Hvala Allahu Uzvišenom. Njemu Svemilosnom se zahvaljujemo i od Njega Uzvišenog pomoć i oprost tražimo.Neka su Njegovi obilati blagoslovi na posljednjeg poslanika i vjerovjesnika Muhammeda, alejhisselam.

Poštovana braćo i sestre!

Neizmjerna Allahova mudrost i plemenitost prema ljudima i svim svjetovima iskazana je u prvim riječima kur'anske objave:

Čitaj, saznaji, u ime tvoga Gospodara Koji stvaraČitaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji peru podučava, Koji čovjeka podučava onome što ne zna.  (El-‘Alek, 1-5.)

Čuveni autor i mislilac Muhammed Hamidullah je svoju impresiju o ovoj prvoj kur'anskoj, i uputi i naredbi istovremeno, ovako zapisao: ”Bila je to najljepša himna peru, osnovnom oruđu ljudske spoznaje.”

Ta iskra, zasjala iz kur'anskih riječi, za kratko vrijeme obasjat će većinu tadašnjeg čovječanstva. Čitanje, učenje, prenošenje znanja, naučne studije i rasprave,vrijednosti su na kojima se utemeljujuju objektivne društvene norme u muslimanskim zajednicama, ali i pokreće nastajanje grandiozne islamske kulture i civilizacije, kako na Istoku tako i na Zapadu. Institucionalni vidovi učenja i podučavanja svojeutočište su našli i u bosanskim kasabama i čaršijama još skoroprije pet stotina godina. U tom pogledu je posebno mjesto pripadalo školskim ustanovama koje se do danas u ovoj zamlji nazivaju medresama.

Dakle, djelovanje bosanskih medresa ima svoj petostoljetni povijesni kontinuitet, ostvaren zahvaljujući samoodgovornosti i pregalaštvu brojnih generacija Bošnjaka muslimana. Njihovim osnivanjem i razvojem, u Bosni i Hercegovini se uspostavlja uspješan model odgoja i obrazovanja koji se nesumnjivo može smatrati pretečom organiziranog školstva u ovoj zemlji i ovom dijelu svijeta. Iz naših medresa su se istovremeno širili moral i znanje. One su snažno utjecale na oblikovanje duhovnog i kulturnog identiteta bosanskih muslimana, ali i na afirmaciju univerzalnih ljudskih vrijednosti.

Među najstarije škole ovog tipa kod nas ubraja se Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu. Tokom cijele povijesti, sve do danas, ostala je našom najpoznatijom medresom. Pored nje su djelovale i mnoge druge medrese, u većim i manjim centrima, širom Bosne i Hercegovine. U ovoj prilici kanimo posebno istaći ulogu i značaj Podrinjske medrese u Zvorniku, a povodom sto i pedesete godišnjice njezine Vakufname, odnosno dokumenta na osnovu kojeg je 1870. godine započeo njezin rad.

Pouzdano je potvrđeno da u Zvorniku, gradu bogate bošnjačke povijesti, i stoljećima prije pomenute medrese, djeluje više ovakvih škola. Međutim, o njima nije sačuvano puno podataka, dok se o misiji Podrinjske medrese, najviše zahvaljujući njezinoj detaljnoj vakufnami, kao i kvalitetnim istaživačkim radovima, i u našem vremenu dosta zna. Ona je do danas ostala jedna od najpoznatijih medresa u Zvorniku i široj podrinjskoj oblasti.Imala je status niže medrese i svoju funkciju je, s određenim prekidima,obavljala sve do 1946. godine. Prema navedenoj Vakufnami, zgrada Medrese je sagrađena u središtu grada, u blizini sadašnje, najveće i najpoznatije džamije u Zvorniku, Riječanske džamije. Podignuta je sredstvima zvorničkih muslimana u skladu s tadašnjim arhitektonskim standardima. Na spratu je bila velika prostorija za obavljanje namaza, sobe za stanovanje softi, zbornica i hamam (kupatilo). U prizemlju su se nalazile učionice, kuhinja i magacin. Za izdržavanje medrese, muderisa i drugih službenika, mještani su zavještali svoje nekretnine, uglavnom poslovne objekte (dućane). Broj učenika u medresi,u njezinoj kasnijoj epohi, najčešće je varirao između šezdeset i osamdeset. Poznato je da se u ovoj ustanovi marljivo vodila pedagoška evidencija i dokumentacija. Podrinjska medresa je prolazila kroz neophodne reforme, da bi se u tridesetim godinama prošlog stoljeća organizacija njezinog rada značajno unaprijedila, a obrazovanje moderniziralo. Svi učenici medrese su, osim solidnog tradicionalnog vjerskog obrazovanja, te pedagoško-didaktičkih vještina, sticali i neophodna saznanja iz nekih grana poljoprivrede i gazdinstva, a naročito se to odnosilo na pčelarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo… Iako u dosta trošnom stanju, do danas je sačuvana zgrada ove zvorničke medrese, te više desetina knjiga i rukopisa koji su pripadali njenoj bogatoj biblioteci.

Tokom svog rada i djelovanja, Podrinjska (Drinska) odnosno Zvornička medresa, kako se sve ova školska ustanova naziva, nedvojbeno je imala značajnu kulturno-obrazovnu ulogu među muslimanima Zvornika i njegove okoline. Za ondašnje prilike bila je to savremena odgojno-obrazovna institucijakoju su, pored zvorničkih đaka, pohađali i učenici iz drugih sredina ove regije. Stoga je ona nazvana ne samo Zvorničkom već i Podrinjskom medresom koja će u veoma zahtjevnim povijesnim okolnostima, zajedno sa drugim sličnim obrazovnim ustanovama, iznjedriti značajan broj učenih i uglednih alima, postojanih čuvara vjerskih i nacionalnih vrijednosti našeg naroda u Zvorniku i Podrinju.

Imajući ovo na umu kada ističemo važnost sto i pedesete godišnjice Podrinjske medrese, valja postaviti pitanje naše obaveze da i u ovom vremenu, kao i u prošlosti, muslimani Podrinja imaju oslonac na svoje medrese, a njihovi džemati adekvatnu brigu i kadrovsku podršku svoje Islamske zajednice. Živimo i djelujemo u izmijenjenim društvenim okolnostima i sa savremenim sistemom obrazovanja, te stoga nismo nužno opredijeljeni da obnavljamo rad svh naših nekadašnjih medresa, pa tako ni Podrinjske. Naše sadašnje medrese, kao i fakulteti islamskih nauka koje imama, jednako pripadaju svima nama, i u stanju smo ispuniti sve potrebe naših džemata i džematlija. Dakle, rad Zvorničke i drugih medresa nismo obnavljali, s tim što smo dužni da njihovu važnu povijesnu ulogu otkrivamo i u memoriji čuvamo jer tako zasigurno jača naše samopouzdanje i svijest o našoj ukupnoj odgovornosti u sadašnjosti i budućnosti.

Govoreći danas povodom aktuelne godišnjice ovdje u šeher-Zvorniku, želim istaći da su muslimani iz ovog dijela Podrinja snažno vezani za Behram-begovu medresu u Tuzli, i to je dobro poznato. Ova obrazovna institucija je u prošlosti slovila kao najpoznatija medresa sjeveroistočne Bosne, a u ovom vremenu je uspješno preuzela ulogu Podrinjske i svih drugih medresa iz prošlosti koje su na ovom području djelovale. Veliki broj njezinih svršenika živi i djeluje među muslimanima Podrinja, obavljajući imamske i druge časne poslove, a Behram-begova medresa prema svim sadašnjim i budućim svojim učenicim iz ovog dijela domovine njeguje posebnu naklonost. Takav osjećaj i obavezu prema muslimanima i džematima Zvornika, Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Bijeljine i Janje, Modriče, Odžaka i drugih sličnih mjesta, nastavit ćemo dodatno jačati i razvijati. Poručujemo to u ovim danima kalendarske godinekada se, tradicionalno već, manifestira posebna podrška Behram-begovoj medresi u svim džematima na području Muftiluka tuzlanskog. Na ovom i drugim vidovima pomoći Medresi u Tuzli, kao i svakoj našoj medresi, neizmjerno smo zahvalni. Činimo to po uzoru na naše plemenite prethodnike koji su oduvijek odgovorno brinuli o svojim medresama, gradili ih i čuvali, a nakon teških povijesnih usuda obnavljali i vraćali u svoje okrilje. Baš onako kako su muslimani Zvornika postupili sa svojom medresom prije stoljeće i po.

Poštovane džematlije, braćo i sestre!

Vjera i znanje su ključne odrednice identiteta svakog naroda, a naše medrese, i sve druge obrazovne institucije, posebno su važan polog za našu sadašnju i buduću svijest o nama samima. Velika i dobra djela, kako nam je posvjedočio Muhammed, alejhisselam, poniču iz blagodati znanja koje je stjecano s plemenitom namjerom, u ime Boga Uzvišenog a na korist ljudima. U Kur'ani-kerimu je data jasna opomena:

„Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Zbilja, samo oni umni pouku primaju!” (Ez-Zumer, 9.)

Stoga najumnijimeđu nama imaju i najodgovorniju zadaću da neprestano rasvjetljavaju i afirmiraju vrijednosti naše vjere i kulture, te da odlučno svjedoče istinoljubivost i pravdu, skromnost i dobročinstvo, poštenje i rad, kako bi izdašno doprinosilida stvarnost Bošnjaka koji danas žive u dijelovima domovine poput Podrinja bude sigurnija i naprednija. Pozivamo sve Bošnjake da se međusobno potpomažu i oslanjaju jedni na druge. Posebno ukazujemo na potrebu da sa još većom odgovornošćui privrženošću budemo uz svaku bošnjačku porodicu koja je opredijeljena da živi i opstane na svojoj rodnoj grudi širom naše domovine. Svim ljudima želimo da se dobro i sigurno osjećaju u svom domu i u zajedničkoj nam zemlji Bosni i Hercegovini.

Molimo Allaha, dželle šanuhu, da nas uputi Pravim putem na kojem ćemo biti obasuti Njegovom milošću i blagodatima.


Riječanska džamija
Zvornik, 25.12.2020.godine