Udruženje ilmijje Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, koje okuplja imame, muallime, uposlenike Islamske zajednice, te vjeroučitelje, muderrise i profesore islamskih fakulteta, danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organiziralo svečanu akademiju povodom 111. godišnjice postojanja i djelovanja.

Ovom prilikom su se obratili reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović i Nesib-ef. Hadžić.

– Danas smo ponosni i radosni što obilježavamo 111. godišnjicu od osnivanja Ilmijje. Njeni utemeljitelji možda i nisu u svojim vizijama zagledali se u tu veselu mogućnost da esnafsko udruživanje učenih ljudi kod nas ovoliko potraje. No, ono je, uprkos nebrojenim iskušenjima, zastojima i nasrtajima opstalo do, evo, naših dana – kazao je reisul-ulema.

Dodao je da je Udruženje prošlo razne historijske ispite, teške faze, brusilo se, osnaživalo i stjecalo vlastitu otpornost.

– Danas je ono snažno, organizirano udruženje i ima prepoznatljivu ulogu u ukupnom djelovanju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Glas Udruženja se čuje i uvažava, a njegovi članovi su ugledni i uživaju široku prihvaćenost u društvu – kazao je obraćajući se prisutnima reisul-ulema Kavazović.

Reisul-ulema je, između ostalog, podsjetio na značaj uloge imama, jer imam pomaže u odgoju ljudi, moralno ih jača, u njima raspiruje nadu i podiže svijest o tome da se trebaju angažirati i dati vlastiti pozitivan doprinos u izgradnji društva.

– Ne trebam vam govoriti o tome da je naše društvo narušeno i po širini i po dubini i da ga napadaju razne unutarnje bolesti i pretenzije, prijeteći da ga unište. Imperativ je da se tome suprotstavimo. Aktivna pozicija imama je, u tom pogledu, od krucijalnog značaja. Naša posvećenost univerzalnim vrijednostima islama i bosanskohercegovačkog društva, velika je garancija da će naš otpor svemu nevaljalom biti snažan i da će se naše društvo brže oporaviti i iz faze bolesti preći u fazu ozdravljenja – poručio je reisul-ulema Kavazović.

Predsjednik Udruženja ilmijje Nesib-ef. Hadžić naglasio je da je Udruženje ilmijje kroz 111 godina postojanja posvećeno pružanju podrške članovima u misijskom radu.

– Naše današnje okupljanje svjedoči 111. godišnjici predanog rada. Ono što je krasilo Udruženje je adekvatno reagovanje na izazove i na vrijeme u kojem se djeluje, a za dobrobit bosanskohercegovačkih muslimana.

Kroz svoj hod, Udruženje ilmijje uvijek je promišljalo kroz prizmu Islamske zajednice.

Kada sagledamo šta su sve imami, s džematlijama i džematima, s Islamskm zajednicom, prošli kroz ovih 111 godina, a ostali posvećeni svojoj misiji, možemo kazati da su naši bosanski imami nasljednici Božijih poslanika – kazao je u obraćanju Hadžić.

Dodao je da su imami istinski misionari, te da će ostati posvećeni islamu, muslimanima i Islamskoj zajednici.

– Naši imami su i u vrijeme agresije položili ispit čovječnosti i predanosti, nikada nisu izdali principe na kojima su odgajani. Ima nešto u toj bijeloj ahmediji – naglasio je Hadžić.

Istaknuo je nekoliko aktivnosti koje je Udruženje realiziralo u posljednjem periodu.

– Ovom prilikom, pored brojnih aktivnosti, istaknuo bih nekoliko. Realizirali smo naučne skupove u nekoliko gradova, i istaknuli kroz kakve su teškoće prolazili imami kroz procese povratka. Htjeli smo naučno valorizirati ulogu imama u povratku. Pokrenuli smo projekat Slovo o imamu, kojim osvjetljavamo značaj naših ‘običnih imama’, ali su oni najznačajniji. Uspjeli smo okupiti sve imame pripadnike Armije Republike Bosne i Hercegovine. Također, organizirali smo Kulturno-edukativne susrete za 230 imama u Turskoj. Kroz sve aktivnosti je intencija staviti fokus na imama – kazao je Hadžić, te je uputio čestitku povodom ove značajne godišnjice.

U okviru svečane akademije upriličena je promocija zbornika radova “Uloga i značaj imama u procesu povratka”.

Naime, Udruženje je, u cilju afirmacije uloge i značaja imama u bosanskohercegovačkom društvu, a pogotovo imama koji su bili pioniri u povratku, a nekada i najznačajnija karika u ovom procesu, održalo više naučnih skupova “Uloga i značaj imama u procesu povratka”, a izlagači su pripremili radove koji su objedinjeni u ovom zborniku. Promotori su bili muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić i urednik hafiz dr. Elvir Duranović.

– Kroz cijelu povijest Islamske zajednice imami su dijelili sudbinu svog naroda, bili su istinski predvodnici.

Uloga imama i cijele Islamske zajednice je višedimenzionalna, što je posebno bilo vidljivo u toku i poslije agresije.

Kroz zbornik je osvijetljena uloga naših imama u tom periodu i potvrđeno je da bi povratak bez imama bio sporiji i teži – kazao je muftija Kudić.

Urednik ovog zbornika hafiz Duranović naveo je da se Zbornik sastoji od tri cjeline. U prvoj cjelini su zapisi muftija, drugu cjelinu čine tri rada koji predstavljaju s kakvim okruženjem i izazovima su se povratnici u prvim godinama nakon agresije suočavali. Treću cjelinu čine svjedočenja imama koji su utirali put povratka.

– Zbornik je napisan tako da sačuva od zaborava imame, koji su odabrali da se misiji islama posvete u povratničkim sredinama. Naši imami su bili posvećeni i predani utirući put povratka. Posvećenost misiji i upornost ovih imama nemaju cijenu. A zbornik je mala zahvala njima – kazao je on.

Također, danas su dodijeljena priznanja i pokloni za 19 imama i jednu muallimu, koji su penzionisani u protekloj godini: Vehbija-ef. Makić (MIZ Sarajevo), Mehmedalija-ef. Dedajić (MIZ Sarajevo), hafiz Jusuf-ef. Karaman (MIZ Sarajevo), Mubera Uzunalić (muallima MIZ Visoko), Senad-ef. Šabić (MIZ Visoko), Kasim-ef. Zukić (MIZ Bugojno), Mihnet-ef. Mehmedović (MIZ Vitez), Ragib-ef. Nešust (Vojno muftijstvo), Bećir-ef. Meštrovac (Vojno muftijstvo), Sejdalija-ef. Hrnjić (Vojno muftijstvo), Jakub-ef. Muratović (Vojno muftijstvo), Salih-ef. Hrnjić (MIZ Brčko), Muradif-ef. Mukanović (MIZ Banovići), Mujo-ef. Butković (MIZ Puračić/Lukavac), Redžo-ef. Jahić (MIZ Gradačac),  Safet-ef. Brkić (MIZ Gradačac), Mehdin-ef. Džafić (MIZ Gradačac), Husejn-ef. Resić (MIZ Tuzla) i Muhamed-ef. Smajlović (MIZ Zenica).

Prije akademije proučena je hatma-dova pred duše imama stradalih u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, kod Spomen-obilježja imamima šehidima ispred Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu.