Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, u organizaciji Bošnjačke nacionalne zajednice za grad Zagreb i Zagrebačku županiju i Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 15. aprila ove godine je promovirana knjiga prof. dr. sc. Adnana Jahića „Vrijeme izazova – Bošnjaci u prvoj polovini XX stoljeća“.
O knjizin su u ulozi promotora govorili prof. dr. sc. Sead Selimović, prof. dr. sc. Šaćir Filandra i dr. sc. Zlatko Hasanbegović, kao i sam autor knjige dr. Adnan Jahić. Moderator promocije bio je Dževad Jogunčić dipl.ing. koji je i urednik ove knjige.
Knjigu su izdali Bošnjačka nacionalna zajednica grada Zagreba i Institut Ibn Sina, uz značajan doprinos privrednih subjekata iz regiona.
Dr. Sead Selimović s Filozofskog fakulteta u Tuzli govorio je o ovom djelu koje oslikava različite izazove na mukotrpnom putu Bošnjaka u XX stoljeću.
“Ovo djelo je osnova cjelovitog istraživanja historiografije Bošnjaka u najtežem periodu za njih. Ovaj znanstveni rad koji je pred nama je obogaćen 1079 fusnota uz selekciju historijskih izvora i kritiku istih što ga čini posebno važnim i zanimljivim”, kazao je u svom izlaganja dr. Selimović.
Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Šaćir Filandra je ovom prilikom istakao značaj djela i znanstvenog opusa po kojem je dr. Jahić prepoznatljiv. Dr. Filandra je naglasio da se u toku čitanja ove knjige da uočiti da su muslimani od apsolutne ništice došli do najbolje pozicije koju su ikad imali.
“Ovom knjigom dr. Jahić je napravio jedan korak dalje, dopunivši i doradivši svoje stručne radove koje je sabrao i objavio u vidu knjige. Djelo se može čitati kao sintetsko djelo jednog naroda u jednoj epohi mada nije sveobuhvatno djelo jednog vremenskog perioda ali će neupitno doprinijeti boljem shvatanju odgovora da se prošlost i sadašnjost ne mogu graditi na površnosti”, istakao je dr.sc. Zlatko Hasanbegović sa Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu.
Na samom kraju promocije obratio se i autor dr. Adnan Jahić koji je naveo da je ovom knjigom želio iznova staviti fokus i ponovo otvoriti neka čvorišna pitanja, ne težeći da ispriča konačnu priču i dadne odgovore na neka važna historijska pitanja, te da iznese činjenice do kojih je došao, ali i da ukaže na potrebu za novim istraživanjima na ovom historiografskom polju.