U okviru 24. kulturno-edukativnih i sportskih susreta članova Udruženja ilmijje IZ u BiH, koji se od 23. do 27. juna ove godine održavaju u Tuzli, danas je otvorena vrijedna izložbe fotografija „Imami uz žrtve genocida“ poznatog tuzlanskog fotografa Ahmeta Bajrića Blicka.

Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović otvorio je izložbu poručivši kako je ovo posebna izložba koja ukazuje na predanost naših imama žrtvama genocida, mnogobrojnim porodicama u našim džematima, prije svega u Podrinju.

– Ovom izložbom imamo namjeru da se zahvalimo našim imamima. Važno je imati saznanja o tome koliko su imami, decenijama unazad, bili uz svoj narod, uz one čija je sudbina jako teška. Valja poći i od činjenice da su i sami imami žrtve genocida. Samo u Srebrenici je svoj život položilo 27 imama. Povijesno je ulema uz svoj narod, a ovom izložbom želimo da to u našem vremenu osvjedočimo na jedan specifičan način. Zato se zahvaljujemo Ahmetu Bajriću i njegovoj porodici. Njegove izložbe imaju poseban značaj, vezane su za Podrinje i mnoga teška pitanja iz našega naroda. On izuzetno poštuje imame, uvjerio se u misiju imama i šta su oni značili za žrtve genocida, tokom agresije, u procesu povratka i danas. Ovo je samo jedan mali broj fotografija od hiljade koje je napravio i molim Uzvišenog Allaha da izađe na vidjelo ono što je uspio da zabilježi ovaj autor – kazao je muftija Fazlović.

Muftija vojni Nesib-ef. Hadžić, predsjednik Udruženja ilmijje, naglasio je kako je prije agresije u Bosni i Hercegovini bilo 750 imama od kojih je 107 ubijeno i poginulo u agresiji.

– To implicira da su imami bili važna meta agresora, ubijani su na najsvirepiji način i obično su prvi stradali u svojim džematima. Zato je ova izložba važna, kao i film o imamima šehidima i imamima logorašima, te spomen obilježje. Imami su uvijek bili sa svojim džematlijama, bili su u prvim redovima odbrane Bosne i Hercegovine. Oni su očuvali bjelinu svoje ahmedije i mi nemamo nigdje nikakav slučaj da su tokom odbrane Bosne i Hercegovine imami učestvovali u nečemu što nije plemenito. I ova izložba je usmjerena u pravcu da učimo iz naše prošlosti kako bi nam budućnost bila svijetla, naglasio je muftija Hadžić, te se zahvalio autoru Ahmetu Bajriću na ovoj vrijednoj postavci.

Tuzlanski fotograf Ahmet Bajrić Blicko kazao je da su od početka agresije, stradanja naših ljudi u Podrinju, otkrivanja masovnih grobnica, povratka, u svakom mjestu uz naš narod bili imami.

– Bio sam stalno u Podrinju i znam kakava je bila podrška imama narodu koji se uplašen  vraćao na svoja ognjišta. Oni su bili podrška i desna ruka narodu u tom teškom periodu, i sami su mnogo stradali, i ovo je na neki način moja zahvalnost tim ljudima. Ovdje je samo malo dio od nekoliko hiljada fotografija koje posjedujem i ponajviše se odnosi na memorijalne centre u Potočarima, Vlasenici, Bratuncu i Gornjoj Kalesiji. Imao sam zaista veliku želju da napravim ovu izložbu, kazao je Ahmet Bajrić Blicko.

Fotografije koje su izložene nastale su na području Muftiluka tuzlanskog, tokom otvaranja masovnih grobnica, obilaska stratišta u Podrinju, kolektivnim dženazama, ukopu posmrtnih ostataka žrtava genocida, mirnim protestima majki Srebrenice u Tuzli…

Podršku realizaciji izložbe „Imami uz žrtve genocida“ pružili su Rijaset IZ u BiH, Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa i Medžlis Islamske zajednice Tuzla.

 

Ahmet Bajrić Blicko je rođen 1954. godine u Gornjem Šepku kod Zvornika. Fotografijom se bavi više od 40 godina. Sarađivao je sa listovima i časopisima kao što su: Oslobođenje, Večernje novine, Politika i drugi. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bilježi brojne događaje vezane za odbranu domovine i stradanje ljudi. Zabilježio je, među rijetkima, proboj srebreničkih Bošnjaka koji su preživjeli genocid i njihov dolazak na teritoriji pod kontrolom Armije BiH u Nezuku kod Sapne. Nakon agresije bio je više od 20 godina stalni saradnik lista Dnevni avaz. Od 2020. godine je u penziji, a honorarno radi za portal Politički.ba i osnivač je portala Bhreporter.ba, koji redovno dopunjava sa svojim fotografijama. Svojim objektivom i dalje neumorno prati sve događaje na području Bosne i Hercegovine ali i šire. Do sada je imao nekoliko samostalnih izložbi: „Proboj Srebreničana 1995.“, „Bol majki Srebrenice“, „Poznati u Srebrenici“, „Grobnice kao dokaz genocida“, „Marš mira – Putem smrti“ i druge.