U Tuzli je danas u organizaciji Muftijstva tuzlanskog, Behram-begove medrese, Instituta za društvena i religijska istraživanja i Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tuzla održan kolokvij “Muftija Muhamed Šefket-ef. Kurt ugledni alim i humanista – 60 godina od preseljenja (1879-1963)”.
Kolokviju je prisustvovao muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, članovi porodice muftije Kurta, glavni imami i direktori ustanova IZ u BiH, te brojni prisutni građani Tuzle i drugih gradova. Izlaganja na ovom skupu su imali dr. Šefko Sulejmanović, dr. Adnan Jahić, Mustafa Spahić i mr. Mustafa Muharemović.
Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je naglasio da dugujemo veliku zahvalnost muftiji Kurtu, istaknutom alimu.
– O muftiji Muhamed-ef. Kurtu zna se dosta, ne samo u naučnim krugovima i okvirima Islamske zajednice. Muftija je ličnost koja zaslužuje da ima posebno mjesto u javnosti ovoga grada i mnogo šire. Pored njegovog bogatog znanja i osebujnog iskustva, muftija Kurt je bio osoba koja je naširoko svjedočila vjeru i princip dobra na korist ljudi. Mnogo toga iz njegovog života svjedoči ovu istinu a ono što se posebno pamti je njegov čin koji je bio rijetkost u teškom vremenu Drugog svjetskog rata. Tada je muftija Kurt, ugledni alim i jedan od prvaka Bošnjaka, jasno progovorio i svim svojim bićem posvjedočio da se ne smije načiniti nepravda ljudima. Ovaj njegov čin nije bio slučajan i izoliran. On je digao glas protiv terora u vremenu u kojem su mnogi bošnjački uglednici, ulema i inteligencija, potpisivali dokumente i iznijeli svoj stav, čuvene rezolucije u Prijedoru, Banja Luci, Sarajevu, Tuzli, Bijeljini. Ponosni smo na naše pretke. Iskazujemo im naše priznanje i zahvalnost – kazao je muftija Fazlović.
U ovoj godini u kojoj se današnjim skupom i razgovorom znanstvenika obilježava 60 godina od smrti ovog istaknutog alima, kako je kazao muftija Fazlović, u Tuzli će biti postavljeno obilježje koje zaslužuje muftija Kurt.
– Po muftiji Kurtu je nazvana jedna od tuzlanskih ulica, ali ćemo i jednim osmišljenim obilježjem, zajedno sa Gradskom upravom, ostaviti značajno svjedočanstvo i važnu poruku ljudima za ovo i buduće vrijeme. I Srpska pravoslavna crkva je još od ranije iskazala naklonost ovoj ideji i oni će sudjelovati u tome. Važno nam je da se posvjedoči humanost i kosmopolitizam kojim nas je zadužio rahmetli muftija Kurt – naglasio je muftija Fazlović.
Dr. Sulejmanović je kazao da je muftija Kurt bio izuzetna ličnost, veliki čvojek, znameniti alim i, iznad svega, dokazani humanista.
– Život Muhameda Šefketa Kurta su obilježili događaji iz Drugog svjetskog rata gdje se angažirao na spašavanju Srba, Jevreja i Roma, pri tome rizikujući vlastiti život. Bio je inicijator organiziranja delegacije koja je išla u Zagreb na čijem je čelu bio da bi protestirao kod tadašnje ustaške vlasti. Njegov život često ostaje u sjeni ovih događanja, ali treba naglasiti da je muftija Kurt itekako bio društveno i politički angažirana osoba – istakao je dr. Sulejmanović.
Profesor Mustafa Spahić koji je govorio o temi “Muftija Kurt – ugledni alim i humanista, borac za ljudska i vjerska prava” istakao je da su mnogi autori posvjedočili i pisali da je muftija Kurt u sebi imao i posjedovao združenu i neraskidivu snagu karaktera, intelekta i da je istovremeno bio čovjek duha, ideala, principa, uma, talenta, volje, vizije, energije, ali i neustrašive hrabrosti.
O društveno-političkim i kulturnim prilikama u kojima je živio i djelovao muftija Kurt govorio je dr. Adnan Jahić. On je istakao da su ljudi poput muftije Kurta živjeli u vremenu koje je podrazumijevalo slijed nekoliko državno-pravnih sistema i poredaka.
Ljudi su silom prilika živjeli u državnim sistemima koji su bili potpuno različiti jedni od drugih. Muftija Kurt imao je velike zasluge i u uspostavljanju službe imama matičara, o čemu je govorio mr. Mustafa Muharemović.
Moderator na ovom skupu bio je Esmir Hasanović.
Muftija Muhamed Šefket-ef. Kurt rođen je u Travniku 1879. godine i potječe iz ugledne bošnjačke porodice čiji su članovi, duhovno i intelektualno, odgajani na najčistijim temeljima islama. Potraga za znanjem vodila ga je od Travnika, Mostara i Sarajeva, do Istanbula i Damaska.
Za banjalučkog muftiju postavljen je 1914. godine, a 1925. godine biva premješten u Tuzlu. U Tuzli je obavljao muftijsku dužnost sve do 1933. godina kada je izboran za člana Ulema-medžlisa u Sarajevu. Nakon odlaska u penziju, vratio se u Tuzlu gdje je umro 21. juna 1963. godine.
Najava
