Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini i Odbor za međureligijsku saradnju Tuzla organizirali su 7. februara u Tuzli konferenciju „Odnos prema drugom i drugačijem iz perspektive objavljenih religija“.

Na početku konferencije prisutnima su se obratili predstavnici vjerskih zajednica, predsjedavajući Odbora za međureligijsku saradnju Tuzla dr. Mensur Husić i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

Međureligijsku konfrenciju je otvorio muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović koji je istakao da naša zemlja s ponosom baštini tradicije svih objavljenih religija.  

„Imamo pravo i obavezu da iz ove sredine, iz ovog bosanskohercegovačkog društva, pokazujemo i ukazujemo na primjer dijaloga i suživota. Neke naše poznate i vrijedne paradigme treba obnavljati. Naše vrijednosti su zajedničke vrijednosti, a to je svakako naša duhovnost. Ona ima svoj zajednički, jedinstveni korijen. Naša vrijednost je i naša Bosna. Cijela Bosna i Hercegovina, sa svim svojim vrijednostima, je naša vrijednost. Ona je i naš princip. To nam valja obnavljati i to nam valja čuvati. Te vrijednosti su zajedničke, jednako obavezujuće i jednako pripadajuće,“ poručio je muftija Fazlović.

Na konferenciji su govorili dr. Sead-ef. Seljubac, pomoćnik Muftije tuzlanskog, koji je predstavio deset kur'anskih temelja za odnose muslimana i nemuslimana, kao i dr. Mensur-ef Husić, pomoćnik direktora Behram-begove medrese, koji je govorio o religijskom drugom i drugačijem u učenju i tradiciji islama.

O temama koje tretiraju odnos prema drugom i drugačijem iz perspektive judaizma i kršćanstva govorili su dr. Darko Đogo, Pravoslavni bogoslovski fakultet Foča, mr. Srđan Ramadanović, pravoslavni sveštenik, prof. dr. fra Josip Jozić, Franjevačka teologija Sarajevo, fra Franjo Ninić, Franjevački samostan Tuzla i Igor Kožemjakin, hazan Jevrejske opštine Sarajevo.

Objavljene religije, islam, kršćanstvo i judaizam, baštine veliku mirovnu energiju. Vrijeme u kojem živimo nameće potrebu da se ona oslobodi, čemu doprinose i međusobni susreti. Objavljene religije, baštineći zajedničku geneologiju i zajednički moralni kod, uz uvažavanje dogmatskih i teoloških razlika, mogu biti vrijedan resurs, poručeno je sa ove konferencije.

Međureligijski odbor u Tuzli, koji djeluje od 2014. godine, realizovao je veoma uspješno i ovaj projekat, kao i ranije aktivnosti poput međureligijskog koncerta, predavačkih tribina i međureligijske izložbe.

1/3