Povodom 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima Sigurne zone UN Srebrenica večeras je u Bosanskom kulturnom centru u Srebrenici održana promocija knjige „Sociologija genocida“ autora prof. dr. Adiba Đozića. Izdavači knjige su Bošnjačka zajednica kulture i Institut za društvena i religijska istraživanja u Tuzli.

Obraćajući se prisutnima, prof. dr. Đozić se zahvalio izdavačima i recenzentima, a posebno muftiji tuzlanskom dr. Vahid-ef. Fazloviću na podršci koju je pružao.

– Zašto Sociologija genocida? U ovom pitanju sadržana su ne samo pitanja i odgovori, već i razlozi i ciljevi zašto smo se odlučili napisati ovu knjigu. Nekoliko je razloga zašto Sociologija genocida. Prvi je, svakako odnos poštovanja prema žrtvama genocida. Posljednji u nizu izvršenih genocida nad Bošnjacima u Republici Bosni i Hercegovini, posebno jula 1995. godine u Sigurnoj zoni UN Srebrenica, uistinu nije bio ništa drugo nego njegov ovovremeni paradigmatski primjer. Imperativno se nametnula potreba razmišljati kako naučno objasniti to što se dogodilo i na taj način otrgnuti od zaborava mnoga imena koja su stradala u zločinu genocida – kazao je prof. dr. Adib Đozić.

Istakao je da je bilo nužno iščitati literaturu o holokaustu i genocidu, pa tako doći do dvije bitne spoznaje.

– Prva je da pojedinac istraživanjem, upornim radom i aktivizmom u svim sferama ljudskog djelovanja, nauci, politici, obrazovanju, javnosti i drugim, može pomoći žrtvama genocida da ne budu zaboravljene, a druga da njihov nezaborav istovremeno bude efikasna prevencija budućeg genocida – objasnio je prof. dr. Đozić.

Drugi razlog je isključivo naučne prirode, rekao je Đozić, jer uobimnoj literaturi o holokaustu i genocidu, istraženi su i objašnjeni mnogobrojni genocidni zločini, ali je izuzetak činio genocid nad Bošnjacima i ostalim balkanskim muslimanima, koji još uvijek nije u cijelosti istražen.

– Treći razlog zašto Sociologija genocida odnosi se na didaktičko-metodičku karakteristiku koju tekst ima, kako bi, prije svega, bio u funkciji što objektivnijeg znanja o genocidu, a sve sa ciljem njegovog preveniranja. Četvrti razlog možda je i najvažniji. Nastojali smo da ovaj tekst podstakne čitaoce da kritički misle, a to znači da istina o genocidu, kao i druge istine o društvenom životu, nisu negdje daleko, već se nalaze u društvenoj strukturi društva u kome živimo, u njegovim društveno-političkim, društveno-kulturnim i društveno-idejnim sadržajnostima koje valja početi valorizirati na osnovu principa Deklaracije o ljudskim pravima, a to su, prije svega: život, čast, imetak, sloboda i pravda – kazao je profesor Đozić.

Nermin Hodžić, član Upravnog odbora Bošnjačke zajednice kulture, izrazio je duboko poštovanje prema autoru i značaju njegovog rada, naglasivši da se radi o djelu od izuzetne važnosti za bošnjačku zajednicu.

Hodžić je istakao da Bošnjačka zajednica kulture s ponosom doživljava činjenicu da je mogla doprinijeti objavljivanju ovog vrijednog naučnog rada, koji predstavlja kulminaciju višedecenijskog naučnog i istraživačkog rada prof. dr. Đozića. Naglasio je važnost trenutka u kojem Bošnjaci, živeći u vremenu slobode, imaju mogućnost ne samo da govore svojoj djeci o vlastitoj historiji, nego i da svjedoče izlasku jedne ovakve knjige, ispisane perom Bošnjaka, Srebreničanina, u stanju potpune slobode.

Međutim, Hodžić ukazuje i na to da ovo značajno djelo nije nužno rezultat sistematskog i institucionalnog njegovanja kulture pamćenja, iako prepoznaje važnost pojedinaca i institucija koje su omogućile njegov nastanak, kao i uvođenje predmeta Sociologija genocida na Univerzitet.

Dr. Šefko Sulejmanović, direktora Instituta za društvena i religijska istraživanja, naglasio je višestruki značaj knjige, kako zbog sadržaja, tako i zbog lične i kolektivne simbolike koju nosi. Knjigu je opisao kao važnu i posebnu po mnogo čemu, ističući da se dugo čekalo na jedno ovakvo djelo koje, osim što informira i edukuje, u sebi nosi snažnu poruku o pamćenju i odgovornosti. Dr. Sulejmanović je izrazio nadu da će knjiga biti od koristi u odgoju budućih generacija:

– Nadam se da će nas ova knjiga podučiti i naučiti kako i zašto da odgajamo razborite, slobodne, ponosne i odvažne sadašnje i buduće generacije – zaključio je dr. Sulejmanović.

U svom osvrtu na knjigu Sociologija genocida, prof. dr. Sead Selimović naglašava da je riječ o jedinstvenoj publikaciji ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine, već i šire. Posebnu pažnju usmjerava na obim i tematski zahvat knjige, ističući da autor ne govori isključivo o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, nego da ide daleko u analizama, od pojmovnih određenja do odnosa sociologije s drugim naukama, te da kontekstualizira zločin u širem historijskom okviru.

Selimović naglašava da je autor u knjizi vrlo utemeljen, te da posebno prepoznaje kontinuitet nasilja i protjerivanja muslimanskog stanovništva s prostora Balkana, vraćajući se sve do Bečkog rata i 17. stoljeća.

– Ovdje govorimo o događajima dugog trajanja, procesima, to je jedan kontinuitet protjerivanja ovog stanovništva sa prostora Balkana. Autor to dobro primjećuje. Ova knjiga nije samo štivo za naučnu javnost, ona je udžbenik i sociološki leksikon, ona je i štivo za širu čitalačku publiku – kazao je Selimović.

Prof. dr. Vedad Gurda, jedan od promotora knjige Sociologija genocida, naglasio je da autor ovim djelom ne samo da pruža sveobuhvatnu analizu pojma i fenomena genocida, nego nastoji i uspostaviti temelje jedne sociološke subdiscipline istoimenog naziva, sociologija genocida.

Kako ističe Gurda, knjiga ima i izrazito praktičnu vrijednost, budući da je pisana s namjerom da bude univerzitetski udžbenik, a autor je pratio nastavni plan i program predmeta koji se izučava na Filozofskom i Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Upravo ta usklađenost sa univerzitetskom nastavom čini knjigu izuzetno korisnom za studente, ali i za akademsku zajednicu u cjelini.

U svom obraćanju na kraju promocije knjige muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović izrazio je duboko poštovanje prema autoru prof. dr. Adibu Đoziću, naglašavajući njegov dugogodišnji predani rad i vrijednosti koje je prenio generacijama studenata.

– Naš profesor Adib Đozić govori sa emocijama. Profesor je podučio mnogim znanjima i vrijednostima sve nas ovdje. Očekujemo da će profesor Đozić još dobrih dijela polučiti –kazao je muftija Fazlović, dodajući da Bošnjaci poput profesora Đozića trebaju biti uzori u svojim naporima i u svojim djelima, jer, kako je istakao muftija, moramo mnogo više raditi i mnogo više učiti.

Muftija Fazlović je posebno zahvalio svim saradnicima i recenzentima koji su doprinijeli nastanku ovog kapitalnog djela, ističući kako mu je autor s velikim poštovanjem govorio o kolegama koji su mu pružili podršku.

Naglasio je i simboličku snagu činjenice da se knjiga promoviše upravo u Srebrenici.

– Mi ovu knjigu promoviramo u Srebrenici, uvijek imajmo na umu šehide Srebrenice, šehide genocida i svih teških zločina u Bosni i Hercegovini, imajmo na umu sve nevino stradale ljude, iskazujemo svoje poštovanje, svoje sjećanje, učimo dove – kazao je muftija Fazlović.
Prisutnima su se ovom prilikom prigodno obratili potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Rs Ćamil Duraković i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica Danir-ef. Peštalić. Moderator je bio Nedim Alić.