U Centru za mlade „Tušanj“ u Tuzli, u organizaciji Specijalne biblioteke „Behram-beg“ i Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, danas je održana tribina pod nazivom „Naučno naslijeđe islama u bibliografiji povodom 1050 godina od rođenja El-Birunija“.

Na tribini je govorio prof. dr. Enes Kujundžić. Tribini su prisustvovali muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, glavni imam MIZ Tuzla hafiz Ahmed-ef. Huskanović, direktor Biblioteke „Behram-beg“ Admir Muratović.

– Naučno naslijeđe islama je prolazilo kroz različite periode interesovanja, pogotovo u 19. stoljeću kada su zapadni naučnici počeli temeljitije istraživati naslijeđe iz oblasti astronomije, matematike, medicine, farmakologije i drugih oblasti ljudskog znanja i iskustva koje je posebno putem Sjeverne Afrike dolazilo na područje Evrope u čemu je važnu ulogu igrala Španija. Brojni tekstovi su prevođeni sa arapskog na latinski jezik, a poslije toga su dopirali u arhive i biblioteke u evropskom zapadu – kazao je Kujundžić.

Tema se odnosi na jednog od najznačajnijih enciklopedista islamskih znanosti. Riječ je o Ebu Rejhanu el-Biruniju koji je rođen prije 1050 godina.

– Upravo kada je bila hiljadita godišnjica njegovog rođenja u svijetu je bio posebno naglašen interes za njegovo cjelokupno djelo, pogotovo što je on kroz hiljadu godina od njegovog rođenja dokazao da je relevantna naučna figura – istakao je Kujundžić.

Glavni jezik njegovog izražavanja je bio arapski, a pisao je i na perzijskom. Rođen je na području današnjeg Uzbekistana, a umro je u gradu Gazni koji se nalazi u Afganistanu.

– El-Biruni je prisutan u nekoliko područja ljudskog znanja i iskustva. Tu je, naravno njegovo čuveno djelo El-Asaru-l-bakije, jedna vrsta hronologije u kojoj on iznosi svoja viđenja historije, historijskih zbivanja, toka dinastičkih naslijeđivanja u području u kojem je živio, zatim je dragocjen njegov opis Indije, pogotovo što je njegov opis nastao na bazi vlastitih opservacija kada je bio u sjevernoj Indiji te čuvena njegova knjiga El-Kanunul-Mes'ud posvećena gaznevijskom sultanu Mes'udu koja se odnosi na različite aspekte astronomije. Važna je i njegova knjiga Kitabu-l-tefhim koja u naslovu ima i naziv astrologija, ali u to vrijeme su astrologija i astronomija imale neke zajedničke poveznice – podsjetio je Kujundžić.

El-Biruni je danas relevantan kao naučnik sa tako bogatim opusom, napominje Kujundžić, zbog načina na koji je on posmatrao svijet. To je jedan cjelovit pristup razumijevanju svijeta pri čemu nisu bile strane opservacije o astronomiji, ali i društvenom okviru u kojem su se odvijali događaji koji su oblikovali jedan značajan prostor u to vrijeme. Danas Centralna Azija ponovo dobiva na značaju, jer se nalazi na čuvenom Putu svile koji povezuje Kinu sa zapadnom Azijom.

U sklopu tribine predstavljena je i knjiga profesora Kujundžića „Biblioteka na početku trećeg milenija“. Kujundžić napominje da su velika očekivanja savremenih čitalaca od interneta i od onoga što on nudi.

– Međutim, pokazalo se da knjiga u štampanom obliku i dalje ima svoj značaj i važnost. Podsjetio bih da se svake godine u SAD-u odštampa 680 miliona knjiga što znači da na svakog stanovnika Amerike dolaze dvije odštampane knjige. Nijednu temu vi ne možete sagledati cjelovito ako je posmatrate samo iz ugla sadržaja na internetu, a u knjizi možete – istakao je Kujundžić.

Važnost knjige kao resursa ljudskog znanja i iskustva nije prestala sa internetom. Međutim, kaže Kujundžić, ne treba pretjerivati, internet kao globalna mreža donosi relevantne informacije u trenutku kada one nastaju.

– Ali i dalje se, za razumijevanje tradicijske kulture i uopće kulturne baštine moramo osloniti na rukopisnu i štampanu knjigu iz prošlosti, jer teško da će digitalizacija obuhvatiti cjelinu dokumentarne baštine. Stručnjaci kažu da oko 20 posto tradicionalnih knjiga mogu računati da će biti digitalizovane, da će biti čitaocima dostupne u elektronskom obliku. Zato ponovo u fokus vraćamo knjigu, vraćamo biblioteke i druge institucije memorije kao što su arhivi, muzeji i drugi institucionalni oblici očuvanja ljudskog pamćenja – kazao je Kujundžić.

Enes Kujundžić je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je 1972. na Čikaškom univerzitetu, a doktorat bibliotečkih nauka stekao je 1989. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U periodu od 1993. do 2005. godine obavljao je dužnost direktora Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.