Azra Fazlović, prof.

Davanje zekata je jedno od Allahu, dželle šanuhu, najdražih djela među Njegovim robovima. Zasniva se na naredbi Gospodara svjetova objavljenoj u Kur’anu plemenitom: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih, sigurno smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna. (Et-Tevbe, 103)

U pogledu značaja ibadeta zekata, Muhammed, alejhi selam, kaže: Islam je sagrađen na pet (principa): svjedočenju da nema drugog boga osim Jedinog Allaha i da je Muhammed, Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, izvršavanju hadža i postu u ramazanu. (Buhari, Sahih, Kitabul-iman, br. 8.)

Na temelju navedenog ajeta, zekat u šerijatu se definira kao stroga islamska dužnost (farz). Njegov status temeljne vjerske dužnosti (islamskog šarta) potvrđuju i brojni drugi kur’anski stavci. Iz naznačenog hadisa se jasno razumije da je zekat, odmah poslije šehadeta i namaza, fundamentalno važan za uspostavljanje islamskog načina života, kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini.

U ovom hadisu su istaknute prvorazredne vjerske dužnosti, ibadeti u užem smislu, s kojima su nužno povezana sva djela jednog vjernika koja podrazumijevamo ibadetom u najširoj perspektivi ljudskog življenja.

Dakle, zekat je u izravnoj vezi s našim vjerovanjem (imanom). Ovaj propis predstavlja najviši stupanj pokornosti Allahu, dželle šanuhu,  i Njegovom poslaniku, alejhi selam. Na to ukazuje i njegova pozicija tijesno povezana s namazom, o čemu svjedoče brojni dokazi u Kur’anu i hadisu. Tako se u kur’anskom tekstu na više mjesta zapovijeda: Namaz obavljajte i zekat dajite.

Riječ zekat u arapskom jeziku ima dva osnovna značenja: čišćenje (tezkije) i uvećanje (zijade). Izdvajanje zekata je ibadet kojim se čiste srca i duše vjernika usljed čega se prima mnogostruki Božiji blagoslov, kao što se u kur'anskom ajetu kaže: ”tutahhiruhum ve tuzekkihim biha ve salli alejhim – da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš”.

Zekat čisti ljudske duše od grijeha, posebno od škrtosti i pohlepe. Odgaja ih u plemenitosti koja se na najljepši način potvrđuje izdvajanjem i trošenjem imetka radi Allahovog, dželle šanuhu, zadovoljstva.

Izvršavanjem ovog islamskog propisa se također imovina čisti jer se iz nje izdvaja onaj dio koji se prema jasnim i strogim vjerskim propisima obavezno udjeljuje.

Oni koji su dužni izdvojiti zekat oslobađaju se dijela imetka na koji nemaju pravo te ga tako u cijelosti osiguravaju kao halal – opskrbu za sebe i svoje porodice.

Muhammed, alejhi selam, poučava: Kad izdvojiš zekat, iz svog imetka si odstranio njegovo zlo. (Hakim, El-Mustedrek, Kitabuz-zekat, br. 1455; Ibn Huzejme, Sahih, Kitabuz-zekat, br. 2258.) Dragocjen je i ovaj Poslanikov, alejhi selam, savjet: Zaštitite svoj imetak davanjem zekata. (Taberani, El-Mu'džem el-evset, br. 1963.)

Drugo važno spomenuto značenje pojma zekat nas upućuje na istinu po kojoj izvršavanjem ovog propisa imovina postaje berićetna i nužno se uvećava. Najbolji učitelj Muhammed, alejhi selam, nam kategorično poručuje: Davanje sadake (zekata) neće nikad umanjiti imetak. (Muslim, Sahih, Kitabul-birr ves-sile vel-adab, br. 2588.)

U šerijatskopravnoj terminologiji zekat označava precizno utvrđen iznos koji su, prema Allahovoj, dželle šanuhu, odredbi, imućni muslimani i muslimanke dužni izdvojiti iz svoje imovine u korist određenih kategorija lica u određenom vremenskom periodu. Zekat je jasna zapovijed Gospodara svjetova, a temeljna dužnost Njegovih robova.

U primjeni zekata se nalaze mnoge mudrosti Allaha Sveznajućeg, kako za pojedince i njihove porodice tako i za društva i zajednice u svakom vremenu.

Stoga je ovoj islamskoj ustanovi u kontinuitetu poklanjana ne samo individualna već i institucionalna pažnja, od Poslankovog, alejhi selam, vremena do danas.

Izvršavanjem propisa zekata potvrđuje se vjerovanje i svijest o Stvoritelju i Vlasniku svega postojećeg.

To je čin kojim se jasno manifestira poslušnost Allahu Uzvišenom. Dosljednost u izvršavanju zekata je jedno od ključnih obilježja slijeđenja sunneta Muhammeda, alejhi selam.

Zekat je jedno od blistavih svjedočanstava naše zahvalnosti Darovatelju i Opskrbitelju ljudi i ostalih svjetova.

U zekatu je temelj za Allahovo zadovoljstvo i blagoslov za pojedinca i ljudsku zajednicu.

Obavljanje ove dužnosti donosi zadovoljstvo duše i uspjeh u poslovanju ljudi.

Zekat je brana od štete za pojedinca i propasti u zajednici.

Ispunjavanje ovog emaneta potvrđuje plemenitost i zajedništvo među ljudima kao društveni princip koji nadvladava pohlepu, egoizam i otuđenost. Ovdje valja istaći da su vidovi čovjekovog dobročinstva i darežljivosti mnogostruki.

Pored zekata, veliku vrijednost imaju i mnoga druga djela kojima se u ime Allaha Uzvišenog širi dobro i korist među ljudima. Jedno od takvih je sadaka kao davanje bez ograničenja u vrsti i količini. Posebno mjesto ima djelo označeno kao sadekatul-džarijje za koje sevab teče i nakon ovosvjetskog života. U ovoj kategoriji djela nalazi se i vakuf koji je u i kulturnom i civilizacijskom razvoju imao iznimno važnu ulogu, posebno na planu uspostavljanja vjersko-prosvjetnih i socijalnih zavoda.

Tu je i sadekatul-fitr sa stepenom vadžiba, odnosno obaveze koju neizostavno izvršavamo tokom ramazana kako bismo svoj post zaštitili od mogućih nedostataka.

Na sva ova dobra djela treba da jedni druge pozivamo i potičemo, međutim naš odnos prema zekatu mora imati karakter stalnog organiziranog i institucionalnog djelovanja. To je naslijeđe preuzeto od posljednjeg poslanika Muhammeda, alejhi selam, i prvih časnih generacija njegovih sljedbenika. Ostvaruje se čuvanjem i razvijanjem institucije Bejtul-mala čija uloga se i u našem vremenu, hvala Allahu, dželle šanuhu,  dostojno razumije i ostvaruje. Decenijama unazad, kod nas se utirao put ispravnog poimanja ustanove zekata u skladu s duhom vremena. Danas je ustanova Bejtul-mala, nad kojom u našim uvjetima neupitnu vjersku i institucionalnu nadležnost ima Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, zadobila široko povjerenje muslimana i muslimanki. Njezina struktura se kontinuirano razvija što se očituje u savremenim i efikasnim formama prikupljanja i podjele zekata.

Stoga našu svijest o zekatu kao primarnoj islamskoj dužnosti, ali i o njegovoj institucionalnoj dimenziji po kojoj se njegovo davanje i podjela nužno vezuju za Bejtul-mal, moramo nastaviti odgovorno njegovati i jačati. Važno je da naše poznavanje ovog propisa permanentno unapređujemo.

Svako od nas ima dužnost jasno pozivati da se zekat obavlja jer je riječ o islamskoj dužnosti kao što je i sam namaz.

U svemu tome, najveću snagu ima lični primjer ispravnog i odgovornog izvršavanja ovog islamskog šarta.

Pored dosadašnjih poticaja, uključit ćemo i jednu poruku koja nedvosmisleno upozorava svakoga ko je obavezan izvršavati zekat. Dakle, valja nam imati na umu da Uzvišeni Allah opominje one koji uskrate davanje zekata, pa kaže: Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu – navijesti bolnu patnju. (Et-Tevbe, 34)

Pod trošenjem imetka (el-infak) u navedenom tekstu podrazumijeva se izdvajanje zekata. I naš poslanik Muhammed, alejhi selam, svojim savjetom upozorava: Zaista se pravo na život i imovinu zasniva na izvršavanju obaveza, a obaveza koja se nalazi u imovini je zekat. (Ibn Hadžer, Fethul-Bari, III, str. 263.)

U rezimeu kratkog sagledavanja mjesta i uloge zekata u našem duhovnom i društvenom životu, mogli bismo se poslužiti postojećim općim, dosta često isticanim, interpretacijama.

Izdvajanje zekata je materijalna manifestacija i predstavlja ibadet koji je Allah, dželle šanuhu,  propisao da bi očistio od škrtosti srca imućnih, a da bi one koji su u potrebi iz zavisti izbavio. Tako će muslimani saosjećati jedni s drugima, bili imućni ili siromašni. Zekat doprinosi socijalnoj pravdi i društvenoj ravnoteži. Snažno i trajno pokreće na angažman i djela za dobrobit svih ljudi.