Hvala Allahu. Njemu se zahvaljujemo, od Njega pomoć i oprost tražimo. Onoga koga Allah, dž.š., uputi na pravi put niko ga u zabludu ne može odvesti, a onaj koga  On ostavi u zabludi niko ga na pravi put ne može uputiti.

Svjedočimo da je samo Allah Bog i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, koga je On  poslao da donese radosnu vijest i da opomene ljude prije nego što nastupi Sudnji dan.

Uzvišeni Allah, dž.š., u Kur'anu, a.š., kaže:

Mi smo nebesima, zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se ustegli i pobojali da ga ponesu, ali ga je preuzeo čovjek, a on je, zaista, prema sebi nepravedan i lahkomislen. (El-Ahzab, 172)

Poštovana braćo.

Uzvišeni Allah, dž.š., u proučenom kur'anskom ajetu ukazuje na posebnost čovjekove uloge i položaja kojim je odlikovan nad svim drugim stvorenjima na ovom svijetu. Nakon što su nebesa, Zemlja i planine odbili emanet namjesništva, preuzeo ga je čovjek. Čovjek je dao prisegu Allahu, dž.š., da će se samo Njemu pokoravati, da će Mu zahvaljivati na blagodatima, da će svoj život organizirati u skladu sa Njegovim uputama. Allah, dž.š., mu je u Svojim knjigama dostavljao upute i objašnjenja, te ga pozvao da ih se pridržava kako bi postigao sreću i uspjeh na Dunjaluku i Ahiretu. Ljudski rod ni u jednoj epohi u historiji nije ostavljen bez ”mjera stvari”, koje su mu dostavljane putem Objave. Allah, dž.š., kaže:

Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: “Nema boga osim Mene, zato se Meni klanjajte!” (El-Enbija, 25)

Kur'anu, a.š., se kazuje o narodima koji su se udaljili od Allahovih knjiga, poveli se za svojim strastima, te svoje životne poglede nastojali nametnuti drugim ljudima.  Straoegipatski vladar Faraon i babilonski vladar Nimrud su sebe smatrali božanstvima i svoj svjetonazor mjerom stvari. Faraon je u povijeti ostao zapamćen po naredbi koju je izdao da se ubiju sva novorođena muška djeca Benu Israila u jednoj godini,  a da se u drugoj godini ostave u životu. Ovo je bio faraonov metod slabljenja Benu Israila i snaženja vlastitog naroda.

U kur'anskim kazivanjima o faraonovom fesadu koji je činio po Zemlji sadržane su pouke za sva pokoljenja koja će doći kasnije. Krajem 19., tokom 20. Stoljeća na planeti Zemlji se pojavio veliki broj neofaraona koji svojim postupcima uzrokovaše  ”periode sumraka”, u kojima su pojedinici i cijeli narodi bili izloženi zatiranju vlastitog identiteta, te brojnim zločinima samo zbog toga što su pripadali drugoj kulturi, vjeri, tradiciji. Bošnjaci su se samo u 20. stoljeću našli nekoliko puta na udaru neofaraonskih aspiracija, gdje ih se nastojalo biološki zbrisati sa zemaljske površine.

Krajem 20. stoljeća, kada su se slavila savremena kulturno-civilizacijska dostignuća, umjesto da se pritekne u pomoć žrtvi, njoj su još i svezane ruke. Međutim, i pored toga, u našem narodu je bilo dalekovidih ljudi, koji su u tim situacijama odreagovali poput Musa, a.s., i njegovog naroda, kada su ih na obali Crvenog mora sustigli faraon i njegova brojna vojska. O ovom događaju se kazuje u Kur'anu, a.š.

-Pa kad jedni druge ugledaše, drugovi Musaovi povikaše: “Samo što nas nisu stigli!”

-“Neće!” – reče on – “Gospodar moj je sa mnom, On će mi put pokazati.”

-I Mi objavismo Musau: “Udari štapom svojim po moru!” – i ono se rastavi i svaki bok njegov bijaše kao veliko brdo;

-i Mi onda tamo one druge približismo

-a Musaa i sve one koji bijahu s njim spasismo

-i one druge potopismo. (Eš-Šu'arau, 61-66)

 

Poštovana braćo.

U ovom mubarek danu, džumu-namaz klanjamo na Musalli, u šehitluku Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, u kojem su pokopani naši šehidi, Bošnjaci, žrtve zločina genocida koji je počinjen od strane Vojske i policije RS u mjesecu julu 1995. godine, u Međunarodno zaštićenoj zoni Sreberenica. Svaki od ovih nišana kazuje svoju priču, svjedoči o teškoj životnoj putanji, i opominje nas Bošnjake i sve ljude zdravog razuma. Allah, dž.š., za njih u Kur'anu, a.š., kaže:

Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su živi i u obilju su kod Gospodara svoga (Alu Imran, 169)

Genocid nad Bošnjacima u Međunarodno zaštićenoj zoni Srebrenica pokazatelj je krize savjesti čovječanstva, krize savjesti tzv. homo sapiensa s kraja 20. stoljeća, koji se ponosio kulturno-civilizacijskim dometima vlastitog duha. Prognoze društvenih teoretičara iz 60-tih i 70-tih godina dvadesetog  stoljeća da se zločin genocida počinjen nad Jevrejima za vrijeme Drugog svjetskog rata neće više nikada ponoviti, bile su pogrešne.

Čovjek zdravog razuma ostaje zapanjen činjenicom da zločin genocida nisu osudile majke onih koji su počinili zločine, niti intelektualna elita, niti tako brojne nevladine organizacije. Samo priznanje i osuda zločina genocida je način distanciranja od njegovih počinitelja i pokazatelj iskrene spremnosti na suživot i toleranciju. Posebno smo začuđeni emocijama i osjećanjima majki čiji su sinovi, muževi, braća i očevi počinili zločine, koje ni dan danas nisu u stanju da razumiju majku Bošnjakinju kojoj su na bigajri hakk ubijeni sinovi, braća, roditelji, te brojna rodbina samo zbog toga što su pripadali drugoj kulturi i što su slijedili drugu vjeru. Izostala je i emocija prema djeci koja su ostala bez očeva, braće, djedova, amidža… Nama ostaje da se se pitamo i da pokušavamo naći odgovor na pitanje: „Koji su uzroci zamiranja glasa savjesti u ljudskom biću, te koji su načini njegovog povrataka?“ Ovo pitanje postavljamo danas ovdje, na ovom mjestu, radi budućih generacija koje će živjeti na ovim prostorima.

Allah, dž.š., nas u Kur'anu, a.š., opominje:

O vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite! (Al-Imran, 200.)

U ajetu je ukazano da su strpljivost, izdržljivost, bdijenje na granicama i bogobojaznost putevi postizanja uspjeha pojedināca i naroda. Bdijenje na granicama podrazumijeva čuvanje granica našeg dina (vjere) kako su to činile prve generacije, kako su to činili naši preci. Snažna duhovnost, čije manifestacije su  pobožnost, iskrenost, moralnost i pravednost uvijek su u povijesti trijumfovale nad materijalnom komponentom.

Bošnjacima je danas prijeko potrebna snažna duhovnost, jer je ona nukleus iz kojeg isijavaju uspjesi na brojnim drugim životnim  poljima. Naš dragi gost, mjesec ramazan sa sobom donosi velike darove milosti, oprosta i oslobođenja od grijeha. Ibadeti u ovom mjesecu imaju posebnu vrijednost, te trebaju da nas odgoje da svojom naravi, svojim stanjem mijenjamo ljude, kako su to činili ashabi. Posebnost ramazanskih ibadeta je u tome što pomažu čovjeku da promijeni svoj narod. Zrno morskog pijeska koje upada u školjku vremenom postaje biser, jer školjka štiti svoju nutrinu od oštrina kamenčiča, lučeći sedef,  kojim ga obrgljuje mijenjajući njegovu prirodu u biser. Musliman je u ramazanu poput kamenčića u školjci, sedef ramazanskih ibadeta čisti njegovu dušu od grijeha, zaodjeva njegovo srce plemenitošću i čini ga bisernim.

Ramazan je prilika da uklonimo slabosti svojih duša koje sprečavaju da do izražaja dođe snaga našeg džemata, naše jedinstvo. To su prije svega: oholost, zluradost, egoizam, pretjerana ljubav prema Dunjaluku, pretjerana ljubav prema časti, položajima i titulama, samoljublje, stavljanje sebe u centar svijeta. Naš imperativ je da se vratimo našem dinu u potpunosti.

Allah, dž.š., u Kur'anu, a.š., kaže:

O vjernici, uđite u islam potpuno i ne slijedite stope šejtanove, on vam je uistinu neprijatelj očiti. (El-Bekareh, 8.)

Allah, dž.š., neće izmijeniti jedan narod dok on sam sebe  ne izmijeni. (Er'ad, 11)

Duhovno-idejna promjena je pretpostavka drugih promjena u jednom narodu. Na ovaj vid promjene se ukazje u jednoj arapskoj izreci: „Uspostavite državu u sebi, ona će biti uspostavljena oko vas.“

Poštovana braćo!

Molimo Allaha, dž.š., da nam u ovim danima pomogne da očistimo svoja srca, jer bliska srca su ona koja baštine iste vrijednosti. Potrudimo se da se naša srca ujedine oko vrijednosti našeg dini islama, da pazimo jedni druge, da čuvamo svoju vjeru, državu, svoj narod i svoj jezik kao žeravicu na dlanu. Iskušenja su naš put do Dženneta, iz prolaznosti u vječnost. Naš imperativ na ovom našem topraku je da budemo uvjereni i da djelujemo u skladu sa značenjem kur'anskog ajeta:

O vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite! (Al-Imran, 200.)

Allahov Poslanik, a.s., je rekao: „Vjernik ne smije biti ujeden dva puta iz iste rupe“ (Hadis)

Gospodaru naš, blagoslovi nas u redžebu i šabanu i pomozi nam da doživimo i iskoristimo blagodati ramazan.

dr. Mensur-ef. Husić
Petak, 9.4.2021. god.
Musalla Memorijalnog centra u Potočarima