– Kada je Uzvišeni Gospodar Svoju milost pretočio u mudre i spasonosne riječi i, ajet po ajet, suru po suru, udijevao u savršenu strukturu Kur'ana Plemenitog, nije bilo boljeg puta njegovog prenošenja ljudima i drugim stvorenjima do posredstvom Svoga izabranika i miljenika Muhammeda, alejhi selam. Kako se koja kur'anska stavka bejanila časnom i posvećenom poslaniku Muhammedu, alejhi selam, on ju je pamtio, primjenjivao u svome svakodnevnom životu i kazivao vjernim ashabima. Oni su prolazili isti taj krug i tako gradili čvrste temelje najbolje ljudske zajednice na zemlji. Pejgamber je učio Kur'an i ponavljao naučeno pred melekom objave Džibrili-eminom. Muhammed, alejhi selam, prvi je hafiz, ali i prvi muhafiz, jer je svoje znanje ustrajno prenosio ashabima. Zabilježeno je da su oni otvorenih srca i s radošću primali svaki novi ajet, kazao je u svome obraćanju na otvaranju naučne konferencije “Institucija hifza Kur’ana u Bosni i Hercegovini” muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.

Muftija Fazlović je naglasio da institucija hifza datira od Poslanikovog, alejhi selam, vremena, a o najistaknutijim ashabima, poznatim po dobrom pamćenju Kur'ana, njegovom razumijevanju i poznavanju različitih načina njegovog učenja, sačuvani su blistavi životopisi.

– Ljubav prema Allahovoj objavi i želja da se ona nosi u svome pamćenju i svakodnevnom životu pronijela se od prve slavne generacije muslimana i prožela, stotinama godina kasnije, brojna muslimanska društva. Hafizi su bili alimi i učenjaci, vladari i vojskovođe, zanatlije i radnici, bogati i siromašni… Želja za dosezanjem velikih deredža, koje su hafizima obećane u brojnim vjerskim predajama, i u našim krajevima je vodila generacije marljivih učača i njihovih muhafiza. Skoro da nema pedlja ove lijepe zemlje u kojem se nije moglo, u nekom dijelu njezine bogate historije, čuti milozvučje napamet učenih Allahovih ajeta, kazao je muftija tuzlanski.

I ovdje su hafizi bili muderisi u medresama, reisul-uleme, muftije, kadije, imami, hatibi, trgovci, zanatlije…

– Među poznatim tuzlanskim muftijama, a kasnije i kao reisul-ulema, bio je hafiz Mehmed Teufik Azabagić. Jedan od najuspješnijih gradonačelnika Tuzle je bio hafiz Osman Vilović, koji je uveo prvi vodovod u ovom gradu. Novija historija Behram-begove medrese u Tuzli ispisuje se od 1922. godine, kada je na njeno čelo imenovan hafiz Salih-ef. Sivčević. Njegovim reformama je tradicionalna škola dobila mnoga obilježja modernog islamskog učilišta. Upravo je ova škola u svom višestoljetnom postojanju bila i ostala potrebni institucionalni okvir i više nego plodno rasadište ovog časnog i zadivljujućeg napora: učenja Kur'ana napamet i preslušavanja i čuvanja naučenog brojnih kandidata za to časno zvanje, istakao je muftija Fazlović.

Stotinu hafiza Behram-begove medresa u današnjem vremenu na ponos je muslimanima naše domovine i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kazao je muftija.

– Upravo je ovo jedna od svijetlih činjenica koja je najneposrednije sugerirala da se u ovom gradu, zajedno s poštovanim Reisul-ulemom, uglednim alimima i naučnicima, časnim hafizima i muhafizima, zajedno sa svima vama cijenjena braćo i sestre, okupimo u namjeri da obnovimo i proširimo svoja znanja o svekolikoj mudrosti sadržanoj u Allahovoj posljednjoj objavi, i da Mu se zahvalimo na veličini blagodati i uputi da instituciju hifza Kur'ana Plemenitog stoljećima u ovoj zemlji čuvamo i razvijamo. Stoga se srdačno zahvaljujemo na vašoj podršci. Posebnu zahvalnost iskazujemo našim cijenjenim izlagačima, kao i članovima Organizacijskog odbora na čelu s prof. dr. Mensurom Husićem, za njihov uloženi trud u pripremi i održavanju ove naučne konferencije, kazao je muftija Fazlović.