Salihbegovića džamija, smještena u mahali Dragić-Selimovići, predstavlja važan dio islamske i kulturne baštine Bijeljine.

Ova džamija izgrađena je 1875/76. godine (1292. h.g.) po želji hadži Ahmed-bega Salihbegovića, člana jedne od bijeljinskih uglednih porodica. Nakon njegovog preseljenja, džamiju su izgradili njegovi nasljednici, te ona do danas svjedoči o velikom vakufskom doprinosu ove porodice.

Iznad ulaznih vrata džamije, na kamenoj ploči, stajao je zapis u lijepom nesh pismu koji je glasio: “Dobrotvor koji želi Džennet i Božiju nagradu, bijeljinski hanedan Salihbegović Ahmed-beg. Godina 1292. Pisao Vasfi.”

Ova ploča nosi duhovnu poruku o Ahmed-begovoj želji da njegova djela na dunjaluku ostanu trajna i korisna za zajednicu.

Pored džamije se nalazio i mezar samog Ahmed-bega. Na njegovom nišanu, lijepo klesanom sa turbanom, također je bio isklesan tekst u neshi pismu: “Allah je vječan. Vlasnik trajnih dobrih djela, bijeljinski hanedan Salihbegović hadži Ahmed-beg. U ime Allaha, za njegovu dušu prouči Fatihu. Godina 1288.” (1871). Ovaj nišan, zajedno s mnogim drugim mezarima u blizini džamije, svjedočio je o povijesti uglednih građana Bijeljine.

Nažalost, 13. marta 1993. godine, tokom ratnih dejstava, džamija je minirana i srušena, a nišani na mezarima pored nje su uništeni. Uprkos tome, zahvaljujući naporima vakifa i Zajednice, Salihbegovića džamija danas prolazi kroz završnu fazu obnove, vraćajući svoj sjaj i značaj u vjerskom i kulturnom životu ovog kraja.

Medžlis Islamske zajednice Bijeljina poziva sve građane koji imaju dodatne informacije o bijeljinskim uglednicima ukopanim u haremu Salihbegovića džamije, posebno na prostoru između džamije i nekadašnjeg dispanzera, da se jave i podijele svoja saznanja.

Iako postoje određene informacije o osobama koje su tu ukopane, mnogo toga još uvijek nedostaje.