeline, sistemski i institucionalno, a ne iz perspektive pojedinačnih interesa, lično i parcijalno”.
– Zamo da nećemo riješiti sva pitanja. Važno je da neka pitanja otvorimo, da na neka damo odgovore. Tako ćemo napraviti značajne iskorake. Nedavno smo formirali interresornu i interdisciplinarnu komisiju koja treba da sačini prijedlog dva važna dokumenta, važna za Islamsku zajednicu u cjelini i posebno važna za reformu visokog obrazovanja na kojoj radimo. To su Standardi zanimanja u Islamskoj zajedenici i Standardi kvalifikacija za zanimanja u Islamskoj zajednici. Donijeli smo Pravilnik o članarini. U toku je usvajanje pravilnika o službi u Islamskoj zajednici – kazao je reisul-ulema Kavazović.
Ukazao je na jednu bespotrebnu praksu u našem društvu.
– Svaku reformu unaprijed proglasimo kao nešto što nije dobro. Moramo znati da staro ne može ostati, novo će doći prihvatali mi to ili ne, jer vrijeme to zahtijeva. Kroz historiju smo se često ovome odupirali.
Odgovorno moramo pristupiti svemu novom, ali moramo biti u susret vremenu i potrebama Islamske zajednice. Mi smo onaj dio zajednice koji treba da je vodi i prepoznaje njene potrebe. Kažimo danas ono što znamo, ali i osjećamo. To je važno za ovaj proces – zaključio je reisul-ulema Kavazović, koji je zahvalio svima na učešću u ovom procesu.
Moderator radnog sastanka je bio voditelj Odjela za visoko obrazovanje u Upravi za obrazovanje i nauku dr. Ekrem Tucaković. U prvoj sesiji je kazao da je reforma podrazumijeva i veću saradnju među fakultetima u okviru Islamske zajednice u BiH, kao što je potreba osnivanja zajedničkog studija, posebno na drugom i trećem ciklusu, ujednačavanju nastavnog procesa, itd.
Također, iznio je prijedloge da islamske dicipline trebaju imati matične katedre na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, dok bi na islamskim pedagoškim fakultetima bile matične kadetre za pedagoške discipline i ostale naučne dicipilne koje se na njima organiziraju. Ovo, kako je istakao dr. Tucaković, ne znači gubljenje subjektiviteta fakulteta, već funkcionalno povezivanje svih fakulteta Islamske zajednice i uvezivanja postojećih snaga.
Dr. Tucaković je naglasio da svi prijedlozi o kojima se govori u vezi s reformom nisu konačna rješenja, već samo materijal za razmatranje i pronalazak najboljih rješenja.
U diskusijama su se mogla čuti različita mišljenja i prijedlozi. Tako je profesor dr. kurra hafiz Dževad Šošić, s Fakulteta islamskih nauka, kazao da su dosadašnje reforme umanjile broj časova kiraeta na FIN-u, te da se ne smije dozvoliti da se reforma sprovodi na uštrb kiraeta, te propitivanja da li je kiraet znanost, koja je zapravo temeljna islamska znanost.
Dr. Amira Trnka-Uzunović i dr. Dina Sijamhodžić-Nadarević s FIN-a su govorile o važnosti programa religijske pedagogije. Dr. Trnka-Uzunović je, između ostaloga, postavila pitanje da li bi se gašenjem pedagoškog odsjeka na FIN-u utjecalo na njegovu reputaciju u naučnom smislu, kao i u društvu, a dr. Dina Sijamhodžić-Nadarević je istakla da je religijska pedagogija temeljna oblast i prisutna je na teološkim fakultetima u Evropi. Ukazala je na eventualne posljedice za FIN, kvalitet obrazovanja teologa koji dobivaju temljeno znanje iz pedagogije i psihologije na ovom odsjeku, te za studentice ako bi se ovaj odsjek prebacio na ostale islamske pedagoške fakultete u Islamskoj zajednici.
Učešće u diskusiji je uzela i dr. Azemina Maglić, rukovodilac Katedre za socijalnu pedagogiju s Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, koja je ukazala na važnost pedagogije i dokazani uspjeh islamskh pedagoških fakuleteta u društvu, te postavila pitanje koliko pedagoga radi u institucijama Islamske zajednice.
Prof. dr. Zuhdija Adilović, rukovodilac Katedre za vjerske znanosti na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, je govorio o važnosti studija na ovom fakultetu, ističući da svršenici ovog fakulteta uglavnom nisu uposlenici Islamske zajednice, već državnih i drugih ustanova.
Kazao je da ne podržava nikakvu integraciju katedri, a što se tiče reformi one se stalno sprovode unutar fakulteta od njhovih osnivanja. Integracija i matičnost katedri ima opravdanost ako bi Islamska zajednica imala svoj univerzitet te da se treba više govoriti o zajedničkim studijama kao što je master i doktorski studij, jer se temeljne islamske znanosti trebaju magistrirati i doktorirati na FIN-u.
Dr. Almir Fatić s FIN-a je kazao da je reforma u potpunosti opravdana i nužna. Dr. Fatić je istakao važnost osnivanja univerziteta Islamske zajednice, a što se tiče aktuelne rasprave o reformi podržava je prije svega zbog dva razloga: osnaživanje islamskih znanosti – znanosti vjere te osnaživanja bosanskog razumijevanja i tumačenja islama. Ukazao je i na važnost razmatranj prakse da studenti odlaze iz Bosne da stječu magistarske i doktorske diplome na islamskom fakuletetu u Novom Pazaru.
Učešće u prvoj diskusiji su uzeli i dr. Zuhdija Hasanović, koji je pozvao na osnaživanje fakuleteta Islamskih nauka koji su etablirani već u društvu, direktor Uprave za vjerske poslove hafiz dr. Mensur Malkić, koji je postavio pitanje reforme svih fakulteta uključujući i fakultet u Novom Pazaru.
U nastavku će se održati još dvije sesije. Govorit će se o poziciji imama u društvu, njihovom obrazovanju i izazovima u njihovom radu, te teološko-filozofskim osnovama teološkog studija i prisustvu teologa i teološkog učenja Islamske zajednice u medijima i društvu općenito.
Podsjećamo, u okviru Islamske zajednice djeluju četiri fakulteta: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Islamski pedagoški fakultet u Zenici, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću i Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru.
Najava
