Manifestacija “Dova za domovinu Bosnu i Hercegovinu” kod spomenika “Ljiljan”na Banderi u Gradačcu, održana je danas u prisustvu velikog broja vjernika, a hutbu je ovom prilikom kazivao muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović. Hutbu muftije Fazlovića prenosimo u cjelosti:

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, Velikom i Uzvišenom, Koji zna svako stanje, Koji poznaje tajnu i sve što je javno.

Allahova milost i mir neka su s našim Poslanikom, alejhi selam, koji je poslan da objasni šta je dozvoljeno i šta je zabranjeno, koji je istinu govorio i kojem su vjerovali sve što je govorio, našem pejgamberu Muhammedu, odabranom i najljepših svojstava, njegovom rodu i svim sljedbenicima.

Cijenjena braćo, poštovane sestre!

Odazvali smo se pozivu Gospodara svjetova da u ovom lijepom mubarek-danu obavimo džuma-namaz i da Mu se sjedinjenih srca, skrušeno zahvalimo na mnogobrojnim blagodatima kojima nas je obdario. Ovdje smo na ponosnoj Banderi ponad lijepog Gradačca i njegove pitome okoline. Ovo čuveno mjesto je naš čvrsti bedem, simbol odlučne odbrane i pobjede na sjeveru Bosne i Hercegovine.

Nadahnuti blagošću i bereketom ovog dana u kojem, kako nas je podučio najbolji učitelj Muhammed, alejhi selam, Uzvišeni prima dove Svojih robova, i radosnih očiju zagledani u najljepša obilježja ove prkosne zemlje i zapamćene herojske borbe za njezin opstanak, okupili smo se da u posebno vrijednom satu, na ovoj historijskoj koti proučimo dovu za svoju domovinu. Podsjetio bih vas da u isto vrijeme i sa istim motivima, kao i mi ovdje u Posavini, naša braća i sestre uče dovu u Podrinju, u jednoj od najstarijih bosanskih džamija na Kušlatu koja se duže od pet stotina godina ogleda u slapovima hirovite rijeke Drine. Sa ovih, i brojnih drugih bosanskih uzvišenja, sa naših musalla i dovišta (Ajvatovice, Dobrih Voda, Vrela Bune, Ključa, Kamengrada, Karića, Igmana, Lastavice, Ratiša, Kladanja, Kraljeve Sutjeske…) želimo bdjeti na granicama i vrijednostima naše dobre zemlje u kojoj su oduvijek nalazili siguran vatan svi čestiti ljudi.

Braćo i sestre!

Sudjelovanjem u dovi za domovinu Bosnu i Hercegovinu potvrđujemo našu svijest o iskonskoj, suštinskoj vrijednosti vjere, o nužnosti brige za domovinu. Znači da želimo uvijek imati na umu kako je vjera poziv i uputa Uzvišenog i Sveznajućeg Boga da samo Njemu robujemo i da dobra djela činimo, a da je domovina garancija za slobodu, sigurnost i napredak nas i naših potomaka. U jednom plemenitom kur'anskom pozivu, upućene su nam sljedeće riječi: O, vjernici, ruku i sedždu (odnosno namaz) obavljajte i Gospodaru svome robujte, i dobro činite da biste bili spašeni (i da biste postigli ono što želite). (El-Hadž, 77) Ajet počinje s nalogom da oni koji vjeruju ruku i sedždu obavljaju kao najistaknutije dijelove namaza. Zatim se zahtijeva ibadet koji ima šire značenje od namaza koji je njegova osnova. Na kraju, naređuje se opće dobro na relaciji s ljudima, nakon učvršćene veze s Uzvišenim Bogom putem namaza i svakog drugog odnosa koji se može označiti ibadetom.

U navedenom ajetu, ali i u cjelokupnoj kur'anskoj i hadiskoj predaji, pojam ibadeta, sa svim svojim značenjima, zauzima istaknuto mjesto, na što ćemo nekolicinom sljedećih objašnjenja ukazati.

Najprije, ispravno razumijevanje ibadeta u islamu najjasnije nam pomaže da razumijemo mudrost i nužnost vjerovanja u Jednog i Vječnog Stvoritelja svih svjetova. Značenje ibadeta podrazumijeva potpuno robovanje Jednom Bogu, Allahu Uzvišenom, ali i potpuno oslobađanje od svakog drugog vida robovanja i slijepe i ponižavajuće ovisnosti, kao što je robovanje ljudima, kumirima, materijalnom, strastima, iluzijama…

U poznatom hadisu koji sadrži razgovor Allahovog Poslanika, alejhi selam, s Muazom ibn Džebelom, radijellahu anhu, objašnjeno je kako se ibadetom i čuvanjem od mnogoboštva (širka) istovremeno ispunjavaju Božije i ljudsko pravo. U ovom hadisi-šerifu stoji: ”Ibadet Bogu Uzvišenom i izbjegavanje mnogoboštva (širka) pravo je Uzvišenog kod Njegovih robova, a njihovo pravo kod Njega je da ih ne kažnjava ako Mu oni ibadet čine i ako Njemu nikoga za pomagača i sudruga ne smatraju.” (Buharija i Muslim)

S vjersko-pravnog stanovišta, pojam ibadeta se najčešće vezuje za najvažnije obrede ili farzove (namaz, zekat, post, hadž, kurban) što predstavlja njegovo osnovno značenje, ili značenje u užem smislu. Tako, naprimjer, namaz kao ibadet predstavlja temeljnu potvrdu tevhida i zikra odnosno vjerovanja i svijesti o jednoći Božijoj, te pokornosti koja se samo prema Njemu Uzvišenom manifestira. U tom smislu je i sljedeća kur'anska poruka: ”Uistinu, samo sam Ja Allah! Nema drugog Boga osim Mene, pa Meni robuj (ibadet čini) i namaz klanjaj da bi se Mene sjećao!” (Taha, 14)

Dakle, na našem odnosu prema temeljnim islamskim dužnostima počiva naše sveobuhvatnije razumijevanje ibadeta. A to onda znači da ibadet u islamu obuhvata sve što voli Allah, dželle šanuhu, i sve čime je On zadovoljan: dobru namjeru, iskrenost, riječ, djelo, dovu, odgoj i nauku, udjeljivanje, solidarnost, halal-stjecanje kapitala…

Najpotpunije značenje i razumijevanje ibadeta definirao je Allah, dželle šanuhu, ovim Svojim riječima: A džine i ljude stvorio sam samo da Meni robuju (da Mi ibadet čine). (Ez-Zarijat, 56.) Ovaj kratki kur'anski sadržaj ljudskom stvaranju pridaje iznimno veliki smisao, te ukazuje na najveću, kosmičku istinu bez čijeg razumijevanja i prihvatanja nema ispravnog života, kako za pojedinca, tako ni za zajednicu. Zato, neka se naša svijest o ibadetu uveća svaki put kada u Fatihi, prvoj i najvrednijoj dovi, odnosno u namazu proučimo veličanstvene riječi: Samo Tebi robujemo i samo od Tebe pomoć tražimo. (El-Fatiha, 4)

Cijenjeni vjernici i vjernice!

Dova je poseban vid ibadeta. Iskrena dova je suština ibadeta. Dovom iskazujemo istinsko pouzdanje u Stvoritelja svjetova i najčvršću vezu koja se ne prekida. Dova nas uvodi u Božije sigurno okrilje i na ovom i na Onom svijetu. Muhammed, alejhi selam, poručuje: ”Dova je stvarni ibadet” (Tirmizi), nakon čega je proučio kur'anski ajet: ”Gospodar vaš je rekao: Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Me mole ući će sigurno u Džehennem poniženi.” (Gafir, 60)

Neka je hvaljen Allah, Uzvišeni i Plemeniti, Koji nas je uputio da Ga molimo i Koji je sve naše srčane dove učinio ibadetom. On je ljudima naredio da samo Njega dozivaju i Njegovoj se pomoći nadaju. I, doista, samo je Allah kadar dati sve što je dobro, a od nas udaljiti kušnje koje nismo u stanju podnijeti i dati nam da živimo u Njegovom i svom zadovoljstvu.

Poštovana braćo i sestre!

Našu današnju zajedničku dovu učimo za dobrobit domovine Bosne i Hercegovine. U najdubljim molitvama svih nas su časni šehidi Gradačca i svakog drugog dijela naše države. Veliko priznanje iskazujemo najzaslužnijima među vama što ste oplemenili ovaj herojski plato najvažnijim državnim simbolima i obilježjima koja će trajno čuvati spomen na primjer najveće borbe i požrtvovanja časnih šehida, gazija i svih dobrih ljudi ove zemlje. Posvjedočili ste svojom vjerom i patriotizmom, znanjem i pregalaštvom, uvakufljenjima i solidarnošu da ste dostojni čuvari emaneta koje su nam u nasljedstvo ostavili najbolji sinovi herojskog Gradačca. Uz nemjerljivu zahvalnost koju, u ovom danu i na ovom mjestu, svim ponosnim braniocima države Bosne i Hercegovine iskazujemo, naša dužnost je da iz njihovog neprolazno vrijednog djela ibret uzmemo i da se o emanetima koji su nam povjereni s najvišom odgovornošću brinemo.

Naši heroji su, uz Božiju pomoć, odbranili i sačuvali Bosnu i Hercegovinu od agresije u kojoj su počinjeni nebrojeni teški zločini. I Genocid nad Bošnjacima, najteži zločin. U tome je trajna pouka za svakoga od nas da svoju zemlju odgovorno čuvamo i s velikom odlučnošću i voljom, svim svojim snagama gradimo. Posebno je važno da jačamo njezine institucije razvijajući ih na temeljima znanja, pravde i morala. Integritet ove zemlje će se najbolje zaštiti efikasnim djelovanjem njezinih institucija, a ljudima je najvažnije pravedno i pošteno postupanje onih koji u njihovo ime odlučuju. Ovo su zadaće čije ispunjavanje presudno može utjecati na buđenje optimizma i jačanje duha naroda. Kao što su generacije prije nas, često suočene i s najvećim kušnjama, uspijevale da obave svoju zadaću u prošlosti, tako i mi moramo dostojno brinuti i čuvati vjeru i domovinu u svojoj sadašnjosti, bez obzira na poteškoće i prepreke koje se ispred nas budu pojavljivale.

Kad su najmudrije i najhrabrije u jednoj vrijednoj generaciji prije nas upitali: “Kako ste toliko u svojim zadaćama nesebični i požrtvovani?”, odgovor je glasio: “Hoćemo da naša djeca imaju svoju domovinu i da se više nikada ne moraju seliti iz svojih zavičaja”. Naši sinovi i kćeri imaju svoju domovinu, hvala Bogu Jedinom. Podučimo i odgojimo mlade naraštaje da budu uspješni u vremenu u kojem će oni živjeti. Pred njihovim očima budimo uzorni u predanosti istinskim vrijednostima u svakodnevnom porodičnom i društvenom životu. Svojski se zalažimo i borimo da ova naša zemlja opstane i da se razvija, u miru i napretku, i da u njoj svi ljudi žive u svom sigurnom domu i zavičaju. Uzvišeni Stvoritelj poziva i savjetuje: I borite se, Allaha radi, istinski, onako kako se treba boriti… On je Gospodar vaš. O, divnog li Gospodara i divnog li Zaštitnika. (El-Hadž, 78)

Allaha Svemogućeg molimo da nas obaspu blagoslovi koje je u sljedećoj dovi svojim sljedbenicima namijenio plemeniti poslanik Muhammed, alejhi selam: ”O, vjernici, neka vas Allah čuva! Neka bdije nad vama! Neka vas sačuva od svega što je ružno! Neka vas pomogne! Neka vas uzdigne! Neka vam na Pravi put ukaže! Neka vas uzme u Svoju zaštitu! Neka odagna od vas svaku nesreću i neka sačuva vašu vjeru!” (Taberani, Evsat; Ebu Nu'ajm, Hiljetu-l-evlija)

Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu kada si nam već na Pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si uistinu Onaj Koji mnogo daruje! (Alu Imran, 8)

Molimo Allaha Uzvišenog da sve ljude čuva i zaštiti od nepravde i nasilja, sada posebno nedužne stanovnike Gazze, i da cijelo čovječanstvo usmjeri putevima mira i razumijevanja.

Amin.