Gostujući u programu Radio-televizije Tuzlanskog kantona, u tradicionalnom predramazanskom intervjuu, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović naglasio je da su posebnu žrtvu za Bosnu i Hercegovinu podnijeli Bošnjaci koji su se vratili na svoja ognjišta, uprkos velikom otporu okruženja i problemima s kojima su se suočavali. Shvatili su da je veza između rodne grude, njihovog doma i zavičaja s njihovom domovinom Bosnom i Hercegovinom neraskidiva.

– To je krupan zalog i niko od nas ga ne bi smio zanemariti. Zato je važno da im na mnogim poljima njihovog današnjeg življenja pružimo podršku. Određena podrška iz naših centara (Sarajeva, Tuzle, Zenice i drugih gradova) pružana je u kontinuitetu. Ali, moramo sebi priznati, nismo postigli sve ono što smo bili dužni i što smo mogli učiniti. Zabrinjava nas kada ne ispunimo svoje dužnosti u skladu s našim mogućnostima. Danas su naše mogućnosti vrlo značajne i možemo učiniti daleko više da podržimo Bošnjake koji su se vratili u svoja mjesta povratka i koji su, na poseban način, učvrstili temelje Bosne i Hercegovine. Njima zaista pripadaju velike zasluge, kazao je muftija Fazlović.

Muftija je naglasio da jednaka prava treba da ostvaruju povratnici u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine. Prema svim povratnicima treba imati poseban ljudski odnos.

– Velika je odgovornost institucija države, ali i međunarodnih institucija. Ta odgovornost posebno dolazi do izražaja onda kada se očigledno i vrlo grubo krše prava povratnika, kada im se ne dozvoljava da ostvare svoja ljudska prava, upozorio je muftija.

Govoreći o obilježavanju Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, muftija Fazlović je istakao privrženost mladih svojoj domovini.

– Impresivne su slike privrženosti domovini naših učenika, studenata, mladih ove zemlje. Možda je to više očitovano u sredinama gdje su Bošnjaci većina, ali sam uvjeren da najveći broj ljudi, to vrlo često naglasim, imaju jedan prirodan odnos prema svojoj zemlji. Teško je prihvatiti da neko ko se rodio u Bosni i Hercegovini bude indiferentan prema rodnom mjestu, zavičaju, prema zemlji u kojoj je rođen, poručio je muftija.

– Međutim, danas imamo mnogo primjera, da se u ovoj zemlji otežava život ljudima. Čini se to na nivou određenih politika, vještački, vjerovatno i vrlo pragmatično u skladu s određenim uskim interesima. Mnogi pojedinci koji predstavljaju određene strukture vlasti malo govore o ljudima i njihovim potrebama, o onome što su dužni učiniti prema ljudima kao njihovi predstavnici. Lakše im je i profitabilnije govoriti u narativu suprotstavljenosti i optuživanja drugih za njihovu navodnu krivnju. Uprkos svemu tome, imamo velike datume naše domovine, kao što je Dan nezavisnosti, u kojima se pokaže da ova zemlja ima čvrst oslonac u svojim sinovima i kćerima, građanima i narodima. Voljeli bismo da ne govorimo samo o Bošnjacima i njihovoj ulozi u brizi i očuvanju Bosne i Hercegovine, nego da to bude jednako patriotska dužnost svakog stanovnika ove zemlje. Nadam se da ćemo biti svjesniji tog identiteta u budućnosti i da će generacije koje dolaze to uzornije svjedočiti, ako Bog da, kazao je muftija.

Muftija Fazlović je govorio i o džematu, kao osnovnom organizacionom nivou Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Obrazložio je da u suštini džemat podrazumijeva predano djelovanje naših imama u džamijama i u zajednici muslimana u određenoj sredini. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini upravo na nivou džemata ostvaruje svoje neposredno djelovanje na afirmaciji pozitivnih društvenih vrijednosti. Nekada su šira porodica, mahala i komšiluk bili veliki oslonac moralnom napretku društva. Danas ljudi često žive sami, njihovi najbliži članovi porodice su i fizički daleko od njih. U tom smislu i uloga džemata ima neizmjerno veliki značaj, poručio je muftija.

– Ne bi bilo moguće ostvarivati misiju Islamske zajednice bez džemata. Nastojimo kod naših džematlija razvijati sklonosti ka zajedništvu, povezivanju, društvenom i socijalnom životu na kvalitetnim osnovama. Stoga, svi naši džemati imaju nezamjenjivu ulogu u našem narodu, posebno džemati u mjestima povratka i u dijaspori. Ti džemati su doslovno utočište za džematlije, duhovno utočište, ali i ostvarivanje drugih mnogostrukih potreba. U njima se odgaja i podučava, nastoji brinuti o najmlađima i najstarijima, olakšava svakodnevni život na mnogim poljima.

Muftija Fazlović je ukazao na temeljne odlike misije Islamske zajednice koja se ostvaruje vjerskim odgajanjem i podučavanjem u obdaništu, mektebu i na školskoj vjeronauci.

– Mekteb je sama suština naše misije. Razumiju to naši imami i potvrđuju predanom angažiranošću u svojstvu muallima. To je vrlo važna, ali i teška uloga. Podrazumijeva značajne izazove ukoliko se hoće kvalitetno ispuniti. Inače su procesi u podučavanju i obrazovanju, u edukaciji na svim nivoima, izrazito dinamični. Zato nam valja stalno preispitivati naš rad, sadržajno i metodološki. Zadovoljan sam pristupom naših cijenjenih muallima i odnosom medžlisa i džemata prema ovoj primarnoj zajedničkoj zadaći. U posljednje vrijeme nastojimo da što bolje razumijemo važnost predškolskog odgoja, te s tim uvezi intenzivnije radimo na osiguranju uvjeta koji će omogućiti razvijanje obdaništa u našim medžlisima. Nadamo se da ćemo tokom ove godine postići značajne rezultate u razvijanju postojećih i pokretanju novih obdaništa u desetak medžlisa Muftiluka tuzlanskog. U okviru vjerskog podučavanja mladih, danas je izuzetno važna islamska vjeronauka u školama. Brzo smo napredovali u ostvarivanju najvažnijih pretpostavki za optimalno odvijanje islamske vjeronauke u svim osnovnim i srednjim školama. Posebno je važno što smo odškolovali kompetentne vjeroučitelje s doista zapaženom ulogom u našim školama.

Tokom ovog razgovora, muftija je ukazao na odgovoran i predan rad na obnavljanju i razvijanju vakufa u svim medžlisima Muftiluka tuzlanskog, kao i na djelovanje većeg broja ustanova Islamske zajednice na ovom području. I u ovoj prilici je podsjetio na respektabilne uspjehe koje je postigla Behram-begova medresa, ali i Biblioteka Behram-beg u Tuzli u protekle tri decenije. Kazao je da su također iznimno važne uloge koje u ukupnoj misiji Zajednice imaju Agencija za certificiranje halal kvalitete, Institut za društvena i religijska istraživanja, te Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama.

Potaknut pitanjem koje se odnosi na obilježavanje posljednje godišnjice Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, kada mu je dodijeljena Plaketa za poseban doprinos afirmaciji ove obrazovne ustanove, čiji je svršenik, muftija Fazlović je govorio o njezinoj kolosalnoj povijesnoj ulozi u kontinuitetu od skoro pet stotina godina.

– Poznato nam je da je nakon Drugog svjetskog rata tadašnji režim zabranio rad medresa, ostavljajući samo Gazi Husrev-begovu medresu da podmiri najneophodnije potrebe za kadrom u Islamskoj zajednici. Značaj njezinog kontinuiteta i kvaliteta potvrđivat će se u budućnosti sve do devedesetih godina, kada smo na modelu njezinog neprekinutog iskustva obnovili rad medresa u značajnijim bosanskohercegovačkim centrima. Kao što je zemlja Bosna najpouzdanije egzistencijalno utočište Bošnjaka tokom cijelog jednog milenijuma, tako je Gazi Husrev-begova medresa već skoro pet stoljeća neprekidno ishodište islamskog identiteta našeg naroda. Na iskustvu Gazi Husrev-begove medrese izrastalo je iskustvo vjere i morala Bošnjaka. Ova naša najstarija medresa, ali i sve druge bosanske medrese koje su po uzoru na ovu školu osnivane, prepoznatljivo je uspijevala svojim učenicima prenositi znanje kao cjelinu iz koje su izrastale ličnosti čvrsto povezanog umnog i moralnog integriteta, istakao je muftija Fazlović.

Mjesec ramazan je posebno blagoslovljeno vrijeme, a post je velika Božija milost, kazao je muftija Fazlović, govoreći o dolasku ramazani-šerifa.

– Ovo je mjesec koji je obdaren objavom Kur'ani-kerima i postom. Ramazanski post, kao prvorazredna dužnost u islamu, velika je Božija milost i uvjeren sam da to svaki postač osjeti, kazao je muftija Fazlović, istakavši značaj svijesti o namazu, zekatu, sadekatul-fitru i drugim vrijednim djelima koja su na poseban način vezana za ramazan.

– Post je simbol iskrenosti. Onaj ko ispravno posti, on nužno svjedoči svoju iskrenost, vjerodostojnost. A ko je iskren prema Bogu Uzvišenom, iskren je i prema ljudima. Ovo je neizmjerno važno, jer tragovi neiskrenih riječi i prijevarnih djela su vidljivi svugdje oko nas. To je vjerovatno najveći problem čovjeka i ljudskog roda.

– Tokom ramazanskog posta moguće je oplemeniti vlastiti život, postići visoke ciljeve, kao što su: učvršćivanje veze sa Gospodarom svjetova; neopoziva promjena u nama samima, uz spremnost da se ne vraćamo svojim ranijim lošim postupcima; njegovanje porodičnih i rodbinskih veza; razvijanje boljih međuljudskih odnosa u zajednici i društvu; više širine u razumijevanju zajedničkih potreba svih ljudi ove lijepe zemlje u kojoj živimo…

Muftija Fazlović je još kazao da post obnavlja našu duhovnost i moral, jača našu volju i karakter, te dodao da bez duhovne i moralne izgradnje pojedinca nema ni moralno zdravog i naprednog društva.

Govoreći o pripremama za susret s ramazanom, kao što su briga o našim domovima i avlijama, ukazao je i na potrebu da one obuhvate i čistoću naših ulica i šire okoline u kojoj živimo.

– Ipak najvažnija priprema je u našim srcima, kao bismo bili u stanju da istinski postignemo krunske vrijednosti koje donosi ramazansko blagoslovljeno vrijeme. Nadamo se velikoj Allahovoj milosti i velikom uspjehu, ako Bog da, poručio je muftija Vahid-ef. Fazlović u predramazanskom gostovanju na RTV TK.