Živinice AKŠAM 19:16
Žepa AKŠAM 19:14
Zvornik AKŠAM 19:15
Vlasenica AKŠAM 19:15
Tuzla AKŠAM 19:16
Šekovići AKŠAM 19:16
Srebrenik AKŠAM 19:17
Srebrenica AKŠAM 19:14
Orašje AKŠAM 19:17
Odžak AKŠAM 19:18
Modriča AKŠAM 19:18
Lukavac AKŠAM 19:17
Kladanj AKŠAM 19:16
Kalesija AKŠAM 19:16
Gradačac AKŠAM 19:18
Gračanica AKŠAM 19:18
Čelić AKŠAM 19:16
Brčko AKŠAM 19:16
Bratunac AKŠAM 19:14
Bosanski Šamac AKŠAM 19:18
Bijeljina AKŠAM 19:14
Banovići AKŠAM 19:17

Vijesti

Dvadeset sedam godina Biblioteke “Behram-beg”

03.06.2020.

Slika

Osnivanje Biblioteke rezultat je dugogodišnje želje grupe entuzijasta iz našega grada da se od fonda knjiga i arhivske građe, koji je naslijeđen od Behram-begove medrese i drugih islamskih institucija koje su ranije postojale u Tuzli, formira biblioteka.

Inicijativnu grupu, koja je 30. januara 1992. godine održala i svoj prvi sastanak, činili su: Hasan-ef. Spahić, predsjednik Odbora Islamske vjerske zajednice Tuzla, Besim-ef. Čanić, sekretar i zamjenik muftije tuzlanskog, profesor Ahmet Mešić, profesor Enver Mulahalilović, prof. dr. Ahmed Kasumović, Enisa Žunić, direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Tuzla i Mirsada Suljić, službenica Islamske vjerske zajednice Tuzla.

Veliki doprinos osnivanju i radu Biblioteke dali su današnji reisul-ulema Husein-ef. Kavazović (tada je obnašao funkciju tuzlanskog muftije) i tuzlanski muftija Vahid-ef. Fazlović (tada je obnašao funkciju direktora Behram-begove medrese u Tuzli). Biblioteka djeluje na području Muftiluka tuzlanskog.

Osnivači Biblioteke su Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Skupština Tuzlanskog kantona. Međutim, kada su u pitanju sami počeci ove kulturne ustanove, posebne zasluge pripadaju Medžlisu Islamske zajednice Tuzla koji je, uz Muftijstvo tuzlansko, pružio ogroman doprinos u kontekstu njenog osnivanja, razvoja i rada, općenito.

Ono što Javnu ustanovu Specijalna biblioteka ”Behram-beg” u Tuzli čini posebnom u odnosu na ostale biblioteke u našem gradu jeste veliki broj knjiga na orijentalnim jezicima: osmanskom, turskom, arapskom i perzijskom. Među njima je i 78 rukopisa koji čine posebno bogatstvo Biblioteke; neki od njih su stari i više od 350 godina (Đulistan Šejha Sadija Širazija, prepisan oko 1078/1668. godine).

U Biblioteci se nalazi Zbirka na bosanskom jeziku, Zbirka na orijentalnim jezicima, Zbirka periodičnih publikacija, Dječija zbirka, te čitaonica snabdjevena internet mrežom koju članovi Biblioteke mogu svakodnevno koristiti, poštujući predviđena pravila, bez dodatne novčane nadoknade. U čitaonici je smješten Legat profesora Omera Nakičevića.

Biblioteka trenutno ima preko 22. 000 knjiga. Među njima je veliki broj lektira za osnovne i za srednje škole.

Početkom 2018. godine utemeljeno je priznanje ”Čitalac godine”, koje se dodjeljuje najaktivnijem članu Biblioteke za prethodnu godinu. Iste godine je ustanovljen literarni konkurs povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava. Također, od 2018. godine Biblioteka je članica COOBIS sistema Bosne i Hercegovine.

Ove godine, u sklopu 27 godina Biblioteke, otvorena je ljetna bašta u našoj biblioteci te se koristimo ovom prilikom i pozivamo javnost da u ljetnim danima u hladu naše bašte čita, istažuje i piše.

U posljednje dvije godine Bilioteka je objavila dvije publikacije: zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa Stare i rijetke rukopisne knjige – gdje su i koliko učimo i koristimo stoljetno knjižno blago, te studiju o savremenoj književnosti pod naslovom Iz savremenih književnosti / Apriorna čitanja autora Seada Husića.

Biblioteka je počela s radom 3. juna 1993. godine.

Najnovije